Inicijativa koja je uzburkala srbijansku javnost i koalicione odnose unutar BNV

Kako predviđa ovaj novi dokument, o pitanjima iz svoje nadležnosti Sandžak bi donosio i zakone i druga opća akta, a Albancima, Bošnjacima, Crnogorcima i Srbima bio bi priznat status konstitutivnih naroda. Pored ovoga, Sandžak bi imao skupštinu, guvernera, vladu, policiju i sudstvo.

 

Bošnjačko nacionalno vijeće obnovilo je inicijativu kojom traži specijalni status za Sandžak u Srbiji i Crnoj Gori, koji bi podrazumijevao Ustav u čijoj bi izradi učestvovali stručnjaci Evropske unije. Ova je inicijativa na tragu dokumenta iz devedesetih godina o specijalnom statusu za Sandžak.

Kako predviđa ovaj novi dokument, o pitanjima iz svoje nadležnosti Sandžak bi donosio i zakone i druga opća akta, a Albancima, Bošnjacima, Crnogorcima i Srbima bio bi priznat status konstitutivnih naroda. Pored ovoga, Sandžak bi imao skupštinu, guvernera, vladu, policiju i sudstvo.

“Prvi izbori za ove organe održaće se pod nadzorom OUN-a, Evropske unije i OEBS-a, a svi sporovi o specijalnom statusu konačno će se rešavati u okviru Specijalnog komiteta za Sandžak Evropske unije”, kaže se u dokumentu i dodaje da će Sandžak biti trajno demilitariziran pod nadzorom OUN‑a i Evropske unije.

To po ovoj inicijativi podrazumijeva da vlasti Srbije u roku od 30 dana od uspostavljanja specijalnog statusa povuku sve vojne efektive s područja Sandžaka, kao i policijske snage koje premašuju potrebe normalnih okolnosti, dok bi kontrolu granica Sandžaka vršile međunarodne snage.

Teritorija Sandžaka na kojoj bi se uspostavio specijalni status obuhvata područje država Srbije i Crne Gore, odnosno 13 općina i jednog grada: Novi Pazar, Sjenica, Tutin, Prijepolje, Nova Varoš, Priboj, Pljevlja, Bijelo Polje, Berane, Andrijevica, Petnjica, Gusinje, Plav i Rožaje.

Ova je inicijativa, očekivano, izazvala burne reakcije u srbijanskoj javnosti i od srbijanskih zvaničnika. Ministar državne uprave i lokalne samouprave Branko Ružić izjavio je da je sadržina dokumenta koji predlaže Sulejman Ugljanin veoma opasna i da odiše ekstremističkim huškanjem s početka devedesetih godina. Ministar odbrane Srbije Aleksandar Vulin poručio je Ugljaninu: “Neka pita svoje sunarodnike hoće li mu dati svoju decu da ih potroši u svom ludilu. Bošnjaci i Srbi u Raškoj oblasti žive dobro i u miru, brinu ih iste brige, raduju iste stvari i podjednako ih plaše budale koje, kada nisu ministri u Beogradu, traže rat za njihovu fotelju”, izjavio je Vulin komentirajući inicijativu BNV-a.

Direktorica vladine Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović poručila je da jedino Sulejman Ugljanin ne shvata da je njegove separatističke ideje pregazilo vrijeme i da za te ideje nema podršku ni među Bošnjacima. No, pored očekivane oštre reakcije srbijanskih političara, ova inicijativa podgrijala je strasti i unutar same vladajuće većine unutar BNV, koja se sastoji od vijećnika liste “Samoopredjeljenje”, bliske SDA Sandžaka, i vijećnika liste “Vakat je”, bliske SDP Rasima Ljajića. Vijećnici liste “Vakat je” ustvrdili su da je dokument usvojen bez prethodne konsultacije s njima, kao i pozivanjem njihovih ljudi na Izvršni odbor BNV-a, gdje je inicijativa i usvojena.

U reakciji na ovu inicijativu Rasim Ljajić izjavio je da ne treba pridavati značaj dokumentu za koji svaki punoljetni građanin zna da je nerealan i neostvariv. Ljajić je istakao da takva inicijativa nije mogla da se realizira ni devedesetih godina, kada se raspadala bivša zajednička država, pa je iluzorno očekivati da se to desi 30 godina kasnije. Za sada SDA Sandžaka jedina podržava ovu inicijativu.

PROČITAJTE I...

Vrlo je potrebno uočiti da dirigirane migracije preko Bosne i Hercegovine predstavljaju ogroman sigurnosni izazov i prijetnju u prvom redu za Bošnjake. Macron je izrekao nesuvislost o tzv. džihadistima povratnicima koja se oslanja na narativ Christophera Delisa, a koji opet uporište ima u velikosrpskoj propagandi s početka devedesetih godina 20. stoljeća.

Sve ovo možda i ne bi bilo toliko alarmantno da nije činjenice da se baš u ovom kontekstu dešava gotovo sinhronizirano etiketiranje BiH kao “tempirane bombe” ili “legla džihadista” od mnogo važnijih političkih faktora iz Evrope i svijeta.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!