fbpx

Holandsko udruženje “Proplan”: Starački dom i zdravstvena briga za 38 srebreničkih udovica

Nismo mogli a ne pitati Willema otkud tolika briga za srebreničke udovice u dalekoj Goudi kod ovog bivšeg holandskog poslovnog čovjeka koji nema nikakve posebne veze s Bosnom i Hercegovinom poput, naprimjer, bivših vojnika DUTCHBAT-a. Odgovorio je protupitanjem: “A zašto to ne bih uradio”

Piše: Alosman HUSEJNOVIĆ

“Za udovice Srebrenice mi smo na raspolaganju 24 sata. Za njih ćemo učiniti sve što je u našim mogućnostima”, stoji u vrhu zvanične web-stranice holandskog udruženja “Proplan” iz Goude. Njegov osnivač i predsjednik Willem Pronk dvadesetak godina emotivno se vezao uz preživjele iz srebreničkog genocida i materijalno pomagao upravo najranjiviju kategoriju – Srebreničanke čiji su muževi ubijeni u genocidu. Dugo je razmišljao kako sistemski i dugotrajno pomoći ove unesrećene žene od kojih većina samuje u povratničkim naseljima. Prije četiri godine došao je na ideju gradnje Doma za stara i iznemogla lica, velikog kompleksa koji bi nudio kompletnu zdravstveno-socijalnu zaštitu korisnicima. Ogroman posao polahko se privodi kraju iako je pandemija otkazala planirano otvaranje centra zakazano za 12. juli ove godine. No, agilni volonteri “Proplana” i partnerske organizacije “MFS-Emmaus” iz Klokotnice u Bosni i Hercegovini čvrsto vjeruju da će naredni juli, 2021. godine, svečano otvoriti vrata prvim korisnicama.

ZBOG PANDEMIJE, RADOVI 30 POSTO SKUPLJI

Holandski humanitarci iz “Proplana” godinama preko organizacije “MFS-Emmaus” redovno posjećuju pedeset srebreničkih udovica s paketima hrane te nude manje usluge u domaćinstvu. Osim ovog, pomažu i njihov centar u Klokotnici za siročad i osobe zaostale u razvoju te žene žrtve porodičnog nasilja.

“Sve to ide dobro dok su udovice zdrave, ali one su sve starije i zdravstveno ranjivije. Pošto često žive u zabačenim selima, o njima nema ko da brine kada su bolesne pa se može desiti da umru samo zbog izostanka medicinske skrbi. To smatramo neprihvatljivim”, rekao je Willem Pronk u proglasu holandskim donatorima na početku ovog humanog projekta. Fako Džigal mu je velika podrška iz bosanskohercegovačke zajednice u zemlji tulipana, a od holandskih volontera posebno izdvaja angažman arhitekte prof. Joukea Posta i Roba Kelvera.

Upornim i predanim radom holandsko udruženje već je prikupilo i investiralo u Potočare 675.438 eura, a gospodina Pronka pronašli smo nakon povratka iz Haaga, gdje je tražio finansijsku podršku i od državnih instanci ne bi li u potpunosti zaokružio finansijsku konstrukciju. Ekonomska kriza proizašla iz pandemije virusa korona potkopala je u značajnoj mjeri i realizaciju životnog projekta holandskog humaniste.

“Naši prvi planovi i kalkulacije datiraju iz 2016. godine. No, kao što znate, cijeli svijet ušao je u veliku krizu, tako da je sve što s gradnjom ima veze postalo 30 posto skuplje i to je poremetilo naše planove. Dalje, kod gradnje morate unaprijed donijeti mnogo odluka koje znatno odrede konačnu cijenu. Najvažnija naša odluka bila je hoće li centar biti energetski neutralan, dakle koristiti dugotrajne izvore energije prema zahtjevima brige za okoliš, ili uraditi sve kao da nema problema s CO2 i nastaviti s loženjem drveta i uglja, što za posljedicu ima zagađenje zraka. Zahvaljujući učešću i znanju u gradnji obnovljive energije arhitekte prof. Joukea Posta, koji ovo za nas radi besplatno, izabrali smo dugotrajni energetski sistem u kompletnom centru, što će nas koštati 400.000 eura više, ali će okoliš zagaditi znatno manje. Osim toga, za osam godina će se uštedjeti znatan novac jer se neće kupovati drvo i ugalj”, rekao nam je Willem Pronk na početku razgovora za Stav.

Kada smo ga upitali kako uspijeva zatvoriti finansijsku konstrukciju u ovim teškim vremenima, odmah se požalio da je između prvog predviđenog budžeta i sadašnjeg razlika čak 770.000 eura, a sve zbog utjecaja pandemije virusa korona, koja je znatno umanjila šanse i za apliciranja kod profesionalnih fondova.

“Mi se nadamo da ćemo, ako finansiranje bude kako je trenutno stanje, vrata našeg centra ipak otvoriti u julu naredne godine”, optimista je Pronk.

“HOĆEMO LI OPET OKRETATI GLAVE?”

U međuvremenu je odlučeno da finansiranje bungalova za četiri osobe iz faze 3 bude zajedničko preko firmi iz Bosne i Hercegovine i Holandije, ali i za sve zainteresirane koji se žele uključiti u ovaj humani projekt.

Predviđeno je da partnerska organizacija “MFS-Emmaus” osigura 30 posto sredstava za gradnju centra, “Proplan” također 30 posto, a ostatak bi se trebao nadomjestiti kod dostupnih fondova.

Nismo mogli a ne pitati Willema otkud tolika briga za srebreničke udovice u dalekoj Goudi kod ovog bivšeg holandskog poslovnog čovjeka koji nema nikakve posebne veze s Bosnom i Hercegovinom poput, naprimjer, bivših vojnika DUTCHBAT-a. Odgovorio je protupitanjem: “A zašto to ne bih uradio?”

“Uostalom, svi bismo takvo što mogli ili morali činiti, a ne samo bivši biznismen iz Goude. Ali ovdje se ne radi o meni već o ljudima čiju sam beskrajnu bol i patnju gledao vlastitim očima. Nedostatak razumijevanja za učinjenu im nepravdu, gubitak najbliskijih ljudi i kada ti ništa ne polazi za rukom u životu… Politika koja njihove priče samo zloupotrebljava. Odlučio sam, a nisam sam koji se zapitao kako to da hiljade ljudi svakog 11. jula na njihovom reveru nose bijeli cvijet uz slogan ‘Never forget Srebrenica’, a majke su zaboravili i ostavili? Svi znaju da se tamo skoro nikakva pomoć ne može očekivati ako više ne možeš sam brinuti za sebe. Već se okretala glava kad je bilo šta s fatalnim završetkom. Hoćemo li opet okretati glave?”, pita se s dozom rezignacije 74-godišnji holandski humanist. Završetak glomaznog i skupog projekta traži širu pomoć u koju će se uključiti i bosanskohercegovačka zajednica u Kraljevini Holandiji.

PODRŠKA BOŠNJAKA IZ HOLANDIJE

Još u septembru 2019. godine upućen je poziv na dobrotvornom koncertu bosanskohercegovačke zajednice u gradu Alphen aan den Rijn da se projekt “Proplana” u Potočarima pomogne koliko ko može, a isto su uradili i volonteri KUD “Hajr” iz Enschedea u februaru. Ipak, pozivi nisu urodili znatnijom podrškom, ali se dobrovoljci holandskog udruženja iz “grada sira” ne predaju.

“Traženje novca od fondova u vrijeme teške pandemije težak je posao. Nama predstoji još skupiti 330.000 eura. Treba ovdje kazati da su od do sada skupljenog novca 90 posto u pitanju holandski donatori. Mi se nadamo da će i Bošnjaci u dijaspori iskoristiti ovu priliku i pripomoći da skupimo preostali iznos. Također, 5. decembra je u Rotterdamu planirana donatorska večer za biznismene koju će organizirati Amir Jatić. Jedna slična donatorska večer planirana je i u blizini Bunnika kod Utrechta 12. decembra, koju će organizirati Fako Džigal. Na obje večeri predočit ćemo informacije o projektu i uz dobru večeru ispuniti zajednički cilj. Planirali smo posjetiti i jedan broj udruženja u Njemačkoj, da pomognu ovaj projekt koji ćemo svečano zatvoriti dobrotvornim koncertom u Veenendaalu 28. maja naredne godine. Dabome, mi smo već počeli s pripremama, a nadamo se da nas u tome neće omesti virus korone”, optimističan je predsjednik udruženja “Proplan”. Za kraj, ne zaboravlja zahvaliti nekim ženskim udruženjima u Bosni i Hercegovini koja su sama odlučila pripomoći Holanđane u srebreničkoj dolini, što su i učinile skupljanjem novca tokom proteklog ramazana.

Interes za starački dom kod potencijalnih korisnika nije mali, što potvrđuje podatak da 70 srebreničkih udovica jedva čeka otvorenje. Toliko ih je upisano na prijavnoj listi, a mjesta ima za samo 38.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Da Zetra ne bude Manjača. Da Holiday Inn ne postane Vilina vlas. Da oca i majku ne tražim po Tomašicama. Da se Sarajevo ne zove Srebrenica. Da ne vučem za rukav Amora Mašovića.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI