fbpx

Hapšenja u Saudijskoj Arabiji

Princ Mohamed osvojio je simpatije mnogih Saudijaca procesuirajući one koji su se obogatili na štetu budžeta u zemlji u kojoj ogromno bogatstvo nafte potiče kronizam i mreže klijenata. Međutim, njegove netransparentne metode izazvale su i kritike i sumnju da on jedva prikriva želju da koncentrira svu moć u svojim rukama.

 

Tri stotine državnih dužnosnika, uključujući vojsku i pripadnike sigurnosnih snaga, privedeno je u Saudijskoj Arabiji pod optužbom za primanje mita i zloupotrebu javnih položaja. Komisija za kontrolu i borbu protiv korupcije (Nazaha), koja je optuženike prebacila nadležnim sudovima, tvrdi da se radi o ukupnom iznosu od 379 miliona rijala (oko 95 miliona eura).

Za hapšenja se saznalo sedam dana nakon što su obavljena kada je procurila vijest da su među uhapšenima i najmanje dva istaknuta člana kraljevske porodice, što je slično onome što se dogodilo u antikorupcijskoj kampanji iz 2017. godine.

“Komisija je otvorila dosje za 219 službenika zbog kršenja dužnosti; također je pokrenut kazneni postupak protiv 674 osobe, od kojih je 298 u skladu sa zakonom suspendirano s radnog mjesta, te optuženo za različita krivična djela administrativne i finansijske korupcije, kao što su primanje mita, pronevjere, trošenje javnog novca i zloupotreba ovlasti”, izvještava Nazaha na svojoj web-stranici. Među zatočenicima Komisija spominje osam vojnika u Ministarstvu odbrane, uključujući generala i nekoliko umirovljenih oficira, zbog mita i pranja novca vezanih za vladine ugovore između 2005. i 2015.

Nazaha ne navodi imena ni druge pojedinosti o različitim slučajevima. Također nije jasno kada su započele istrage protiv dužnosnika ili njihova hapšenja. Kampanja izgleda kao odjek one koja je provedena krajem 2017. protiv desetaka prinčeva, gospodarstvenika i visokih dužnosnika u borbi protiv korupcije.

Zatočenici su potom zatvoreni u hotel “Ritz-Carlton” u Rijadu, a tek nakon što su se odrekli znatnog dijela svog bogatstva, mogli su otići. Vlasti su tada rekle da su skupile 400.000 milijardi rijala. Promatrači su, međutim, taj potez protumačili kao čistku koju je pokrenuo de facto nasljednik i vladar kraljevstva, princ Mohamed Bin Salman (poznat kao MBS) kako bi ušutkao svoje potencijalne kritičare.

Kraljevski sud početkom prošle godine rekao je da je zaustavio tu kampanju, ali vlasti su kasnije objavile da korupcija među javnim zaposlenicima također treba biti procesuirana.

Princ Mohamed osvojio je simpatije mnogih Saudijaca procesuirajući one koji su se obogatili na štetu budžeta u zemlji u kojoj ogromno bogatstvo nafte potiče kronizam i mreže klijenata. Međutim, njegove netransparentne metode izazvale su i kritike i sumnju da on jedva prikriva želju da koncentrira svu moć u svojim rukama.

Tek što je pokrenuo čistku iz 2017. godine postalo je poznato da je kupio dvorac u Francuskoj, luksuznu jahtu i sliku Leonarda Da Vincija za 450 miliona dolara.

PROČITAJTE I...

Neodgovornost u kombinaciji s osjećajem sigurnosti oklopa anonimnosti učinile su da tzv. društveni mediji, u koje je uloženo mnogo nada da će pomoći demokratizaciji, postanu teren na kojem se, između ostalog, ponosno promoviraju neljudskost, govor mržnje, ekstremne ideologije i terorizam. O dezinformacijama da ne govorimo. Korporacije koje bi trebale održavati taj teren čistim dugo su se opirale bilo kakvoj regulaciji uspostavljajući “vezu” između “nereguliranih sebe” i “slobode govora”

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!