fbpx

Izvještaj o stanju i položaju bošnjačke nacionalne manjine na Balkanu (2): U Crnoj Gori jedinstvo većinskog i manjinskih naroda

Legitimne predstavnike bošnjačke nacionalne manjine iz Sandžaka (Srbija i Crna Gora), zatim Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Kosova upitali smo je li uslijed pandemije virusa korona došlo do smanjivanja ili ukidanja manjinskih prava u njihovoj nadležnosti i imaju li dojam da će njihova država iskoristiti ovu krizu da postepeno ukida dosegnuti standard institucionalne organiziranosti bošnjačke nacionalne manjine. Zanimalo nas je očekuju li ili je već došlo do smanjenja finansijskih dotacija u njihovim institucijama i na koji način sudjeluju u odgovoru na krizu uzrokovanu virusom korona? Na koncu, dobili smo i odgovor jesu li pojedine države omogućile odvijanje online nastave na bosanskom jeziku na način kako su to omogućile na službenom jeziku

 

 

 

Ejup Nurković, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori: 

Nadležnosti Vijeća Bošnjaka u Crnoj Gori zagarantirane su Ustavom i Zakonom te, stoga, kao krovna nacionalna institucija, imamo pravo da kroz svoju unutarnju organiziranost djelujemo na najbolji mogući način kako bismo ustavno-zakonske akte koji nam kao Bošnjacima pripadaju sproveli u djelo. Naravno, svaka implementacija Ustava, kroz Zakon i usaglašeni Statut Vijeća, iziskuje vrijeme i maksimalnu posvećenost ukupnog bošnjačkog intelekta, kao i svih pripadnika bošnjačkog nacionalnog korpusa.

Svjedoci smo da je u Vladi Crne Gore, osim Bošnjačke stranke, koja je koalicioni partner već duži niz godina, evidentan i znatan broj Bošnjaka koji vrlo odgovorno i savjesno obavljaju visoke državne funkcije, pa osim potpredsjednika Vlade, imamo i ministre, direktore državnih preduzeća i drugih institucija, što samo po sebi govori da se položaj Bošnjaka u Crnoj Gori sve više unapređuje i važno je da taj proces nema zakonskih prepreka niti opstrukcija druge vrste pa ni novonastala kriza taj kontinuitet neće umnogome usporiti.

Vijeće raspolaže skromnim finansijskim sredstvima iz državnog budžeta. Ta sredstva tek mogu pokriti režijsko-administrativne troškove Vijeća, što nije dovoljno za realizaciju ostalih projekata važnih za rad, koji zahtijevaju veća finansijska sredstva na polju prije svega informativne djelatnosti te osnivanje časopisa, televizije, radija, izdavačke djelatnosti i slično. U narednom periodu imamo u planu da uputimo zahtjev Vladi Crne Gore za povećanje budžetskih sredstava kako bismo makar djelimično mogli realizirati pomenute projekte koji su od ključnog značaja i očekujemo pozitivan odgovor Vlade.

Korona virus izazvao je destabilizaciju čitavog svijeta pa svakako nismo pošteđeni ni mi. Vrijedi naglasiti da je Vlada Crne Gore na vrijeme preduzela preventivne mjere u cilju zaštite od bolesti COVID-19 koje su, sudeći po dosadašnjoj statistici, dale svoj rezultat, gdje se broj zaraženih drastično ne povećava, što je bitan faktor kako ne bismo imali preopterećenost zdravstvenog sistema. Možemo kazati da je novonastala situacija ujedinila sve nacionalne, političke, vjerske i ostale subjekte u borbi protiv pomenutog virusa, a u cilju što lakšeg prevazilaženja ovog stanja.

Bošnjački savjet podržao je rad NKT (Nacionalnog koordinacionog tijela), gdje je putem saopštenja dalo preporuke građanstvu da poštuju pomenute mjere, što je, po našem mišljenju, dalo i daje rezultate. Iz svojih skromnih sredstava smo ušli u projekt pomoći NKT i ostalim humanitarnim organizacijama, također, s BNV-om u Srbiji smo uputili zahtjev određenim donatorima za pomoć u medicinskoj opremi i za pomoć građanima u stanju socijalne potrebe i očekujemo odgovor. Ovo stanje odrazilo se i na ekonomskom polju, stoga će biti potrebna intervencija države da donekle sanira probleme u svim sferama privrede koji su izazvani zatvaranjem velikog broja privrednih subjekata.

Što se tiče nastave na bosanskom jeziku, taj je proces još u početnoj fazi i mi kao institucija se trudimo da bosanski jezik dobije svoju punu primjenu. On se sada izučava kao crnogorsko‑srpsko‑bosansko-hrvatski jezik i književnost, a sve iz “univerzalne gramatike” crnogorskog jezika koja važi za sve pomenute jezike, što je neprihvatljivo. U Crnoj Gori ne postoji katedra za bosanski jezik i književnost te imamo u planu da u narednom periodu uputimo zahtjev Vladi i resornom ministarstvu da oformi katedru za bosanski jezik i književnost. Što se tiče online nastave, ona se radi prema ustaljenom planu Republike Crne Gore, a nema posebne nastave za bosanski jezik.

Pripremili: Filip Mursel BEGOVIĆ i Anes DŽUNUZOVIĆ

PROČITAJTE I...

“Ja sam to isticao i na Sudu, pokazao sam transkript sa sjednice Vlade Federacije Bosne i Hercegovine gdje je ona (Jelka Milićević) bila izvjestilac i predlagač kada je odlučeno da se kupe respiratori, ona dala pare da se kupe respiratori. Na sjednici je bilo 16 ministara koji su jednoglasno podržali odluku o zaključivanju ugovora, a tu odluku je morao premijer potpisati jer čini krivično djelo ako je ne potpiše. Svi su bili za, ali ministricu Milićević tužilac koristi kao svjedoka”, kaže advokat Kapo

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!