fbpx

IZETBEGOVIĆ IMA BITNO POJAŠNJENJE O „GRANICI NA DRINI“

S članom Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem i predsjednikom najveće bošnjačke stranke razgovarali smo nakon njegove službene posjete Republici Srbiji. Izetbegović za sedmičnik Stav govori o detaljima posjete Beogradu i njegovoj reakciji na konferenciji za novinare, o otvorenim pitanjima u odnosima s Hrvatskom i Srbijom, o haškim presudama i Slobodanu Praljku, genezi sukoba Armije RBiH i HVO-a, o “virtualnoj” koaliciji između Čovića i Dodika, otkriva kada će SDA donijeti odluku o kandidatu za člana Predsjedništva BiH...

Razgovarao: Filip Mursel BEGOVIĆ

 

STAV: Smije li Bosna i Hercegovina i pod kakvim okolnostima dopustiti prelazak Srbije na lijevu obalu Drine, kako to u vezi s utvrđivanjem granica i zamjenom teritorija predlaže Srbija, odnosno treba li Bosna i Hercegovina ulaziti u mijenjanje tzv. avnojevskih granica, odnosno stanja u kojem je 1992. godine međunarodno priznata? Šta je dogovoreno u vezi s granicama prilikom Vučićeve posjete Sarajevu u septembru ove godine?

IZETBEGOVIĆ: Državna granica između BiH i Republike Srbije postoji, utvrđena je i neupitna. To je granica kakva je bila na dan uzajamnog međusobnog priznanja Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije, u skladu s članom 10. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Prema Mišljenju broj 3 Badinterove komisije, koje ima snagu međunarodne presude i koje je dio međunarodnog javnog prava, administrativna linija razgraničenja između SR Srbije i SR Bosne i Hercegovine ima se smatrati međunarodnom granicom, i to je granica u okviru koje je Bosna i Hercegovina međunarodno priznata i u okviru koje je u Dejtonskom mirovnom sporazumu potpisala uzajamno priznanje sa SR Jugoslavijom. Srbija do sada nije pokazala spremnost da se ta međunarodno priznata granična linija između dviju država precizno demarkira na mapama koje bi bile dio Ugovora o državnoj granici. Razlog nespremnosti Srbije da potpiše takav ugovor jeste sporno pitanje korištenja energetskih i saobraćajnih objekata koje postojeća državna granična linija presijeca i radi kojih Srbija traži izmjene te granične linije. Postoje suprotstavljene tvrdnje o načinu i izvorima kojima je finansirana gradnja hidroelektrana Zvornik i Bajina Bašta. Bosna i Hercegovina i Srbija treba da, na principima pravičnosti, dogovorno riješe sporna pitanja u pogledu učešća u pravima i obavezama vezano za sve nekretnine i nepokretne energetske, infrastrukturne i druge objekte koji se nalaze uporedo u objema državama. Tu prvenstveno mislim na pravično učešće BiH u koristima HE Zvornik i HE Bajina Bašta i na prava lokalnih zajednica u BiH duž rijeke Drine na naknadu štete za potopljeno zemljište koje je rezultat rada HE Zvornik i HE Bajina Bašta, a sve to na temelju i u skladu s raspoloživom dokumentacijom i ranijim dogovorima, propisima i pravnim režimima iz bivše SFRJ. Otvorena pitanja duž državne granice mogu se dogovorno riješiti bez ikakve razmjene teritorije, na principima prekogranične saradnje, koristeći posebne mehanizme i režime u pograničnim regijama od posebnog interesa za obje države, koji su dobro poznati u međunarodnoj praksi i uspješno se primjenjuju između nekoliko članica Evropske unije, uključujući slobodan promet ljudi, roba i usluga u pograničnim regijama, slobodan pristup organima i institucijama obiju država za stanovništvo u pograničnim regijama, te slobodno obavljanje radova na postrojenjima i drugim nepokretnim i pokretnim objektima u pograničnim regijama.

Ostatak intervjua pročitajte u novom broju magazina Stav, koji je u prodaji od četvrtka, 14. decembra, širom Bosne i Hercegovine.

PROČITAJTE I...

Provodi se institucionalni teror manjine nad većinom, zloupotrebljava se institut vitalnog interesa, kontinuirana je blokada imenovanja sudaca, a vlada potpuna kontrola tužilaštva od osovine SNSD-HDZ, dok najbrojniji narod nema svoje zastupnike u vrhu tužilaštva i pravosuđa. Ugrožena je država i njezin najbrojniji narod, pretvoren u taoca politika koje navodno prezentiraju interese druga dva. Bosna i Hercegovina zanemarila je svoje prijatelje i saveznike, neke je čak i pod diktatima odbacila. Vrijeme je da ih vrati i da stječe nove. To se može samo ustrajnim, sistematskim i istinitim prezentiranjem stvarnosti provedbe Dejtonskog sporazuma, od individualnih kontakata do državne razine, gdje god je to moguće (da ne nailazi na blokade srpsko-hrvatskog protubosanskog savezništva)

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!