Kaligrafijom ukrasio Šarića džamiju

Moglo bi se govoriti i o osjećaju obaveze da na najljepši način vratim svojoj džamiji za sve ono dobro koje sam u njoj naučio i koje sam u njoj doživio. Ja sam rođen ovdje, u ovom džematu. Osim džamije, ovdje se nalazi i turbe šejha Juje i Opijačeva tekija, kaže Obradović

Munib Obradović, jedan od najrespektabilnijih bosanskohercegovačkih kaligrafa, nakon adaptacije Šarića džamije u Mostaru proteklog mjeseca, uradio je kaligrafske ispise džamijskih levhi na njenim unutrašnjim zidovima. Vrijednost radova procjenjuje se na nekoliko hiljada maraka. Munib je taj posao uradio potpuno besplatno.

“Na određeni način moglo bi se govoriti i o osjećaju obaveze da na najljepši način vratim svojoj džamiji za sve ono dobro koje sam u njoj naučio i koje sam u njoj doživio. Ja sam rođen ovdje, u ovom džematu. Osim džamije, ovdje se nalazi i turbe šejha Juje i Opijačeva tekija”, ističe Obradović. Kaže da je želju da se oduži njegovao tokom proteklih dvadesetak godina dok je tekla obnova u ratu porušenih džamija. “Često je bio slučaj da kaligrafija nije bila predviđena u obnovama naših džamija. Često obavljam namaze u Šarića džamiji u Mostaru i u kontaktu s imamom Idrizom ef. Mezitom rekao sam mu da bih rado to uradio u našoj džamiji”, dodaje Obradović.

On je svoje međunarodno iskustvo koje je stjecao širom islamskog svijeta uspio unijeti u idejni koncept kaligrafskih rješenja, a potom i na zidove Šarića džamije. “Najvažnije je da je to doprinijelo ukupnom dojmu i da nas podsjeća na zikrullah, jer to i jeste njena primarna funkcija”, kaže Obradović. Na zidovima je pismom sulus ispisao Božije ime Allah, poslanikovo ime Muhamed i imena četverice halifa: Ebu-Bekr, Omer, Osman i Alija.

Munib Obradović i ranije se susretao s oslikavanjem džamija. Bio je angažiran na značajnim objektima islamske arhitekture. Želja mu se, kako ističe, spontano javlja kad ulazi u bilo koju džamiju da vidi lijepu dekoraciju, lijepu kaligrafiju, jer takvom osjećaju teži svaki vjernik, a pogotovo prefinjena duša umjetnika, kaligrafa: “U ovim projektima najvažnije je imati dobar usul, dobar temelj, a to je kaligrafija koju radimo na papirima. Poslije se traže pogodni metodi da se to prenese i na zid. S tim što je oslikavanje na zidovima otežano jer se radovi izvode na pokretnim skelama.”

Obradović je najprije morao pripremiti podlogu na zidu, a potom je koristio trajne slikarske boje. Šest levhi urađeno je na zidu, pa ga je morao izravnati. Površinu je dodatno glačao šmirgl-papirom i nanio glet-masu otpornu na pucanje, a potom cijelu površinu impregnirao, nakon čega je urađen ispis levhi. Koristio je crnu i zlatnu boju. Posebno je ponosan na levhu urađenu na impregniranom drvetu s ispisom teksta Nema Boga osima Allaha u originalnom umjetničkom idejnom rješenju. Levha je površine 180 x 120 cm. Tekst levhe urađen je akrilnom zlatnom bojom. Okvir svakog harfa uradio je malim kistovima, a unutrašnje površine slikarskom tehnikom akrilika. Ova je levha prvi put izložena u Šarića džamiji. Obradović se koristio i tehnikom prijenosa levhe s papira na zid.

Na naše pitanje koliko se u glavnim projektima izgradnje ili obnove džamija vodi računa o eventualnom ispisivanju kaligrafije, Obradović odgovora da je podloga najvažnija za kaligrafiju. Zbog toga je koristio i novu tehniku u slučaju velike levhe, jer je tako ona prenosiva. “Ne znam da je ovako negdje urađeno. Spojio sam nekoliko dosadašnjih iskustava i sad imamo mogućnost trajnije zaštite levhe. I u ovoj džamiji imamo jednu levhu urađenu na zidnoj površini koja priličito vlaži, i to je trajna opasnost za nju. Problem vlage glavna je prijetnja kaligrafskim natpisima”, objasnio je Obradović. Osim Šarića džamije, on je do sada učestvovao u dekoriranju još nekih džamija. U aktuelnom projektu obnove Aladža džamije u Foči angažiran je kao stručni konsultant.

PROČITAJTE I...

“Adil Bešić je za kratko vrijeme dokazao da je vojnik profesionalac, te da je obučen da donosi ispravne odluke. On je bio odlučan da se bori za svoju domovinu i za svoj narod, imao je takav odnos prema ljudima i takav patriotizam da je za sobom povukao ljude iz mjesta u kojem je boravio po dolasku iz JNA. Adil Bešić je dao zaista ogroman doprinos u najtežim vremenima, kada u samom startu nismo imali nikakve pripreme, niti personalne niti materijalno-tehničke, da se branimo od takve sile kao što je u to vrijeme bila JNA”

Catuxa Novo, inženjer krajolika i voditelj odjela Alhambre za zelene površine, objašnjava da je pojam Arapa o zelenim površinama bio potpuno različit od koncepta kakav imaju Španci. “Za njih, ljude iz pustinje, vrt je bio slika raja”, kaže Novo. Ovdje je voda glavni element koji povezuje jedno područje s drugim kroz jezerca, fontane, cisterne i kanale. “

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!