Haos u Libanu

Neki promatrači nagađaju o imenovanju nove osmočlane tehničke izvršne vlasti, pri čemu su visoki sigurnosni dužnosnici dodijeljeni portfeljima unutarnjih poslova i odbrane. Ovo povjerenstvo stručnjaka bilo bi odgovorno za izradu akcijskog plana za rješavanje ekonomske krize i ispitivanje preusmjeravanja javnih sredstava.

 

Kada su protesti protiv tamošnjih političara ušli u sedmi dan, libanski predsjednik Michel Aoun ponudio je dijalog. U svom prvom govoru otkad su demonstracije izbile Aoun je rekao da je spreman za sastanak s čelnicima demonstracija.

Šef države rekao je da je plan reformi koji je u ponedjeljak predstavio sada već bivši premijer Saad Hariri prvi korak za spas Libanona i izbjegavanje ekonomske krize. Također je pristao preustrojiti Vladu, klimajući tako potvrdno glavom na jedan od zahtjeva ulice, ostavku izvršne vlasti i formiranje kabineta tehnokrata. Što se juče i desilo.

Građani su na ta obećanja reagirali gotovo ravnodušno. “Ne zadovoljavamo se šupljim riječima”, kazali su. Rijeke ljudi i dalje mirno marširaju velikim gradovima zemlje, blokirajući prometnice. “Razumijem pozive na pad režima, ali se režim, dragi mladi ljudi, ne može mijenjati na javnom trgu”, rekao im je Aoun pomalo popustljivim tonom. “Naš režim treba modernizirati jer je godinama paraliziran i ne može se regenerirati, ali to se može učiniti samo ustavnim institucijama”, dodao je bivši 84-godišnji general i vođa Maronitske kršćanske stranke Slobodni domoljubni pokret, koji sudjeluje u Vladi nacionalnog jedinstva. “Dijalog je uvijek najbolji spas. Čekam vas”, rekao im je.

Zemljom je desetljećima dominiralo samo nekoliko desetaka pripadnika političkih i ekonomskih dinastija, predstavnika različitih sekti iz te zemlje. Ista politička klasa koja se suočila s građanskim ratom (1975–1990) vlada i danas, uključujući i samog Michela Aouna.

Demonstranti optužuju elitu da pljačka zemlju, koja se nalazi u jednoj od najgorih finansijskih kriza u posljednjih 30 godina, s velikim problemom likvidnosti i s domaćom valutom, funtom na rubu deprecijacije.

Patrijarh Bechara Butros Rai, najviši maronitski kršćanski vjerski autoritet, izašao je na ulicu i pozvao na “smanjenje vlade”, koja ima tridesetak portfelja. Premijer Hariri danima je najavljivao  da će ukinuti neka ministarstva, a pojavile su se i vijesti da premijer razgovara o tome kako preoblikovati svoj kabinet, formiran prošlog januara, kako bi u njega integrirao tehnokrate.

Neki promatrači nagađaju o imenovanju nove osmočlane tehničke izvršne vlasti, pri čemu su visoki sigurnosni dužnosnici dodijeljeni portfeljima unutarnjih poslova i odbrane. Ovo povjerenstvo stručnjaka bilo bi odgovorno za izradu akcijskog plana za rješavanje ekonomske krize i ispitivanje preusmjeravanja javnih sredstava.

Jedan od prvih takvih koraka bila je optužnica koja je prije nekoliko dana podignuta protiv bivšeg premijera Najiba Mikatija, njegovog sina, brata i Audi banke, jedne od najvažnijih u zemlji, za nezakonito bogaćenje putem subvencioniranih hipotekarnih zajmova.

Retuširanje vlade jedan je od glavnih zahtjeva demonstranata koje i sam Rai podržava. Vođa Druza Walid Yumblat također podržava ideju. Samir Geagea, šef stranke Libanonskih snaga, jedan je od prvih političkih lidera koji je izravno pozvao na ostavku izvršne vlasti i smijenio svoja četiri ministra.

Ostavka Vijeća ministara ono je što najmanje odgovara saveznicima predsjednika Aouna, šiitskim strankama Hezbollahu i Amalu. Potonji pripada predsjedniku Sabora Nabihu Berriju, dok je Hezbollah uspio ubaciti ministra u kabinet nakon devet mjeseci pregovora. Tri grupe održavaju parlamentarnu većinu i za sada su protiv svrgavanja vlade.

“Oni nisu spremni izgubiti vlast. Očekuje se da će se boriti i rukama i nogama da zadrže dominaciju, čak i ako to znači uranjanje Libana u haos”, kaže kritičar Elias Sakr u listu An Nahar. Grupe demonstranata zatražile su ostavku i Berrija i lidera Hezbollaha Hasana Nasrala, a njihove pristaše sukobile su se u centru Bejruta.

PROČITAJTE I...

Kada se apstrahiraju frustracije Turskom generalno i turskom antiterorističkom akcijom posebno, najveći dio Macronovog intervjua upravo je o toj potrebi autonomnosti evropske “odbrane”. Jeste malo to kontradiktorno s također izrečenim stavom da, po njegovom mišljenju, Evropa ima kapacitet da se brani. “Evropske zemlje imaju jake armije, naročito Francuska. Mi smo posvećeni sigurnosti vlastite teritorije kao i mnogim vanjskim operacijama.” Poput (neo)kolonijalnog komadanja Malija pod plaštom borbe protiv terorizma, radi zaštite ekonomskih i geostrateških interesa

Vlada južne austrijske savezne države Koruške, iz koje je Handke porijeklom, izvijestila je kako je naredila da se “odmah sagledaju” sve činjenice u vezi s podacima objavljenim u medijima “o navodnom jugoslavenskom pasošu” tog autora.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!