fbpx

IZETBEGOVIĆ IMA BITNO POJAŠNJENJE O ULOZI PRALJKA I HVO-a

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ

 

STAV: Nakon presude šestorci u Hagu poslali ste vrlo pomirljive i odmjerene poruke s obzirom na pravorijek Haškog tribunala. Govorili ste o dvojakoj politici Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Možete li nam to dodatno pojasniti, a tiče se i Vaših saznanja o genezi sukoba između HVO-a i Armije RBIH?

IZETBEGOVIĆ: Hrvatska politika zaista je imala dvije dimenzije, dva lica. Kod Hrvata je uvijek postojao dobronamjeran, istinoljubiv, demokratski potencijal koji je nadjačavao radikalne snage koje su inicirale sukob s Bošnjacima. Taj potencijal trebamo ohrabriti jer bez njega nema istinskog pomirenja i saradnje Bošnjaka i Hrvata, odnosno Hrvatske i Bosne i Hercegovine. A što se tiče geneze sukoba s HVO-om, ja je se sjećam od dana do dana, od događaja do događaja, jer je bila veoma bolna i štetna po odbranu BiH. Radikalnim snagama u Hrvatskoj i u HVO-u nije odgovaralo jačanje Armije RBiH, pokušavali su nas “dozirati” propuštanjem tek dijela potrebne vojne logistike, tako da se možemo u izvjesnoj mjeri odupirati Mladićevoj vojsci, ali ne i rasti i izaći iz defanzive. Zaustavljanja dvaju konvoja naoružanja za Armiju RBiH, upućenih u proljeće 1993. godine, “dolila su ulje na vatru”. Prvi je prošao kroz Hrvatsku, zadržan je kod Ljubuškog, stajao tamo preko mjesec dana, a onda je HVO napao Prozor i prisvojio kompletan konvoj pod optužbom da smo mi bili napadači. Zatim smo dobili obećanja iz Zagreba da će drugi konvoj proći, dovezli ga do Ljubuškog, zaustavljen je ponovo preko mjesec dana, a onda je uslijedio napad HVO-a u Mostaru, pa su prisvojili i drugi konvoj. Nakon toga je krenuo otvoreni rat jedinica Armije RBiH i HVO i trajao je do postizanja Washingtonskog sporazuma. Ovaj sporazum ustvari je bio ta prevaga o kojoj govorim, prevaga civiliziranih i dobronamjernih snaga u Hrvatskoj nad retrogradnim i radikalnim.

 STAV: Može li Slobodan Praljak biti nevin, kako tvrdi hrvatska politika?

IZETBEGOVIĆ: Ne može. Preozbiljan sud je Haški tribunal da bi izricao neutemeljene presude. Praljak je komandirao napadima na bošnjačka mjesta, od Mostara, preko Prozora do Vareša. Užasni zločini počinjeni su nad civilima, Praljak je znao za njih, nikoga nije procesuirao, samo je nastavljao dalje. Neki od najperverznijih zločina u ovom ratu počinjeni su pod komandom Praljka, priznavao ih on ili ne. Treba pitati logoraše iz Dretelja i Heliodroma, ili djevojke iz Lapsunja, kakve su zločine vidjeli i pretrpjeli od snaga kojim je komandirao Praljak. Treba pročitati te stranice iz presude koje govore o zločinima nad ženama Lapsunja. Ali sebična nacionalistička politika potpuno je izgubila iz vida žrtve, obične male ljude, civile, žene. Nevažne su joj izgleda, kao što su bile nevažne i 1993. godine.

 

Ostatak intervjua pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 14. decembra, širom Bosne i Hercegovine.

 

PROČITAJTE I...

Proces registracije za lokalne izbore 2020. je završen, ali ostao je veliki broj otvorenih pitanja. Iz dijaspore su danima upozoravali da se sve veći broj osoba iz Srbije nelegalno prijavljuje, koristeći pri tome identitet Bošnjaka iz Srebrenice, Bratunca, Zvornika i drugih gradova. S druge strane, bilježi se veliki broj neopravdano odbijenih bošnjačkih prijava. Veliki broj aktivista u dijaspori učestvovao je u agitiranju, prije svega Bošnjaka koji su protjerani s teritorije manjeg entiteta, pokušavajući ukazati na značaj registracije. Sagovornici na temu procesa registracije, značaja dijaspore i budućih projekata s kojima se želi sačuvati bošnjački identitet dokazani su borci i patriote koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu

Malezija je uplovila u nestabilnu političku klimu u martu 2020. godine nakon što je došlo do preslagivanja na političkoj sceni zbog iznenadne i neočekivane ostavke tadašnjeg premijera Mahathira Mohamada. Iako egzistira bez čvrstog izbornog mandata, Jasinova Vlada u početku je bila popularna, ali je proteklih mjeseci izgubila podršku građana, između ostalog i zbog pogoršanja situacije s pandemijom

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!