fbpx

Hitno i bez odlaganja treba zasijati što više obradivih površina

“Nemojte imati dileme da će dio populacije imati i teško imunološke posljedice nakon što preboli virus, imat ćete hronične bolesnike vrlo slabog zdravlja, što će utjecati na životni vijek itd. Morat ćemo naučiti živjeti s koronom. A slijede zastrašujući efekti ekonomske krize. Jedini način da se pomogne narodu jeste rad. Malo je vremena, dolazi proljeće i trebalo bi hitno zasijati Bosnu raznim kulturama. Doći će u pitanje namirnice koje uvozimo. Bio bih sretan kada bi naš narod shvatio da se mora raditi i da se ne može živjeti samo u gradu, da se mora živjeti tamo gdje se proizvodi hrana. Apeliram da se proizvede što više hrane, da se osiguraju poticaji za ključne artikle hrane”

Piše: Filip Mursel BEGOVIĆ

U bivšoj Jugoslaviji umirovljeni general Armije RBiH Rašid Zorlak završio je Vojnu akademiju te postaje jedan od najboljih stručnjaka za atomsko-biološko-hemijsku odbranu. Punih 17 godina na Vojnoj akademiji u Sarajevu predaje Hemiju bojnih otrova i Atomsko-biološko-hemijsku odbranu. Ovaj perspektivan oficir radio je i na Vojnom institutu u Mostaru, a njegov rad u toj oblasti bio je zapažen u bivšoj armiji, pa je bio angažiran u glavnoj inspekciji oružanih snaga.

Uz impozantnu karijeru, imao je prirodni nagon da izučava sve nauke, od historije do hemije, a rat ga devedesetih godina zatiče u Republičkom štabu. U Visokom je zamjenik Rasima Delića, da bi zatim bio na funkciji pomoćnika komandanta 1. korpusa Armije RBiH za logistiku. Ideja za izgradnju sarajevskog Tunela spasa njegova je zasluga, odnosno bez obzira na razne interpretacije, upravo je general Zorlak potpisao naredbu za početak tog građevinskog poduhvata u kojem je aktivno sudjelovao do njegovog završetka.

Nakon rata, nastavlja svoju univerzitetsku karijeru i radi u Vojsci Federacije BiH, a zatim odlazi u mirovinu. No, ne umije mirovati pa iskorištava svoje znanje iz biologije i počinje se baviti pčelarstvom, voćarstvom i poljoprivredom. Napisao je dvije knjige o pčelarstvu, objavio veliki broj stručnih radova, održao hiljade predavanja, a proizvodi vrhunske pčelinje matice s vrlo kvalitetnim genetskim svojstvima.

Generala Zorlaka zatekli smo usred proljetnih radova u njegovom golemom malinjaku kod Semizovca. S obzirom na to da je general u stalnom procesu potrage za nečim novim, u bazenu koji je napravio za navodnjavanje uzgaja i šarane, a kaže da mu u vremenima ljetnih žega služi i za kupanje.

“Prošle godine sam iz čiste znatiželje eksperimentirao može li se paradajz zasaditi na vodi”, kaže inovativni Zorlak i dodaje da, što se tiče njega i njegovog domaćinstva, ne postoji mogućnost da bi uz sve što proizvodi njegova obitelj u bilo kakvoj krizi mogla ostati gladna.

Upravo je nadolazeća ekonomska kriza uzrokovana ovim virusom bila povod za razgovor s generalom, ali nismo zanemarili ni njegovo stručno znanje o virusima, koji su bili dio njegovog naučnog rada i interesa.

“Da bi mogli razumjeti ovu krizu, morate biti upućeni u širi spektar prirodnih nauka. Pa da krenemo jednim primjerom. Izračunato je da za četveročlanu porodicu može da bude stan između 45 i 60 kvadrata. I to je adekvatan ambijent za četvero ljudi, a u slučaju potrebe, može se ubaciti još četvero u taj stan, ali ne možete ubaciti stotinu ljudi. Ne može jer bi se zbog kvarkova energije koje u sebi sadrže naša tijela stan prenapučio, došlo bi do neke vrste eksplozije. I to povežite s planetom Zemljom.

U moje doba, eto, još prije 40 godina, već je bilo rečeno da planeta može podnijeti 6 milijardi stanovnika. Izračunali su to uzevši u obzir sva živa bića i kazali da je taj broj optimum kada govorimo o energiji, hrani i ostalom. Danas imamo oko 8 milijardi stanovnika. Je li promjena klime i temperature na planeti vezana za prenapučenost, pitajte se? Protivnik sam teorija zavjera, iako ne isključujem da je ova kriza možda upravo to, ali ono što je sigurno da je čovjek poremetio prirodnu ravnotežu na Zemlji”, kaže Zorlak.

“A znaju li ljudi uopće šta je virus? Kada bi ljudi znali šta je, bilo bi im lakše objasniti zašto se neke mjere moraju provesti. Bakterija je živa, a virus nije živ. Virus je na granici živog i neživog i direktno je vezan za genetiku i ćelije organizma, za DNK i RNK, koji su nosioci života. Suština je da dolazi do promjene hemijske strukture tih ćelija u organizmu.

Kada dolazi do genetske promjene (poremećaja) u ćeliji, formira se novo tijelo koje zovemo virus i on živi i razgrađuje ćelije dok je u živom organizmu. Kada izađe iz živog organizma, u odnosu na bakteriju koja može opstati 40 godina, virus nestaje u relativno kratkom periodu. Živ je u organizmu, neživ nakon nekog perioda kada se izbaci ako ne nađe živog domaćina. Zato kažemo da je živo-neživo. Zato je izolacija vrlo bitna. To je najbolji način. Velika je sreća da ne može živjeti van organizma, ne daj Bože da može pa da se zarazi hrana. To bi bio kraj.

Ovaj je virus, bez obzira na to, vrlo, vrlo opasan. Ako se ne preduzmu mjere na sprečavanju širenja i jačanju imuniteta, bit će katastrofa. Ja sam predavao na temu prekidanja lanca širenja zaraze. Lanac ima pet karika, odnosno pet uvjeta za širenje zaraze. Prvi je izvor zaraze, drugi je širenje zaraze, treći su vrata kuda ulazi u organizam, četvrti je inkubacija u slučaju virusa od 15 do 20 dana, peti je imunitet. Kada uzmete taj zatvoreni lanac, on čini bolest. Sprečavati se može samo prekidom lanca, a najbolje je to činiti na izvoru zaraze, što spada u domenu izolacije, a zatim jačanjem imuniteta. Ovaj je virus strahovita opasnost za populaciju. Uzmite u obzir da će vjerovatno mutirati i ovo nije nikakva zezancija”, upozorava Zorlak.

“Mislim da u Bosni slijedi velika opasnost. U uređenim država imamo kolaps, a šta će tek biti u našem ovako neuređenom sistemu?! Nema dileme da će se širiti, a treba ga usporiti da damo zdravstvu priliku da uspije izliječiti teže slučajeve. Nemojte imati dileme da će dio populacije imati i teške imunološke posljedice nakon što preboli virus, imat ćete hronične bolesnike vrlo slabog zdravlja, što će utjecati na životni vijek itd.

Morat ćemo naučiti živjeti s koronom, a slijede zastrašujući efekti ekonomske krize. Jedini način da se pomogne narodu jeste rad. Malo je vremena, dolazi proljeće i trebalo bi hitno zasijati Bosnu raznim kulturama. Doći će u pitanje namirnice koje uvozimo. Bio bih sretan kada bi naš narod shvatio da se mora raditi i da se ne može živjeti samo u gradu, da se mora živjeti tamo gdje se proizvodi hrana. Apeliram da se proizvede što više hrane, da se osiguraju poticaji za ključne artikle hrane, bez ostatka i bez odlaganja, a u Bosni sve raste, sve može. No, prva preporuka bila bi da je za Bosnu i Hercegovinu strateška prehrambena sirovina krompir i Vlada bi trebala izvršiti poticaj da se zasadi veći broj površina krompirom”, rezolutan je general Zorlak.

 

PROČITAJTE I...

Koliko će se naš svijet promijeniti u narednim mjesecima, teško je i zamisliti, ali promjene koje smo doživjeli za nekoliko dana takve su da bi trebala desetljeća da se provedu u normalnim okolnostima. Čitave zemlje postale su socijalni eksperimenti. U svega nekoliko sati donesena je odluka da se kompletan obrazovni sistem preseli na internet. Niko se nije bunio. U normalnim okolnostima za provođenje takve odluke trebale bi godine. Kada bi to u normalnim okolnostima firme dopustile rad od kuće? Prisustvujemo epohalnim promjenama i imamo “privilegiju” da ih promatramo uživo, iz prvog reda

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!