fbpx

Hoćemo li ponovo pasti na ispitu: Naši iseljenici mogu značajno utjecati na izborne rezultate

Ostalo je još svega desetak dana za registraciju, a nama ostaje da pozovemo sve naše državljane s pravom glasa da to pravo iskoriste i uzmu aktivno učešće u političkom životu svoje domovine, da ne budu pasivni posmatrači i jalovi kritizeri procesa. Lokalni su izbori važni, posebno u onim općinama u kojima je demografska i nacionalna struktura silom promijenjena. Stanovnici Srebrenice, Prijedora, Foče, Stoca i mnogih drugih bosanskohercegovačkih mjesta danas su razasuti po cijelom svijetu i više ne žive tamo gdje su rođeni. Ali i dalje imaju pravo glasati, i to pravo trebaju iskoristiti

 

 

Piše: Elvir RESIĆ, generalni konzul Bosne i Hercegovine u Chicagu, SAD

Uloga dijaspore u svim aspektima djelovanja bosanskohercegovačkog društva nemjerljiva je na ekonomskom, kulturnom, sportskom, ali i političkom planu. Naši iseljenici, osim što ulažu i troše novac u svojoj domovini, promoviraju je u svakoj prilici. Njihovo učešće i u izbornim procesima izuzetno je važno, posebno ako imamo u vidu činjenicu da izvan domovine živi jedna trećina svih državljana BiH. Svojim glasovima naši iseljenici mogu značajno utjecati na izborne rezultate, posebno u onim dijelovima zemlje u kojima je demografska struktura silom izmijenjena tokom devedesetih i oružane agresije na RBiH. Međutim, na tom ispitu kao društvo do sada nismo prolazili, a kako sada stvari stoje, neće biti zadovoljavajuće ni ovog puta.

Ni u jednom izbornom ciklusu nije nam pošlo za rukom da postignemo značajnije učešće bh. iseljeništva u izbornom procesu i u prosjeku je svoje biračko pravo koristilo desetak posto onih koji su rođeni u BiH a žive izvan nje. Razlozi za tako slab odziv mogli bi se tražiti u nametnutoj praksi da se ti građani moraju registrirati za svake izbore, i to samo u periodu nakon objavljivanja izbora, a koji traje nešto više od dva mjeseca. Pored toga, i sami potencijalni glasači nemaju urednu dokumentaciju, često i ne vjeruju da je njihov glas izuzetno važan, a nije se sistemski ni radilo s bh. klubovima, udruženjima, zajednicama u inostranstvu. A novi izbori su pred nama.

Za manje od dvije sedmice ističe rok za registraciju birača koji žive izvan Bosne i Hercegovine, a prema dosadašnjim pokazateljima, odziv odavno nije bio slabiji. Za posljednje parlamentarne izbore održane 2018. iz dijaspore je pristiglo oko 100 hiljada prijava, a nakon obrade i unosa, tri četvrtine su prihvaćene kao ispravne i blagovremene.

Nakon što se cijeli ovogodišnji izborni proces završi, očekujemo da se urade ozbiljne analize od Centralne izborne komisije, ali i izbornih štabova političkih stranaka i kandidata na listama i tada ćemo vjerovatno imati preciznije definirane uzroke i okolnosti uslijed kojih je došlo do ovako drastičnog pada broja registriranih birača.

Međutim, već sada mogu se nagovijestiti neki od njih. Iako će se pokazati i to da se moglo raditi bolje, više i odgovornije, koliko god neki faktori, medijski, politički i ko zna kakvi još, pokušavali ovogodišnji slab odziv dijaspore pripisati bosanskoj politici, primarni razlozi za to ipak su druge vrste.

Prije svega, zbog činjenice da budžet BiH nije usvojen na vrijeme, a CIK nije izabrao firmu koja će vršiti usluge slanja izbornog materijala na adrese širom svijeta, bosanskohercegovački iseljenici koji su ranije glasali ove godine prvi put obrasce nisu dobili na kućna vrata. Kada imamo u vidu da je mnogima upravo koverta dobijena od CIK-a jedini podsjetnik da se trebaju registrirati, onda nam je jasno koliko je ova novina negativno utjecala na proces registracije.

Drugi razlog, bez ikakve dileme, leži u samom načinu života u uvjetima pandemije, kada je kretanje u većini zemljama širom svijeta u kojima žive i useljenici iz BiH prilično reducirano. Ljudi ne idu na posao, a mnogi kod kuće nemaju skenere, aparate za kopiranje i sl. I što je možda još važnije, ove godine nije bilo masovnih druženje i okupljanja na kojima se nekada u okviru zajednice vršila priprema pa čak i sama registracija. Čak su i okupljanja u vjerskim objektima svedena na minimum, a moglo bi se bez pretjerivanja reći da se mnogi, vjerovatno opravdano, plaše susreta s drugima.

Osim toga, ne treba zaboraviti ni činjenicu da su ovogodišnji lokalni izbori raspisani 7. maja, a sve doskora nije se znalo da li će uopće biti i održani, što zbog neusvajanja državnog budžeta i političkih ucjena, što zbog najava žalbi firmi koje nisu dobile posao štampanja glasačkih listića. Čak i danas možete čuti da se govori kako izbora neće biti.

A brojke, kao što je na početku spomenuto, nisu bile zadovoljavajuće ni ranijih godina. Ako uzmemo u obzir da samo u Americi živi, prema zvaničnim podacima UN-a iz 2019. godine, oko 137 hiljada ljudi koji su rođeni u BiH, vidimo da je i ranija izlaznost morala biti mnogo veća.

Bilo kako bilo, ostalo je još svega desetak dana za registraciju, a nama ostaje da pozovemo sve naše državljane s pravom glasa da to pravo iskoriste i uzmu aktivno učešće u političkom životu svoje domovine, da ne budu pasivni posmatrači i jalovi kritizeri procesa. Lokalni su izbori važni, posebno u onim općinama u kojima je demografska i nacionalna struktura silom promijenjena. Stanovnici Srebrenice, Prijedora, Foče, Stoca i mnogih drugih bosanskohercegovačkih mjesta danas su razasuti po cijelom svijetu i više ne žive tamo gdje su rođeni. Ali i dalje imaju pravo glasati i to pravo trebaju iskoristiti.

A institucije koje su zadužene za organizaciju i provedbu izbora u BiH moraju otkloniti sve nejasnoće, pojednostaviti procedure i proširiti vremenske okvire za registraciju. Prema izbornom zakonu BiH, proces upisa birača u birački spisak morao bi biti kontinuiran, a što bi u praksi uveliko olakšalo registraciju. Osim toga, glasački materijal mora biti poslan blagovremeno i na tačnu adresu. Iskustva naših ljudi su različita, ali nije mali broj onih koji ranijih godina glasački materijal nisu dobijali na vrijeme, iako su se uredno registrirali.

Za lokalne izbore koji će se održati 15. novembra u ovom trenutku ne možemo učiniti mnogo, ali bez sumnje, puno nam stvari valja popravljati i mijenjati ne samo zbog svih narednih izbora nego i zbog sistemskog rada s našim građanima koji žive u tuđini.

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!