Hoće li struka odnijeti prevagu nad dnevnom politikom

Riječ je o tome da se prvi put u modernoj Bosni i Hercegovini grupa naučnika i stručnjaka iz naše matične oblasti na ovom nivou sastala, razgovarala i usaglasila o vrlo važnim pitanjima ne samo iz oblasti struke nego i društvenoga života uopće. To je ogromna stvar i, nadam se iskreno, pouzdan znak da više nećemo dopuštati da se pitanja o kojima prije svih mi trebamo govoriti raspravljaju u dnevnopolitičkom diskursu u Bosni i Hercegovini.

Naučno savjetovanje “Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda Bosne i Hercegovine u školskom sistemu u Bosni i Hercegovini”, koje je pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo organizirao Prosvjetno‑pedagoški zavod, okupilo je 6. aprila 2019. godine na Ilidži tridesetak naučnika i stručnjaka iz oblasti lingvističke i književne bosnistike, kroatistike i srbistike te metodike nastave s ciljem rasvjetljavanja pitanja koja se tiču proučavanja jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini (bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga) i književnosti naroda Bosne i Hercegovine u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini.

Savjetovanju je prisustvovalo i tridesetak nastavnika i direktora osnovnih i srednjih škola u Sarajevskom kantonu. Naučni odbor savjetovanja nakon provedene rasprave usvojio je zaključke.

S obzirom na to da su se u javnosti pojavila oprečna tumačenje o karakteru i zaključcima s ovog skupa, zamolili smo prof. dr. Ismaila Palića, predsjednika Naučnog odbora, da za Stav kaže nešto više o toku i ciljevima ovog po mnogo čemu pionirskog okupljanja naučnika.

“Nakon pozvanih uvodnih izlaganja, predstavljanja primjera nastavnih časova iz prakse te cjelodnevne, iscrpne i vrlo plodne rasprave u kojoj su svoja razmišljanja i prijedloge iznijeli svi pozvani učesnici te pojedini gosti, Naučni odbor na svome je zasjedanju usvojio zaključke. Moram kazati da smo tokom savjetovanja čuli mnogo ideja i razmišljanja koja su često bila i oprečna, što lično smatram dobrim i poželjnim, ali su se kroz raspravu ipak kristalizirala dobro obrazložena mišljenja iza kojih je stala većina učesnika. Ta je mišljenja Naučni odbor uvažio i na njima utemeljio zaključke koje je usvojio. U toku je konačno formuliranje zaključaka koje će Naučni odbor objelodaniti, nadam se, najkasnije za sedam dana. Neću govoriti ni o kakvim detaljima, ali mogu kazati da zaključci potpuno uzimaju u obzir naučnu podlogu kao temelj svakom nastavnom predmetu, pa i onom koji se tiče proučavanja maternjega jezika i književnosti, te da se u njima jednako vrednuju jezička i sva druga s jezikom povezana prava svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, koja su uostalom zajamčena i zakonom.

Zaključci će sadržavati osnovne principe koje valja slijediti u budućoj reformi te dati preporuke koje se naročito tiču naziva predmeta, NPP-a, udžbenika i priručnika te organizacije i izvođenja nastave. Zaključke ćemo predstaviti javnosti te ih zvanično uputiti zakonodavnim i izvršnim organima vlasti nadležnim za područje odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini s pozivom da ih prihvate i primijene. Naučno savjetovanje i Naučni odbor, naravno, nisu nikakvo političko niti pravno tijelo koje može nametnuti bilo kakva rješenja, i to i nije bio cilj ovoga skupa. Sastali smo se da razgovaramo kao naučnici i stručnjaci jer je to dio naše naučne i intelektualne odgovornosti. Nakon našeg izjašnjenja, društvena i politička odgovornost sad je na drugima (nadležnim ministarstvima, odgojno-obrazovnim ustanovama i dr.) i od njih očekujemo da djeluju.

Riječ je o tome da se prvi put u modernoj Bosni i Hercegovini grupa naučnika i stručnjaka iz naše matične oblasti na ovom nivou sastala, razgovarala i usaglasila o vrlo važnim pitanjima ne samo iz oblasti struke nego i društvenoga života uopće. To je ogromna stvar i, nadam se iskreno, pouzdan znak da više nećemo dopuštati da se pitanja o kojima prije svih mi trebamo govoriti raspravljaju u dnevnopolitičkom diskursu u Bosni i Hercegovini.

Stoga sam posebno zahvalan Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo što je pozitivno odgovorilo na našu inicijativu i svesrdno podržalo ne samo ovaj skup nego i ovakav način rješavanja otvorenih pitanja koja se tiču svih nas”, rekao je profesor Palić.

PROČITAJTE I...

Zanimljivo je da ga je, kako kaže, rahmetli Safet Isović nagovorio da počne svirati i pjevati uz gusle. On ga je poslušao i osamdesetih je godina bio jedan od najboljih guslara u Bosni i Hercegovini. Čak je s Mujom Novalićem bio jedini Bošnjak na guslarskom festivalu u Tršiću

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!