fbpx

Islamski centar u srcu Evropske unije

Ono što nas dosadašnje iskustvo uči jeste da se malo teže budimo, ali kada se probudimo, nema zaustavljanja. Iskreno se nadamo da ćemo to pokazati kroz ovaj naš projekt, kupovinu objekta za naše potrebe, te da više nema opravdanja za “stajanje sa strane”, u iščekivanju razvoja situacije. Također, nadamo se da će nam naš novi objekt pomoći u jačanju i promociji našeg kulturno-historijskog naslijeđa, vjere, tradicije, kao i naše zemlje, te da i na taj način kroz promociju raznih projekata privučemo strane investitore, a svakako i turiste, poručuje Amer ef. Durmo ispred Izvršnog odbora IKC “Nur”

Piše: Adis TANOVIĆ

Islamski kulturni centar “Nur” u Bruxellesu osnovan je početkom 2002. godine i bio je aktivan sve do kraja 2011. godine, kada je iz sigurnosnih razloga (nepostojanje izlaza za evakuaciju u slučaju nužde i prilaza za osobe s invaliditetom) zatvoren.

“Ovaj događaj, umjesto da nas ojača, jednostavno je uspavao veliku većinu džematlija i 2012. godinu smo proveli u iščekivanju nekog čuda ili ‘samorješavanju’ novonastale situacije”, objašnjava imam Amer ef. Durmo ispred Izvršnog odbora IKC “Nur” nakon što je potpisan ugovor o kupovini prostora površine oko 300 m².

Priča o prostorijama Islamskog kulturnog centra u srcu Evropske unije aktivno započinje već polovinom 2013. godine, kada se džematlije organiziraju i počinju tražiti rješenje i ponovno pokretanje džematskih aktivnosti.

“Sastajemo se s našim ljudima, privrednicima, nekad i u totalno neadekvatnim uvjetima, pokušavamo dobiti pomoć od bratskih džemata, pokrenuti mektepsku nastavu za najmlađe. Često smo nailazili na prepreke, a iste su nas samo jačale. Mada nas je zaista bila samo nekolicina aktivista, nismo odustajali. Pošto je dio naše djece nastavio da pohađa mektepsku nastavu i nastavu bosanskog jezika u Antwerpenu, zajedno s rukovodstvom njihovog džemata i tadašnjim glavnim imamom za Benelux pokušavali smo organizirati jedno odjeljenje i nastavu u Bruxellesu”, kaže Durmo.

Krajem 2016. godine dobijaju općinske prostorije, tačnije jednu učionicu, ali bez mogućnosti da u njoj prakticiraju vjeru. Ipak, ne odustaju. Nakon što su obavijestili roditelje da počinje rad s djecom, oni se aktiviraju i pronalaze adekvatnije prostorije te ujedno dobrovoljnim prilozima plaćaju zakup za narednu godinu.

“Možemo slobodno reći da su naši najmlađi ‘pokrenuli’ jačanje našeg džemata, koji danas broji više od 70 članova i koji je, hvala Allahu, potpisao ugovor o kupovini prostora površine oko 300 m², s mogućnosti proširenja do nekih 400 m² iskoristivog prostora”, pohvalio se Durmo. Međutim, kupovinom prostora tek počinje prava “borba”.

“Nedostaju nam značajna sredstva da bismo objekt prepisali i uknjižili na naše ime, te isti osposobili samo da bismo mogli održavati mektepsku nastavu, nastavu bosanskog jezika i jednu manju prostoriju za vjerske potrebe. Da bismo i ovu prepreku prebrodili, očekujemo pomoć naših vrijednih džematlija, kao i svih Bošnjaka i muslimana širom svijeta. Nadamo se da ćemo, kao i mnogo puta do sada, pokazati našu snagu i jedinstvo jer se danas novčane donacije mogu izvršiti iz bilo kojeg dijela svijeta. Naš je zadatak da pokušamo objasniti potrebu i važnost jednog ovakvog centra u srcu Evrope, a nadamo se da će nam reportaža koju radi Stav biti od pomoći kako bismo ostvarili naše ciljeve. Nakon prve faze koju smo već naveli, imamo namjeru da u drugoj fazi osposobimo prostorije za okupljanje naših ljudi, prostorije za kulturne događaje, gdje bi se obilježavali značajni datumi, razne kulturne i vjerske manifestacije, promocije knjiga i izložbe”, s ushićenjem govori Durmo.

“Prije svega mislimo da se treba podržati ideja o osnivanju ministarstva dijaspore kako bi se i na taj način ljudi uvezali, a ne samo putem vjerskih, sportskih, kulturnih i drugih organizacija. Sigurni smo da bi se tako pokazao i stvarni interes za naše ljude jer dio populacije se već smatra napuštenim od strane naše matice. Naši vrijedni ljudi bi se ponovo počeli osjećati kao i ostali građani naše zemlje, te bi uvidjeli da su poštovani i potrebni našoj domovini, a ne samo smatrani izvorom prihoda ili glasačkim tijelom svakih nekoliko godina. Bez obzira na to, IKC ‘Nur’ u ovim teškim vremenima, kada su naša okupljanja svedena na najmanji mogući minimum, dao je veliki doprinos u promociji lokalnih izbora i ukazivanju na važnost prijave i iskorištavanja glasačkog prava. Velika količina novca bh. dijaspore se slijeva u našu domovinu, ali smo mišljenja da bi se eventualnom koordinacijom i stručnim usmjeravanjem prema važnim investicijama taj novac i kapital znatno bolje mogao iskoristili, a naša dijaspora bi se kroz taj kapital i investicije još jače uvezala s domovinom”, naglašava Amer ef. Durmo.

“Ono što nas dosadašnje iskustvo uči jeste da se malo teže budimo, ali kada se probudimo, nema zaustavljanja. Iskreno se nadamo da ćemo to pokazati kroz ovaj naš projekt, kupovinu objekta za naše potrebe, te da više nema opravdanja za ‘stajanje sa strane’, u iščekivanju razvoja situacije. Također, nadamo se da će nam naš novi objekt pomoći u jačanju i promociji našeg kulturno-historijskog naslijeđa, vjere, tradicije, kao i naše zemlje, te da i na taj način kroz promociju raznih projekata privučemo strane investitore, a svakako i turiste. Kao jedna od glavnih karika našeg opstanka treba da bude jedinstvo, jer je ono preduvjet za održavanje naše vjere, kulture, tradicije, tj. naših lijepih adeta koji nas krase kroz stoljeća. Ono što nama svakako nedostaje jeste bogatiji kulturni i vjerski program, edukacija i rad s mladima, jer su upravo oni ti koji će vrlo brzo preuzeti naše sadašnje uloge. Ponovo napominjemo da je ostvarivanje ovakvih ciljeva upravo moguće kroz učestalija druženja, te okupljanja u našim objektima. Nadamo se da naši ljudi vide važnost i značaj istih i da shvataju važnost podrške jednih prema drugima. U nadi da ćemo vas uskoro ugostiti u novim prostorijama IKC ‘Nur’, te da ćemo u skoroj budućnosti i mi biti oslonac i podrška u nekom drugom projektu naše dijaspore, šaljemo mahsuz selame vašim vjernim čitaocima i vama”, zaključio je Amer ef. Durmo.

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI