fbpx

Ista meta, isto odstojanje

U svoju odbranu izvukao je naslovnicu Avaza iz teškog oktobra 1993. godine, koju je dovoljno i letimično pogledati da bi se shvatilo kako Radončić već 25 godina subverzivno djeluje, i to doslovno na jedan te isti način. Potrebno je samo zamijeniti datume i imena, i to bi mogla biti neka od naslovnica Avaza nastala posljednjih godina.

 

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Koliko se stvari mijenjaju a ustvari ostaju iste najbolje je ovih dana pokazao članak u Dnevnom avazu u kojem se Fahrudin Radončić brani od primjedbi Kurta Bassuenera da je 1993. godine učestvovao u radu Bošnjačkog sabora.

Nastranu i Bassuenerova potpuna neobaviještenost u vezi s tim šta je bio Bošnjački sabor i zašto je sazvan, kao i Radončićevo kontinuirano maliciozno osporavanje tog veličanstvenog skupa, ono što je izuzetno zanimljivo jeste način na koji se Radončić branio od Bassuenerovih optužbi.

U svoju odbranu izvukao je naslovnicu Avaza iz teškog oktobra 1993. godine, koju je dovoljno i letimično pogledati da bi se shvatilo kako Radončić već 25 godina subverzivno djeluje, i to doslovno na jedan te isti način. Potrebno je samo zamijeniti datume i imena, i to bi mogla biti neka od naslovnica Avaza nastala posljednjih godina.

Radončić u tim najtežim trenucima za državu Bosnu i Hercegovinu i za bošnjački narod kreira i izmišlja afere napadajući redom državni politički vrh zbog održavanja bošnjačkog sabora kojeg naziva “harakirijem u Holiday Innu”, imputira da u Abdićevoj izdaji ima krivice legalnih vlasti RBiH, dovodi u pitanje u lojalnost Stjepana Šibera, tada zamjenika načelnika GŠ ARBiH Sefera Halilovića, baca sumnje na pojedine ministre i tako dalje.

Jedini koji ima pozitivan tretman u Avazu jeste, naravno, Sefer Halilović, koji tada komandira operacijom “Neretva-93”, o čijem toku Avaz nadahnuto piše.

Gotovo je nadrealno koliko su mete ove Radončićeve subverzivne antidržavne i antibošnjačke propagande, ali i njen sami rječnik ostale iste gotovo četvrt stoljeća poslije.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!