fbpx

Izabrani vijećnici za Gradsko vijeće Grada Sarajeva: Srba i Hrvata 50%

A da sve bude još složenije, potrudile su se stranke koje su među Hrvate kandidirale i osobe kojima, zbog imena i prezimena koje nose, njihovo nacionalno opredjeljenje ne bi mnogo pomoglo u Stocu ili Čapljini ratne 1993. godine.

Piše: Mahir Sokolija

 

Nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine utvrdila i prije nekoliko dana objavila rezultate izbora održanih u općinskim vijećima i dodijelila mandate vijećnicima iz općina Stari Grad, Centar, Novi Grad i Novo Sarajevo za Gradsko vijeće Grada Sarajeva, stekli su se uvjeti za formiranje Gradskog vijeća i izbor novog gradonačelnika.

U novom sastavu Gradskog vijeća SDA će imati osam vijećnika, DF i Naša stranka po četiri, SDP i SBB po tri, po jednog BOSS, Građanski savez, Savez za Stari Grad, Prva nezavisna lista Stari Grad i USD, a jedan vijećnik izabran je kao samostalan kandidat. Nacionalni sastav Gradskog vijeća određen je Statutom Grada Sarajeva, u čijem članu 22. piše: “Bošnjacima, Hrvatima i Srbima, kao konstitutivnim narodima, pojedinačno bit će garantiran minimum od 20% mjesta u Gradskom vijeću, a grupi Ostalih najmanje 2 (dva) mjesta, bez obzira na izborne rezultate.”

U sastavu novog Vijeća devet je Bošnjaka (32%), po sedam Srba (25%) i Hrvata (25%), dok je petero Ostalih (18%). Broj Bošnjaka i Hrvata isti je kao i prije četiri godine, a jedan je Srbin više te pripadnik Ostalih manje nego nakon izbora iz 2012. godine. Izbor nebošnjaka za Gradsko vijeće nije jednostavno provesti jer je u sastavu općinskih vijeća nacionalna struktura mnogo drukčija od one koju propisuje Statut Grada Sarajeva.

Bošnjaka je među općinskim vijećnicima iz čijih se redova biraju gradski vijećnici između 70 i 80% (ovisno o tome koliko ih se među njima odlučilo izjasniti na neki drugi način), a Srba i Hrvata oko 15% (ukupno dvadesetak). Odnosno, većina Srba i Hrvata članova sarajevskih općinskih vijeća izabrani su i kao vijećnici u Gradskom vijeću. Stvar dodatno kompliciraju rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine, po kojima je u Gradu Sarajevu živjelo 80,7% Bošnjaka, 2,8% Srba, 4,8% Hrvata i 10,5% Ostalih.

A da sve bude još složenije, potrudile su se stranke koje su među Hrvate kandidirale i osobe kojima, zbog imena i prezimena koje nose, njihovo nacionalno opredjeljenje ne bi mnogo pomoglo u Stocu ili Čapljini ratne 1993. godine.

U Gradsko vijeće izabrani su iz Općine Stari Grad: Abdulah Skaka (SDA, Bošnjak), Adnan Talić (Prva nezavisna lista Stari Grad, Hrvat), Almedin Miladin (SDP, Bošnjak), Dado Stojnić (DF, Srbin), Vedran Dodik (Savez za Stari Grad, Hrvat), Vibor Handžić (NS, Ostali), Srđan Simonović (SDA, Srbin); iz Općine Centar: Samir Fazlić (NS, Bošnjak), Velija Katica (SDA, Ostali), Sead Srna (DF, Bošnjak), Nihad Uk (NS, Ostali), Nuko Grebović (GS, Hrvat), Tea Dreković (SBB, Hrvatica), Miro Lazović (SDP, Srbin); iz Općine Novo Sarajevo: Hazim Bahtanović (SDA, Bošnjak), Srđan Srdić (samostalni vijećnik, Srbin), Barbara Peleš-Stroil (NS, Hrvatica), Miroslav Živanović (SDP, Srbin), Igor Gavrić (SBB, Hrvat), Reuf Hafizović (SDA, Bošnjak), Snežana Omukić (DF, Srpkinja); iz Općine Novi Grad: Edina Gabela (SDA, Ostali), Lana Velić (DF, Ostali), Sanela Fijuljanin (SBB, Bošnjakinja), Enes Peštek (SDA, Bošnjak), Bajro Biber (BOSS, Bošnjak), Toni Vukadin (SDA, Hrvat), Mira Jurić (USD, Srpkinja).

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

KOMENTARI

  • Apsurdistan: U gradskom vijeću Sarajeva Srba i Hrvata 50% | AKOS 21.01.2017.

    […] Stav.ba […]

    Odgovori

Podržite nas na Facebooku!