Islamofobija njemačkih medija u bosanskom uređivačkom ruhu

Ono što je kristalno jasno jeste činjenica da ovakva uređivačka politika DW nanosi veliku štetu interesima Njemačke u Bosni i Hercegovini.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Njemački propagandni servis Deutsche Welle (DW) čini se da služi kao neka vrsta barometra sve većih desnih skretanja političke kulture kako u Njemačkoj, tako i generalno u Evropi.

Baš kako svakim danom narasta evropska ekstremna desnica, tako i DW na ovim prostorima svako malo izbacuje ili članke ili naslove krajnje uvredljivog, islamofobnog i šovinističkog sadržaja. Neki dan bio je to članak u kojem nas je urednik DW za Balkan pokušao uvjeriti da nije politički korektno nositi “cvijet Srebrenice” jer se time navodno narušava nekakva neutralnost i vrijeđaju osjećaji onih koji ne priznaju sudski potvrđen genocid (znakovito je da urednik nije ništa rekao u vezi s objektivnošću).

A prije koji dan sa stranica DW na bosanskom jeziku (tačnije BHS-u) počastili su nas izuzetno skandaloznim, uvredljivim i islamofobnim naslovom u stilu velikosrpskog ratnog propagandiste i šoviniste Riste Đoge. Dovoljno je pogledati sami naslov, ne samo njegovu bogohulnost i za muslimane neprihvatljivu tvrdnju nego i način na koji je napisano ime Allaha, dž. š., da bi se bez imalo pretjerivanja moglo primijetiti da je DW svojoj turkofobiji dodao i islamofobiju.

Šta se krije iza ovakvog bizarnog ponašanja jednog servisa koji bi trebao na prostoru na kojem djeluje buditi simpatije prema državi čije interese zastupa, nije baš sasvim jasno. Je li riječ o nekoj specifičnoj politici lokalnih kadrova ili je u pitanju još jedan od signala zabrinjavajućeg zaokreta njemačke službene politike, nije poznato.

Ono što je kristalno jasno jeste činjenica da ovakva uređivačka politika DW nanosi veliku štetu interesima Njemačke u Bosni i Hercegovini.

U tom smislu, možda bi se Deutsche Welle trebao ugledati na turski servis Anadolu Agency, koji u svom dugogodišnjem radu nikada sebi nije dopustio da uvrijedi bilo koji segment društva, a kamoli neku od nacija ili vjeroispovijesti u Bosni i Hercegovini.

PROČITAJTE I...

Definitivno, došao sam do zaključka da su u svim razdobljima Bošnjaci bili izuzetno odani Mađarskoj, u kojoj su živjeli. Mogu čak reći da su bili izuzetno dobre patriote koje su branile teritorijalni integritet ove države. Pisao sam mnoge studije o tome na mađarskom jeziku jer su to izuzetno važne teme. Trenutno sam baziran na učenje bosanskog jezika kako bih svoje doktorsko istraživanje upotpunio

Prenosi se da je ovu možda i najmanju sarajevsku džamiju narod i izvan njenog džemata posjećivao od njenog postanka. O samom njenom nastanku Vejsil Ćurčić piše kako je oko 1000. godine po Hidžri u Sarajevu živio hadži Mustafa Grlica, te da je imao svoje vinograde i čajire. “Pošto nije imao evlada (potomaka), okrenuo je čajir u vakuf, današnje Grlića Brdo, sjeveroistočno od grada, a vinograd je ostavio i dalje. Kad su došli muhadžiri iz Budima, bio je megju njima i neki muftija hadži Mustafa ef. Rogo, koji je kupio taj vinograd i poviše istoga podigao mahalu, koju i dan danas narod zove Vinograd, dok se zvanično piše Rogo-zade mahala. Više Vinograda ima džamija, tu je ukopat Rogo”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!