fbpx

Jemen dao šansu miru

Interes Saudijske Arabije za okončanjem kritizirane ratne avanture datira od prošlog septembra, kada je napad na njene naftne objekte prekinuo polovicu proizvodnje sirove nafte. Iako su Huti preuzeli odgovornost za akciju i saudijski dužnosnici i njihovi američki saveznici krivili su Iran za napade. Rijad je tada promijenio svoju strategiju i započeo tajne razgovore s jemenskim pobunjenicima kako bi ih pokušao odmaknuti od Teherana i okončati njihovu prekograničnu raketnu vatru.

 

Koalicija u Jemenu iza koje stoji Saudijska Arabija označila je prekid vatre i to je prva nada za mir u najsiromašnijoj arapskoj zemlji od pregovora koje su UN organizirali u Stockholmu prije dvije godine. Huti pobunjenici, protiv kojih se bori saudijski savez, nisu zvanično prihvatili primirje, ali se čini da ga poštuju.

Generalni sekretar UN-a António Guterres i njegov posebni izaslanik za Jemen Martin Griffiths pozdravili su saudijsku odluku. “Apeliram na Jemensku vladu i Ansarullaha da ispoštuju njihovu obavezu da odmah prestanu s neprijateljstvima”, rekao je Guterres u izjavi koristeći službeno ime pobunjeničke skupine.

U tome je upravo problem. Huti se nisu obavezali ni na što. Nekoliko vođa Hutija izrazilo je nepovjerenje saudijskom primirju. To je jednostrano primirje koalicije koja je intervenirala u Jemenu prije pet godina u znak podrške međunarodno priznatoj vladi koju su iranski pobunjenici izbacili s vlasti. Od tada je vojna kampanja, koju su podržali Washington i London, izazvala ozbiljnu humanitarnu krizu u zemlji i naišla na sve veće međunarodne kritike. Ujedinjeni Arapski Emirati, drugi stup koalicije, povukli su svoje snage iz Jemena prošlog ljeta.

“To je saudijska inicijativa. Ona nije koordinirana s izaslanikom UN-a. Dakle, s druge strane nema odgovora”, objašnjava jemenski politolog Abdulghani al-Iryani iz Centra za strateške studije u Sani. “Huti će vjerovatno odbiti primirje, ali čak i ako budu prisiljeni prihvatiti ga pod medijskim pritiskom, sumnjam da će ga poštovati”, dodao je. Po njegovom mišljenju, pobunjenici “znaju da Saudijska Arabija traži formulu za izlazak iz Jemena i da je borba protiv virusa korona samo izgovor”.

Drugi analitičari tvrde kako će se primirje teško održati jer je ono isključivo odluka koja je došla iz Saudijske Arabije. “Nekoliko plemenskih i političkih vođa koje su ga do sada podržavale izjasnilo se protiv toga”, kažu jemenski izvori, nagovještavajući da ih Rijad nije konsultirao. Navodi se da je primirje motivirano prijetnjom koju predstavlja virus korona. Iako Jemen nije otkrio nijedan slučaj COVID-19, pet godina rata uništilo je njegovu zdravstvenu infrastrukturu i zemlja i dalje ima problema u rješavanju epidemije kolere, koja je izbila 2016, i široke neuhranjenosti njezinog stanovništva.

Interes Saudijske Arabije za okončanjem kritizirane ratne avanture datira od prošlog septembra, kada je napad na njene naftne objekte prekinuo polovicu proizvodnje sirove nafte. Iako su Huti preuzeli odgovornost za akciju i saudijski dužnosnici i njihovi američki saveznici krivili su Iran za napade. Rijad je tada promijenio svoju strategiju i započeo tajne razgovore s jemenskim pobunjenicima kako bi ih pokušao odmaknuti od Teherana i okončati njihovu prekograničnu raketnu vatru.

U decembru je bilo dosta priče o napretku pregovora. Međutim, mjesec dana kasnije Huti, koji kontroliraju teritorij na kojem živi 70 posto od 28 miliona Jemenaca, uključujući Sanu, pokrenuli su kampanju za osvajanje naftom bogate provincije Marib, istočno od glavnog grada. “Saudijci su izgubili rat, ali žele spriječiti da ga se tako shvati. Zato Huti neće stati sve dok ne dobiju veliku nagradu”, rezimira al-Iryani.

Šef pregovaračkog tima Hutija Mohammed Abdulsalam rekao je da su oni odgovorili na apel UN‑a s prijedlogom političkog rješenja. Prema informacijama objavljenim u njima bliskim medijima, plan u pet tačaka predviđa povlačenje “svih stranih snaga” iz Jemena: kraj blokade koju je koalicija nametnula “ponovnim otvaranjem svih zračnih luka, uključujući onu u Sani”; finansijsku naknadu i finansiranje obnove; borba protiv COVID-19 i referendum koji će se održati pod okriljem UN-a.

PROČITAJTE I...

Za neke je prekasno čak i kada se uspiju dokopati kopna. Posljednjih dana mnogi spašeni umiru zbog lošeg zdravstvenog stanja, dok je većina spašenih s krijumčarskih brodova i dalje u teškom stanju.

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!