fbpx

Kad zagusti, tu je “islamski terorizam”

Macron, poput Françoisa Mitterranda, Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pokušava natjerati CFCM da funkcionira kao svojevrsni “štit” od radikalizacije, očekujući čvršću integraciju muslimana Francuske, kojih ima oko šest miliona, među ukupno 67 miliona Francuza. Jedno od pitanja u kojima Macron očekuje pomoć jeste pitanje vela ili hidžaba, koji je bio zabranjen u Francuskoj 2004. godine. Ta je mjera imala određenog uspjeha i u drugim evropskim zemljama. Petnaest godina kasnije, hidžab je ponovno postao osjetljiv društveni problem, ne samo na periferiji i u predgrađima nego i na nekim univerzitetima

 

Francuska je s nestrpljenjem i zebnjom dočekala  5. decembar. Počela je najavljena serija štrajkova protiv reforme penzijskog fonda koju traži predsjednik Emmanuel Macron. Štrajka  se u sektoru saobraćaja, a pridružili su im se i ostali radnici. Francuska vlada već je napeta zbog lošeg socijalnog konteksta u bolnicama, zbog pokreta “Žutih prsluka”, zbog stanja među studentima ili u javnom radijskom servisu. Macron se suočava s godinama skupljanim gnjevom koji mobilizira radnike i mlade.

Francuska vlast pokušala je amortizirati situaciju angažiravši se i podržavajući proteste protiv rastuće islamofobije. Ono što nisu uspjeli, kao tvrde analitičari, jeste da na svoju stranu privuku mainstream medije Oni su, smatraju analitičari, dali sve od sebe da diskreditiraju proteste od 10. novembra. U Francuskoj je to malo koga iznenadilo jer velike medijske kuće postaju glasnogovornici islamofobije. Optimistično zamišljena debata o islamu nije ispunila svoj cilj, sprečavanje demonstracija i bijesa brojnih slojeva društva. Zato se vlast okrenula novoj taktici: Obračunu s radikalnim islamistima.

Francuska vlast boji se da je sve veći broj četvrti na periferiji i predgrađima Pariza, ali i drugih velikih gradova, postao “rasadnik” potencijalnih terorista. Suočen s ovom rastućom prijetnjom, Christophe Castaner, ministar unutarnjih poslova, uputio je pismo na adrese 200 francuskih prefekata, u kojem objašnjava da predsjednik Macron želi pretvoriti borbu protiv islamizma u “nacionalni prioritet”. U francuskoj teritorijalnoj upravi prefekt je predstavnik države, odjela i regija odgovoran za “nacionalne interese, administrativnu kontrolu i poštivanje zakona”. Castaner je na sastanku s njima detaljno komentirao pismo. “Islamizam je antidemokratski, antirepublikanski politički projekt, autoritarni protuprojekt”, rekao je ministar.

Prema mišljenju francuskih stručnjaka, islamizam je počeo rasti kroz “podzemnu ekonomiju”, postajući “zaštitnik” preduzeća koja nisu uvijek ilegalna. Bio bi to model sličan mafijaškim modelima “zaštite” trgovina i distributera “orijentalnih” proizvoda. Sumnja se da sve veći broj halal-mesnica počinje biti podvrgnut fizičkoj i ekonomskoj ucjeni “neformalnih” islamističkih mafijaša ili manjih grupa. Odbrana javnih škola još je jedan strateški cilj: islamisti pokušavaju “spriječiti” svoju djecu i članove obitelji da se obrazuju u vrijednostima javne, svjetovne i republičke škole, kako bi ih “kontrolirali” kroz svoje radikalne verzije islama. Prema službenim statistikama ministarstava obrazovanja i unutarnjih poslova, “odsutnost” je veća od normalne među djecom “pobožnih” muslimanskih porodica. Jean-Michel Blanquer, ministar obrazovanja, vodi “gluhi rat” s muslimanskim organizacijama koje pokušavaju nametnuti svoje kriterije za upotrebu zara i hidžaba prilikom napuštanja škola.

Sigurnosne službe već mjesecima otkrivaju porast islamističke propagande u “kulturnim i sportskim prostorima”, koje su postale vjerska, kulturna, građanska i politička “mrestilišta”. Prije nekoliko godina sjever Marseillea postao je jedno od najopasnijih područja u Evropi, s izuzetno visokom stopom kriminala. Na periferiji velikih gradova kao što su Toulouse, Bordeaux ili Lyon raste utjecaj ekstremnih skupina. U Parizu su sigurnosne službe popisale oko 2.000 osumnjičenih. Susjedni gradovi, poput Gonessea, La Courneuvea, Trappesa, Bobignyja, Saint-Denisa ili Aubervilliersa, imaju selefijske zajednice koje stručnjaci smatraju potencijalno opasnim.

Gilles Kepel, jedan od velikih stručnjaka historije islama u Francuskoj, ovako komentira taj proces: “Svjedoci smo rođenja endogenog terorizma, koji se ‘proizvodi’ u Francuskoj, u susjedstvu, gradovima i predgrađima, gdje država ima poteškoća u primjeni zakona. Taj islamski terorizam opet je ‘sinteza’ i ‘sjeme’ koje se zasijava, u mnogim slučajevima, tradicionalnim propovijedanjem na džumama od ekstremista čija se ‘poruka’ masovno širi. Regrutiraju se i instrumentaliziraju kulturno krhki pojedinci.” Neslužbeno se navodi da u pariškom predgrađu postoji oko 50 selefijskih paradžemata koji su izvan kontrole službenih muslimanskih organizacija.

Emmanuel Macron nada se pomoći Francuskog vijeća muslimanskog bogoslužja (Conseil français du culte Muslim, CFCM), reprezentativnog tijela francuskih muslimana, koje je pod administrativnom paskom Ministarstva unutarnjih poslova. Nedavno je primio delegaciju CFCM‑a, s ciljem da se “muslimanska vjerska vlast bori, zajedno s državom, protiv islamizma i komunizma”.

Macron, poput Françoisa Mitterranda, Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pokušava natjerati CFCM da funkcionira kao svojevrsni “štit” od radikalizacije, očekujući čvršću integraciju muslimana Francuske, kojih ima oko šest miliona, među ukupno 67 miliona Francuza. Jedno od pitanja u kojima Macron očekuje pomoć jeste pitanje vela ili hidžaba, koji je bio zabranjen u Francuskoj 2004. godine. Ta je mjera imala određenog uspjeha i u drugim evropskim zemljama. Petnaest godina kasnije, hidžab je ponovno postao osjetljiv društveni problem, ne samo na periferiji i u predgrađima nego i na nekim univerzitetima.

Francuska je evropska zemlja u kojoj živi najviše muslimana, a njeno muslimansko stanovništvo najmlađe je i najbrže raste na cijelom kontinentu. Prema rezultatima istraživačkog centra “Pew” (PRC), u Francuskoj je 2016. godine bilo oko 5,72 miliona muslimana, što je oko 8,8% stanovništva. Iste godine, 4,8% stanovništva bili su muslimani u Italiji, 6,1% u Njemačkoj, 6,3% u Velikoj Britaniji, 7,6% u Belgiji. Prema istoj studiji, do 2050. godine muslimansko stanovništvo moglo bi porasti na 17,4% u Francuskoj, do 15,1% u Belgiji, do 17,7% u Velikoj Britaniji, do 10,8% u Njemačkoj. U Španiji živi 2,6% muslimana, a taj bi broj mogao narasti na 6,6% u narednim godinama.

Prema PRC-u, te su brojke kontinentalni fenomen. Evropa će možda do 2050. godine postati kontinent s više od 75 miliona muslimana koji će živjeti u Evropskoj uniji, u kojoj je ukupno oko 538 miliona građana. Francuski slučaj doživljava se kao “model” znatnog porasta muslimanskog stanovništva. Prošle godine francuski muslimani imali su prosjek od 27 godina, dok je prosjek nemuslimana 43 godine. Uz još jednu značajnu činjenicu: natalitet muslimana mnogo je veći od stope nataliteta nemuslimana.

Francuski muslimani imaju najviši natalitet u Evropi: prosječno 2,9 djece, dok nemuslimanske žene imaju u prosjeku 1,5 ili 1,9 djece. Prema PRC-u, rađenje među Evropljanima u narednim godinama značajno će se smanjiti kod nemuslimanskih žena. PRC procjenjuje da bi između 7,4% i 14% evropskog stanovništva do 2050. godine moglo biti muslimansko. Porast muslimanskog stanovništva u Francuskoj i ostatku Evrope uzrokovala su dva razloga: visok natalitet i sve veća i nepredvidljivija težina imigracije. Istraživanje smatra “nultu imigraciju” malo vjerovatnom. Hipoteza “srednje” imigracije (legalna imigracija, bez obzira na migrantsku krizu) sugerira da bi muslimansko stanovništvo u narednim godinama moglo porasti za oko 12 miliona u Evropi. /H.D./

 

PROČITAJTE I...

Potpredsjednik SDA Denis Zvizdić u posljednja dva dana nastupio je u medijima ističući “brutalan poraz” SDA na lokalnim izborima 2020, iznoseći podatke da je “ovo najveći poraz u historiji SDA“ (Klix.ba), a zatim s malom korekcijom dan poslije izrekavši na TVSA da je ovo najgori poraz u “historiji SDA u Kantonu Sarajevu”. Činjenice i brojke pokazuju da je Denis Zvizdić obmanuo javnost izrekavši oba puta netačnosti.

Knezović je upao u sevdah i ekstazu proslavljajući izborne rezultate u Novom Travniku, gdje je Konakovićev NiP guranjem svoga kandidata za načelnika općine podijelio bošnjačko glasačko tijelo i donio pobjedu kandidatu HDZ-a. “Sjajno je gledati kako Hrvati vraćaju Središnju Bosnu, kolijevku hrvatstva... Dite vraćamo materi i uskoro mu dajemo ime”, klikće Knezović i u vjersko-nacionalnom zanosu poentira: “Zvat će se Republika Herceg-Bosna i svi ćete biti pozvani na krštenje!”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!