fbpx

Hoće li struka odnijeti prevagu nad dnevnom politikom

Riječ je o tome da se prvi put u modernoj Bosni i Hercegovini grupa naučnika i stručnjaka iz naše matične oblasti na ovom nivou sastala, razgovarala i usaglasila o vrlo važnim pitanjima ne samo iz oblasti struke nego i društvenoga života uopće. To je ogromna stvar i, nadam se iskreno, pouzdan znak da više nećemo dopuštati da se pitanja o kojima prije svih mi trebamo govoriti raspravljaju u dnevnopolitičkom diskursu u Bosni i Hercegovini.

Naučno savjetovanje “Bosanski, hrvatski i srpski jezik i književnosti naroda Bosne i Hercegovine u školskom sistemu u Bosni i Hercegovini”, koje je pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo organizirao Prosvjetno‑pedagoški zavod, okupilo je 6. aprila 2019. godine na Ilidži tridesetak naučnika i stručnjaka iz oblasti lingvističke i književne bosnistike, kroatistike i srbistike te metodike nastave s ciljem rasvjetljavanja pitanja koja se tiču proučavanja jezika u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini (bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga) i književnosti naroda Bosne i Hercegovine u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini.

Savjetovanju je prisustvovalo i tridesetak nastavnika i direktora osnovnih i srednjih škola u Sarajevskom kantonu. Naučni odbor savjetovanja nakon provedene rasprave usvojio je zaključke.

S obzirom na to da su se u javnosti pojavila oprečna tumačenje o karakteru i zaključcima s ovog skupa, zamolili smo prof. dr. Ismaila Palića, predsjednika Naučnog odbora, da za Stav kaže nešto više o toku i ciljevima ovog po mnogo čemu pionirskog okupljanja naučnika.

“Nakon pozvanih uvodnih izlaganja, predstavljanja primjera nastavnih časova iz prakse te cjelodnevne, iscrpne i vrlo plodne rasprave u kojoj su svoja razmišljanja i prijedloge iznijeli svi pozvani učesnici te pojedini gosti, Naučni odbor na svome je zasjedanju usvojio zaključke. Moram kazati da smo tokom savjetovanja čuli mnogo ideja i razmišljanja koja su često bila i oprečna, što lično smatram dobrim i poželjnim, ali su se kroz raspravu ipak kristalizirala dobro obrazložena mišljenja iza kojih je stala većina učesnika. Ta je mišljenja Naučni odbor uvažio i na njima utemeljio zaključke koje je usvojio. U toku je konačno formuliranje zaključaka koje će Naučni odbor objelodaniti, nadam se, najkasnije za sedam dana. Neću govoriti ni o kakvim detaljima, ali mogu kazati da zaključci potpuno uzimaju u obzir naučnu podlogu kao temelj svakom nastavnom predmetu, pa i onom koji se tiče proučavanja maternjega jezika i književnosti, te da se u njima jednako vrednuju jezička i sva druga s jezikom povezana prava svih građana i naroda Bosne i Hercegovine, koja su uostalom zajamčena i zakonom.

Zaključci će sadržavati osnovne principe koje valja slijediti u budućoj reformi te dati preporuke koje se naročito tiču naziva predmeta, NPP-a, udžbenika i priručnika te organizacije i izvođenja nastave. Zaključke ćemo predstaviti javnosti te ih zvanično uputiti zakonodavnim i izvršnim organima vlasti nadležnim za područje odgoja i obrazovanja u Bosni i Hercegovini s pozivom da ih prihvate i primijene. Naučno savjetovanje i Naučni odbor, naravno, nisu nikakvo političko niti pravno tijelo koje može nametnuti bilo kakva rješenja, i to i nije bio cilj ovoga skupa. Sastali smo se da razgovaramo kao naučnici i stručnjaci jer je to dio naše naučne i intelektualne odgovornosti. Nakon našeg izjašnjenja, društvena i politička odgovornost sad je na drugima (nadležnim ministarstvima, odgojno-obrazovnim ustanovama i dr.) i od njih očekujemo da djeluju.

Riječ je o tome da se prvi put u modernoj Bosni i Hercegovini grupa naučnika i stručnjaka iz naše matične oblasti na ovom nivou sastala, razgovarala i usaglasila o vrlo važnim pitanjima ne samo iz oblasti struke nego i društvenoga života uopće. To je ogromna stvar i, nadam se iskreno, pouzdan znak da više nećemo dopuštati da se pitanja o kojima prije svih mi trebamo govoriti raspravljaju u dnevnopolitičkom diskursu u Bosni i Hercegovini.

Stoga sam posebno zahvalan Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo što je pozitivno odgovorilo na našu inicijativu i svesrdno podržalo ne samo ovaj skup nego i ovakav način rješavanja otvorenih pitanja koja se tiču svih nas”, rekao je profesor Palić.

PROČITAJTE I...

Tik do Rahmanovog imanja, gdje izranjaju sivi zidovi buduće farme, naslonjena je spomen ploča. Piše na njoj: “Masovna grobnica 04” i da su tu pronađena 362 tijela Srebreničana. Kamenica je mjesto gdje je do sada nađeno 14 masovnih grobnica. Mještani misle da ih ima još. Nedostaju Kameničani koje su komšije pobile na početku Agresije, poput šesterice momaka iz sela čija su tijela spaljena u lokalnoj kovačnici. Nađen je samo ručni sat jednog od njih. Samo u jednoj od kameničkih grobnica pronađeno je 1.153 tijela. Tu su Kameničani ispred svojih kuća, u dvorištima, koseći travu i čisteći imanja, čuvajući stoku, nalazili dijelove ljudskih tijela. Zbog toga su neki od povratnika, koji su u svojim dvorištima nalazili grobnice, odlučili odseliti zauvijek iz Kamenice. Živjeti na mjestu na kojem su bili ukopani, piti kahvu ili ručati u dvorištu iz kojeg su ekshumirani bilo je jednostavno previše za njih

“Moj jedini motiv u svemu jeste žudnja za sevapom, za djelom kojim se ljudi i životinje mogu okoristiti. Kad navečer iščekujem jaciju, često razmišljam o svojim djelima, a dobro me sjećanje služi i dobro pamtim mnogo toga. Često se zapitam: 'Allahu dragi, je li malo sve ovo sve što sam do sada uradio? Jesam li mogao više?' I ostanem u uvjerenju da sam ipak malo uradio”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!