fbpx

Jedinstvo Bošnjaka u Foči na djelu

“Unutar Koordinacije 'Naša Foča' imamo Udruženje građana povratnika i raseljenih lica u opštini Foča, zatim Udruženje žrtava rata 'Foča 92-95', Udruženje jedinstvene organizacije boraca Fočaka, ljude iz Islamske zajednice, Povratničku poljoprivrednu zadrugu 'Aladža'. Tu su i pet predsjednika savjeta mjesnih zajednica, imamo SDA kao politički subjekt i ljude koji obnašaju poslove u opštinskoj administraciji. Sve to držimo na okupu i pokušavamo da s vremena na vrijeme sjednemo, analiziramo i pričamo o onome što nam je zajedničko. Ako u datom momentu neko od ovih članica koordinacije ima neku svoju aktivnost, mi se potrudimo da im izađemo u susret i pomognemo kako god možemo”, objašnjava Izet Spahić, predsjednik Skupštine opštine Foča

 

Piše: Edib KADIĆ

Fotografije: Velija HASANBEGOVIĆ

Grad Foča je kroz historiju bio poznat kao trgovačko sjecište – grad u kojem su svi bili dobrodošli. Kažu da je to nekad bila oaza mira, odmora i rahatluka u kojem je bilo osamnaest mahala, deset muslimanskih, a osam bugarskih, srpskih i katoličkih. Ove podatke donosi Evlija Čelebi u svom Putopisu, navodeći da je u to vrijeme, kada je on Fočom prolazio, zatekao 17 džamija, te da su nekima od njih svi prolaznici naprosto ostajali zapanjeni i zadivljeni. Čelebi navodi da je u Foči postojalo i osam tekija, tri javna kupatila, te da je sve naprosto frcalo od života, šarenila, ljepote i ukrasa. “Stanovnici Foče su u licu lijepi i divni ljudi, čistog vjerovanja, pobožni su i dobri muslimani. (…) Govore bosanski i većinom su trgovci. Žene nose feredže od crne čohe sa bijelim velom i idu pokrivene kao Rabija Adevija.”

Danas su ulice Foče uglavnom prazne. Od nekadašnje trgovine nije ostalo ništa osim napuštenih, praznih i razbijenih trgovačkih radnji. Jeziv prizor, podsjetnik na neka davno minula i skoro zaboravljena vremena. Bošnjaci danas Foču, skoro bez izuzetka, posmatraju kroz prizmu zločina počinjenih nad njima tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Od nekadašnjih 40 hiljada, danas u Foči živi manje od 20 hiljada stanovnika. Tokom agresije ubijeno je oko 3.000 Fočaka Bošnjaka, protjeranima se ne zna tačan broj, a još se traga za ostacima 627 njih koji se danas vode kao nestali. Ne zna se ni tačan broj silovanih žena u Foči, ali se tačno zna da je upravo Foča mjesto zbog kojeg je silovanje proglašeno ratnim zločinom.

Na području općine Foča sada živi oko 300 Bošnjaka tokom cijele godine. Ovaj se broj, prema riječima Izeta Spahića, predsjednika Skupštine opštine Foča, udesetorostruči u periodu između marta i oktobra, jer tada ljudi aktivno dolaze, rade na svojim poljima, završavaju svoje ljetne i jesenje aktivnosti i više se ne vraćaju do narednog proljeća. Spahić posljednje tri godine obnaša funkciju predsjednika Skupštine opštine Foča. Tvrdi da je 2019. godina bila veoma plodonosna.

“Skoro smo s građanima gore u jednom selu u MZ Izbišno napravili svečanost gdje smo analizirali šta smo to uradili protekle godine. Na 22 lokalna putna pravca imali smo intervencije i sanacije kroz programe koje je pripremilo odjeljenje za urbanizam. Na tri lokalna pravca u MZ Kratine, MZ Izbišno i MZ Jeleč imali smo asfaltiranja dionica. U devet sela smo započeli, a u pet završili elektrifikaciju. Na dvije lokacije smo imali izgradnju seoskih bazena za vodu. 25 kuća po sistemu ključ u ruke uspjeli smo završiti, i to po kreditnim sredstvima Visokog saudijskog fonda. Također, obezbijedili smo i deset kuća u građevinskom materijalu, i to kroz javni poziv Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Bilo je tu još i sitnih radova i aktivnosti, pa kad se sve sračuna i podvuče crta, možemo kazati da je bilo oko dva i po miliona maraka direktnih investicija.”

Kada je riječ o onome što se nije stiglo uraditi, Spahić napominje da je toga uvijek mnogo više. “Jer, potrebe su ogromne, pogotovo kada je u pitanju elektrifikacija, jer nešto ispod petine općine Foča nema struju. To se uglavnom odnosi na mjesta gdje su nekad živjeli Bošnjaci i gdje bi se oni trebali vratiti. U nekim mjesnim zajednicama skoro da nema mjesta koje ima struju. Imamo čak i neke slučajeve ljudi koji zimuju u selima u kojima nema struje. To smatram porazom svih nas i generalno politike kada je riječ o povratku. Vrlo često to ljudi komentiraju i, kada na tu temu razgovarate s potencijalnim donatorima, oni kažu da nema niko u tom i tom selu. Onda se postavlja pitanje kako uopće očekivati da se organizira normalan život u nekom selu ako mu niste u stanju priuštiti minimalne stvari kao što su električna energija, voda, cesta. I to je opet pozitivna nula, a ne pripremljena situacija u kojoj se može normalno egzistirati. Ovo je primjedba višim nivoima vlast, kao i lokalnim zajednicama općenito”, opominje Spahić, te dodaje da je nedavno izvršio intervenciju kako bi se prvi put kroz budžet prepoznala stavka elektrifikacije.

“Ne očekujem da će ova lokalna zajednica izdvojiti tri ili četiri miliona za elektrifikaciju, jer ih nema. Ali smatram da se može izdvojiti, i to bi bilo prvi put, 50 hiljada KM, i to za neke administrativne stvari kako bi se stvari pomjerile s mrtve tačke”, naglašava Spahić.

Kada je riječ o političkoj situaciji, Bošnjaci trenutno u Foči imaju jednu bošnjačku probosansku političku stranku koja tu participira. “Nalazimo se u parlamentarnoj većini i u toj većini imamo i određene pozicije koje obnašamo. To je odjeljenje za urbanizam, predsjednik Skupštine opštine, zaposlili smo i jednog mladog diplomiranog pravnika u sektoru za izbjegla i raseljena lica, a imamo još dvoje zaposlenih Bošnjaka. Petero trenutno prima plaću u Opštini Foča. Nekada jesmo zadovoljni nekim odlukama, nekada nismo, ali ako se vratimo unazad nekoliko godina, možemo ustvrditi da smo napravili dobar napredak. Jako puno energije smo uložili da povratničku populaciju i bošnjačku zajednicu ovdje držimo za jednim stolom”, ističe Spahić i objašnjava da su se bošnjačka udruženja u Foči kroz interni dogovor organizirala u Koordinaciju bošnjačke zajednice “Naša Foča”.

“Unutar Koordinacije ‘Naša Foča’ imamo Udruženje građana povratnika i raseljenih lica u opštini Foča, zatim Udruženje žrtava rata ‘Foča 92-95’, Udruženje jedinstvene organizacije boraca Fočaka, ljude iz Islamske zajednice, Povratničku poljoprivrednu zadrugu ‘Aladža’. Tu su i pet predsjednika savjeta mjesnih zajednica, imamo SDA kao politički subjekt i ljude koji obnašaju poslove u opštinskoj administraciji. Sve to držimo na okupu i pokušavamo da s vremena na vrijeme sjednemo, analiziramo i pričamo o onome što nam je zajedničko. Ako u datom momentu neko od ovih članica koordinacije ima neku svoju aktivnost, mi se potrudimo da im izađemo u susret i pomognemo kako god možemo”, objašnjava Spahić.

Kako bi ova udruženja funkcionirala i imala nekog smisla, potrebno je ljude vratiti svojim kućama. Mensud Jahić, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove Opštine Foča, kaže kako im je jedan od glavnih zadataka u početku bio da se naviknu da su prisutni u Foči i da su ravnopravni građani. “Mi radimo za sve građane opštine Foča i mi pokušavamo da tu vratimo predratno stanje. Foča je brojala preko 40 hiljada ljudi. Prema posljednjem popisu, tu živi ispod 20 hiljada ljudi, a ovaj manjak je upravo bošnjačkog stanovništva. Pokušavamo stvoriti ambijent da ljudi normalno funkcioniraju na ovom prostoru i da se osjećaju na svom kada tu dođu. Ja sam od 2017. godine ovdje aktivan i mogu vam reći da, kada smo došli, zatekli smo pustoš i beznađe. Ljudi koji bi dolazili i sezonski, nisu imali motivaciju da počnu makar čistiti. Mi sada imamo masu površina i imanja na koja ljudi dovode djecu, unučad, porodicu, prijatelje, i putevi kao i naselje su oživjeli. Vidimo dimnjake, vidimo prisustvo ljudi, vidimo nešto čega do prije nekoliko godina nije bilo.”

Za iznenadnu veliku zainteresiranost ljudi za Foču dobrano je kriva i Aladža džamija, koja je prošle godine otvorena uoči samog ramazana. Dženan ef. Krajišnik, imam Aladža džamije i sekretar Medžlisa IZ Foča, tvrdi da je cijeli prošlogodišnji ramazan bio popunjen. “Negdje blizu četiri hiljade iftara smo napravili u našem objektu pored Aladže, tako da smo cijeli ramazan imali u prosjeku između 100 i 150 iftara i posjetitelja. Također, svaku noć smo na namazu imali popunjenu džamiju, što je bilo fenomenalno. Poslije ramazana je prvi bajram-namaz klanjan baš ovdje u Aladži i bio je centralni za Muftijstvo goraždansko. Moram napomenuti da je sama Aladža odgovorna za veliku promjenu ovdje u Foči. Meni su se javljali ljudi koji su tokom agresije napustili Foču i poslije toga više nikada nisu došli u Foču sve dok nije Aladža ponovo otvorena. Dakle, tek po otvorenju Aladže je mnogim ljudima bilo prvi put da ponovo dođu u svoj rodni grad”, napominje Krajišnik.

Miralem ef. Hodžić, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Foča, kaže da je u ovoj godini planirano obnavljanje tekije u Foči, kao i izgradnja pomoćnog objekta pored Aladže. “Tu će biti muška i ženska abdesthana, restoran i apartmani. U ostalim džematima imamo da uradimo grijanje i stolariju u imamskom stanu u Jeleču; u Mrežici završetak radova na gasulhani; u džematu Sutjeska kultiviranje bar jedne vakufske parcele i okolno uređenje parkinga i harema džamije; u džematu Izbišno slijedi nastavak aktivnosti koje već imamo, a to su uređenje oko džamije, nastava i prikupljanje članarine. Također, imamo i jednu veoma zanimljivu aktivnost u Kazneno-popravnom zavodu u Foči. Od početka novembra tu se klanja džuma-namaz. Bošnjačkih osuđenika ima oko petnaestak, a njih osam aktivno sudjeluje u obavljanju džume, podne-namaza, ili ikindije, jer se trudimo da više vremena tu provodimo.”

U Foči aktivno djeluje Udruženje žrtava rata “Foča 92-95”, koje je oformljeno i registrirano 30. marta 2018. godine. U skladu s propisima i zakonima RS-a, registrirano je na sudu u Trebinju, sa sjedištem u Foči. Halida Konjo Uzunović predsjednica je ovog Udruženja, a Midheta Kaloper Oruli je sekretar. Kaloper Oruli podsjeća da Foča ima svoju tešku historiju, tešku tragediju, teški zločin i, na kraju, teški genocid.

“Genocid ima više segmenata, a u svakom njegovom segmentu može se pronaći Foča i ono što se tu dešavalo tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Upravo iz tog razloga smo i dali takvo ime našem udruženju koje okuplja logoraše, žene žrtve rata, porodice nestalih, šehidske porodice, porodice poginulih boraca. Znači, činimo jednu cjelinu. Mi, pogotovo kada je riječ o nama Bošnjacima u RS-u, moramo imati jedinstvenu organizaciju, jedinstven cilj. Neizmjerno mi je drago i hvala dragom Bogu da je i naše udruženje dio Koordinacije ‘Naša Foča’. To je jedan divan naziv i mi imamo brojne zajedničke ciljeve, a to je u prvom redu ojačavanje bošnjačke zajednice tamo gdje je to potrebno, i to u svakom segmentu. Naše udruženje ima najteži zadatak i najtežu borbu, pogotovo u ovom dijelu Bosne. Za dvije godine smo ostvarili jako puno rezultata. Prvo, odmah smo uvrstili obilježavanje značajnih datuma. Prošle smo godine imali tri datuma: obilježavanje Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja u ratu, Trošanj – 32 naših sugrađana Bošnjaka je ubijeno i na kraju obilježavanje na mostu – Dan sjećanja na sve fočanske šehide i nevino ubijene žrtve”, kaže Midheta.

Ove je godine u Foči prvi put obilježen i Dan nestalih osoba. Kaloper Oruli ističe kako joj je ovaj termin “nestalih” uvijek parao uši. “Nisu ljudi nestali, već su prisilno odvedeni, prisilno nestali. Nije to bio slučaj kao da je neka ptica sada negdje odletjela, nestala, zalutala. Određeni pojedinci tačno znaju gdje su ljudi odvedeni i gdje su ubijeni, ko ih je odveo, ama sve se zna do u detalje. Oni šute i ne žele da nam kažu gdje su naši ljudi, ali njih šutnja samo dublje kopa. Mislim da bi s ljudske strane bilo i humano, i moralno, i realno, da kažu gdje su zakopani ti nasilno nestali Bošnjaci, kako bi duše naših najmilijih konačno pronašle smiraj. Raspolažemo tačnim podacima, imenom i prezimenom, imenom oca, svim osobnim podacima, tako da znamo da tačno 627 ljudi još nije pronađeno. Ali nažalost, ja se bojim da ovaj broj nije još veći, jer imate mnogo slučajeva gdje su cijele porodice, uže i šire, ubijene, pa onda nije ostao niko iza njih da prijavi taj njihov ‘nestanak’.”

Udruženje žrtava rata “Foča 92-95” je u proteklom periodu započelo i nastavlja veliku borbu postavljanja spomen-ploče na sportskoj dvorani “Partizan”, u narodu poznatijoj kao “šareni mejtef”. Tu je za vrijeme agresije na BiH bilo najveće mučilište djevojčica od 10 i žena do 80 godina. “Tu je svaka gnjida, ovdje mislim na srpsku vojsku i srpske zločince, mogla doći i za dvadeset tadašnjih njemačkih maraka kupiti sebi ženu koju poželi i zulum činiti nad njom. To su bila silovanja djevojčica, djevojaka, žena, to su stravične priče. Žene se nikada tih trauma neće riješiti”, opominje Kaloper Oruli.

U sklopu Koordinacije “Naša Foča” djeluje i Udruženje povratnika i raseljenih lica u opštini Foča. Omer Hasanbegović, predsjednik Udruženja, kaže da je unutar Koordinacije ostvarena jako dobra komunikacija, te da se unutar ove zajednice rješavaju sve vrste problema. “Ko god ima bilo kakve potrebe, mi se trudimo da mu izađemo u susret. Što se tiče aktivnosti Udruženja, u toku prošle godine imali smo više poslova koje smo uspješno uradili. Nedavno smo imali jednu pozitivnu priču da je 19 učenika bošnjačke nacionalnosti ispunilo kriterije koje je raspisala Općina Novi Grad, koja nam je zatim pomogla obezbijediti udžbenike za naše učenike. To je projekt koji je fino realiziran, bili smo izuzetno zadovoljni, a zadovoljan je bio i načelnik Općine Novi Grad Semir Efendić. On nam zaista puno pomaže u svim našim aktivnostima i itekako ima razumijevanja prema našoj kategoriji stanovništva koji su uglavnom povratnici koji su boravili na teritoriji sarajevskih općina.”

Koordinaciji uvijek stoji na raspolaganju i Udruženje jedinstvene organizacije boraca Fočaka. Refik Kiselica, predsjednik Udruženja, ističe da su, iako je Udruženje registrirano u Sarajevu, sve njihove aktivnosti i rad okrenuti prema Foči. “Naš rad sastoji se uglavnom od podrške bošnjačkim udruženjima koja su u sklopu Koordinacije ‘Naša Foča’. Zaista se trudimo izaći u susret svima i svim potrebama koje se pojave”, tvrdi Kiselica.

Šerif Halilović, direktor Povratničke poljoprivredne zadruge “Aladža” i politički predstavnik Bošnjaka u Skupštini opštine Foča, zaključuje da su sve aktivnosti vezane za Foču zapravo odraz jedne porodice koja je prepoznala sve zajedničke probleme Bošnjaka, te na osnovu toga podijelila zadatke po onim poljima po kojim bi svako pojedinačno trebao djelovati, preuzeti dio tereta i raditi na tom određenom polju. “Mi smo kroz svoju borbu da osvojimo teren i prava na teritoriji opštine Foča kao prvu stavku prepoznali da nam je neophodno jedinstvo, samoorganizacija, udruživanje i svi ostali oblici organiziranja na terenu. Prepoznali smo da se moramo udružiti kako bismo postigli ono što želimo, jer nemamo velike kapacitete i nemamo veliki broj ljudi s kojima možemo raditi i na koje možemo računati. Kada pogledam i rezimiram šta smo do sada uradili, zaista sam ponosan da smo se svi uspjeli udružiti u bošnjačku zajednicu Koordinaciju ‘Naša Foča’, te da sva bošnjačka udruženja na prostoru opštine uspijevaju zajednički djelovati i to za dobrobit svih nas”, konstatirao je Halilović.

 

PROČITAJTE I...

“Moj otac je te 1946. godine imao sreće, a mnogi Bošnjaci na Ilidži nisu. Zahvaljujući zlobi komšija, bili su hapšeni i ubijani. Desetine ih je tada ubijeno i zatrpano u jednoj rupi na jednoj poljani u Hrasnici koju su napravile 1944. godine savezničke bombe. Tada su letjeli saveznički avioni prema Siciliji i prelijetali preko Sarajeva. Ustaše su pucale na njih pa je jednom jedan bombarder ispustio bombu, odnosno tu se radilo o uvezanih više teških bombi. Kada je pala, napravila je ogroman krater. Mogla je u krater stati povelika kuća. Tu rupu su komunisti te 1946. godine koristili za ubijanje Bošnjaka s Ilidže”

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!