fbpx

“Hvala” Švedska

Branitelji Handkea kažu da je u toku kampanja kažnjavanja njihovog neslaganja "službene verzije" događaja na Balkanu. Njegovi kritičari odgovaraju da njegova sloboda izražavanja nije napadnuta, već laži koje nisu potkrijepljene činjenicama.

Nevladine organizacije iz Bosne i Hercegovine i Švedske organiziraju protest koji će se 10. decembra održati u Stockholmu. Povod za protest jeste dodjela Nobelove nagrade za književnost, koja je ove godine pripala austrijskom piscu Peteru Handkeu.

Demonstranti će zahtijevati oduzimanje Nobelove nagrade za književnost piscu kojeg u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu vide kao apologetu režima bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića. Na mitingu će učestvovati, kako je planirano, više nevladinih organizacija iz Švedske i BiH, pisci, novinari, političari te udruženja žrtava genocida.

“U svom djetinjstvu sam našla motivaciju i inicijativu za protest. Rođena sam u Srebrenici i moj otac, kao i veliki broj drugih članova moje šire porodice jesu žrtve genocida. Ovo njemu dugujem, dugujem to istini i vrijednostima ljudskih života”,  kazala nam je, u ime organizacionog odbora u Švedskoj, Teufika Šabanović, Srebreničanka koja već godinama živi u toj skandinavskoj zemlji.

U Stockholm su otputovali predstavnice Udruženja “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, direktor Memorijalnog centra Potočari, predstavnici Udruženja logoraša Bosne i Hercegovine i predstavnici Udruženja logoraša Prijedora. “Mi ćemo u Stockholmu kazati kako smo tom njihovom odlukom povrijeđene, da smo na taj način ponovo doživjele genocid kakav smo doživjele 1995. godine. To je nepravda. Nagrada je dodijeljena čovjeku koji negira genocid, osobi koja je član Srpske akademije nauka i umetnosti. Svako ko je pratio suđenja u Haškom tribunalu zna da je Srpska akademija pomogla da se desi genocid, da je napravila projekt i scenarij za ono što se desilo u ljeto 1995. godine”, kaže Munira Subašić. “Švedsku kraljicu ćemo zamoliti da naredne godine dođe u Potočare da vidi šta je civilizacija, da vidi šta su uradili ovi koji su dobili Nobelovu nagradu. Da vidi te bijele nišane, oni će joj reći više nego što joj mi možemo prenijeti.”

Suljo Čakanović rat je kao medicinski tehničar s još dva ljekara proveo u opkoljenoj Srebrenici. Preživio je i proboj nakon 11. jula ka Tuzli. U Srebrenici je izgubio brata Salema. “Nažalost, današnja Srebrenica stvari gleda crno-bijelo. Dok jedni osuđuju potez Švedske akademije, drugi ga pozdravljaju i likuju nad time”, kaže nam Čakanović.

“Ovo je još jedan prst u oko međunarodne zajednice Srebrenici i srebreničkim žrtvama. Imajući u vidu da je Handke sve vrijeme podržavao politiku Slobodana Miloševića i bosanskih Srba, snage koje su okupirale Bosnu i Hercegovinu i pobile nedužni narod, politiku koja je na kraju kulminirala genocidom. Kao neko ko ne čita njegova djela ne mogu komentirati njihov kvalitet i umjetnost kojom se Handke bavi, ali za mene je neprihvatljivo podržavati politiku agresora na jednu nezavisnu državu. Mislim da je Komitet koji je odlučivao o dodjeli nagrada trebao da ima kompletan profil čovjeka koji će dobiti to veliko međunarodno priznanje, pa i taj etički, moralni i na kraju naravno i stvaralački profil, ali se nije smjelo izbjegavati etički i moralni kodeks kada je dodjela nagrade u pitanju.”

Bernis Ademović povratnik je u Srebrenicu, gdje živi sa suprugom i dva sina. U genocidu mu je ubijen otac. Predsjednik je Udruženja “Djeca Srebrenice”. “Šta bi se desilo kada bi neko ko glorificira Hitlera bio nagrađen Nobelovom nagradom? Mislim da bi cijeli svijet ustao i učinio nešto protiv toga. Historijski je presedan da nagradu dobiju oni koji negiraju genocid i koji podržavaju ratne zločince. U Evropi danas jača ksenofobija, jaka je islamofobija i sada je ova nagrada Handkeu jedna veoma odvratna stvar”, kazao je Ademović.

Handke je odbacio sve navode da je doveo u pitanje genocid u Srebrenice i kaže da je namjeravao razjasniti međunarodnu sliku Srba kao “zlih” a Bošnjaka kao “dobrih”.

Kontraverza u vezi sa Handkeom je prisilila čak i Švedsku akademiju da brani svoju nagradu. “On je provokativni autor koji se izrazio neadekvatno i nejasno u političkim stvarima, ali u njegovim spisima ne postoji ništa što bi podrazumijevalo napad na civilno društvo ili poštivanje ravnopravnosti ljudi”, rekla je Akademija u članku objavljenom u novinama Dagens Nyheter.

Jedan od vanjskih savjetnika Nobelovog odbora, Gun-Britt Sundström, podnio je ostavku ove sedmice nakon što je iskazao neslaganje izborom Handkea.

Nagrada je oživjela kontroverzu koja prati Handkea još od 1990-ih. Važni autori, poput austrijske i dobitnice Nobelove nagrade Elfriede Jelinek ili filmaša Wim Wenders, branili su Handkeovu slobodu pisanja i davanja mišljenja.

U Srbiji je skupina nacionalističkih političara i intelektualaca, među kojima je filmaš Emir Kusturica, podržala Handkea.

S druge strane, poznati intelektualci poput Salmana Rushdija, Amerikanke Joyce Carol Oates ili slovenačkog filozofa Slavoja Žižeka kritizirali su Handkea zbog revizionizma srpske nacionalističke propagande.

Pisac Aleksandar Hemon je Handkea nazvao “Bob Dylanom apologeta genocida”.

Niko ne negira umjetničku kvalitetu Handkeova djela. Problem su, prema njegovim kritičarima, njegove ideje u nekoliko djela i intervjua u kojima on minimizira ili sumnje da su Srbi počinitelji ratnih zločina počinjenih u ime srpskog nacionalizma.

Drugi temeljni problem je što se Handke, prema njegovim kritičarima, nije distancirao od svojih ideja, već ih nastavlja braniti usprkos brojnim  dokazima koji ih negiraju.

Branitelji Handkea kažu da je u toku kampanja kažnjavanja njihovog neslaganja “službene verzije” događaja na Balkanu. Njegovi kritičari odgovaraju da njegova sloboda izražavanja nije napadnuta, već laži koje nisu potkrijepljene činjenicama.

“Niko ne kaže da Handke ne može govoriti ili dati svoje mišljenje, ali sloboda izražavanja također ima posljedice”, objašnjava za agenciju Efe Florian Bieber, povjesničar i politolog, specijaliziran za Balkan. “A njegovo je revizionističko stajalište, koje dovodi u pitanje dokazane činjenice i brani stav ekstremnog nacionalizma koji poriče ljudska bića”, dodaje.

U svojim djelima političkog sadržaja Handke postavlja retorička pitanja u kojima dovodi u pitanje srpsku odgovornost u nekim masakrima, poput granate ispaljene iz minobacača na sarajevsku pijacu koja je prouzročila smrt desetina ljudi. Pisac sugerira da su neke slike iz zarobljeničkih logora inscenirane i pripisuje demonizaciju Srba međunarodnoj novinarskoj manipulaciji. “To je klasična strategija povijesnog revizionizma. Utvrđene činjenice dovode se u pitanje bez davanja izvora, jer ih nema, i sumnje trajno”, tvrdi Bieber. Handke također tvrdi da je masakr u Srebrenici nastao zbog osvete zbog „prethodnih zločina bosansko-muslimanskih snaga“. /N.Hasić/

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!