fbpx

HÜSEYİN KANSU: Alija Izetbegović je još 1990. najavio da će Erdoğan postati turski lider

Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk

Hüseyin Kansu bivši je visokopozicionirani turski političar i jedan od osnivača Stranke pravde i razvoja (AK partija), a povodom predavanja „Moj otac Alija Izetbegović“, kojega je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović održao 15. 10. 2017. na istanbulskom Marmara Univerzitetu, u organizaciji vakufa “Bosna Sandžak” i Udruženja za kulturu i solidarnost “Bosna Sandžak”, dao je izjavu za sedmičnik Stav i otkrio neke do sada nepoznate detalje o odnosu Alije Izetbegovića i Recepa Tayyipa Erdoğana.

“Važno je da je Bakir Izetbegović održao ovo predavanje i da se potiče saradnja s Bošnjacima u dijaspori. Koliko je to važno, govori činjenica da u Turskoj ima više Bošnjaka nego u Bosni i Hercegovini. I ja sam dio te dijaspore, ali ja znam ko sam i odakle je moja porodica došla u Tursku, dok neki znaju da su Bošnjaci, ali su zaboravili svoj jezik i više ne znaju odakle su tačno. Turci jako vole Aliju Izetbegovića i njegovu misiju treba nastaviti, a predavanje njegovog sina nam ulijeva povjerenje da će se naše pokidane veze ponovo uvezati kroz kulturu.

Ja sam jedan od osnivača AK partije od 14. augusta 2001. godine. Prije toga sam bio poslanik u Erbakanovoj Refah partiji. Imao sam sreću da sam poznavao Aliju Izetbegovića i svjedočio nekim događajima. Necmettin Erbakan je 1990. imao veliki kongres Refah partije u Ankari i tada je Alija s njim imao sastanak. No, tada je upoznao i Recepa Tayyipa Erdoğana, koji nije imao visoku političku funkciju, a kada se vratio u Sarajevo, na sastanku SDA je rekao da je Kongres lijepo prošao te da je imao lijep sastanak s Erbakanom, ali da im nosi jedan muštuluk. Ovo mi je Alija lično pričao.

Muštuluk se odnosio na susret s Erdoğanom. Ovako je rekao još 1990. godine: “Upoznao sam jednog mladog političara, a moje iskustvo mi govori da će u budućnosti on postići vrhunske političke rezultate i da će postati turski lider.” Kada je Recep Tayyip Erdoğan počeo postizati političke rezultate, Alija mi je rekao da moli Allaha, dž.š., da uspije i da Turska postane jaka i uspješna država jer od toga će imati korist i turski narod i narod u Bosni i Hercegovini.

Rekao mi je tada da mu poručim da ide dobro i da nikada ne ide korak unatrag, nego uvijek korak naprijed”, rekao je Kansu za Stav.

 

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!