Hamza Vahid El-Din, predsjednik Studentskog parlamenta UNSA: SPUS nije politiziran i ne smije biti pod utjecajem politike

Želio bih pojasniti da se ovdje očito radi o tome da jedna grupa asocijacija koja je imala svog kandidata pravi bespotrebnu dramu. Očito su oni shvatili da njihov kandidat ne može dobiti dovoljno podrške na izborima, pa su onda protestno napustili Skupštinu. Da pojasnim, ukupan broj delegata koji predstavljaju 9 spomenutih udruženja iznosi 17. Da su ostali na Skupštini i glasali za svog kandidata, imali bi 17 glasova, što nije bilo dovoljno naspram podrške od 33 glasa, koju je ovaj tim imao

 

Razgovarao: Hamza RIDŽAL

 

Hamza Vahid El-Din rođen je 1995. godine u Zenici. Osnovno i srednje obrazovanje završio je u Kaknju, nakon čega 2013. godine upisuje Fakultet za saobraćaj i komunikacije. Godine 2016. na istom fakultetu upisuje i drugi ciklus studija. Početak studentskog aktivizma započinje borbom za prava studenata u studentskim domovima. Godine 2016. postaje član UO udruženja studenata iz studentskih domova. Angažman u Studentskoj asocijaciji Fakulteta za saobraćaj i komunikacije započinje tokom 2017. godine, kada je izabran i za potpredsjednika ove asocijacije. Na Skupštini Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu, kao krovne organizacije svih studentskih asocijacija, nedavno je izabran za predsjednika. Za Stav govori o napadima koji su uslijedili.

STAV: Zbog čega Izborna komisija nije prihvatila delegate Filozofskog, Pravnog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta?

EL-DIN: Nisam pozvan da govorim o neprisustvu delegata spomenuta tri fakulteta jer nisam bio dio saziva Studentskog parlamenta u prethodnom mandatu, niti sam bio član Izborne komisije. Međutim, na osnovu informacija koje imam, mogu reći da Asocijacija studenata Filozofskog fakulteta STAFF nikada od svog postojanja nije željela biti dio SPUS-a, nikada mu nije pristupila, i to je njeno rukovodstvo isticalo kroz medije u više navrata. Stoga se značajan broj studenata Filozofskog fakulteta odlučio na osnivanje novog udruženja kako bi mogli učestvovati u radu SPUS-a i tako aplicirati na projekte. Delegati tog novoosnovanog udruženja s Filozofskog fakulteta bili su na Skupštini i imali su pravo glasa, što znači da je Izborna komisija prihvatila delegate s Filozofskog fakulteta. Međutim, čak i kad bi se izuzeli njihovi glasovi, to ne bi dovelo u pitanje regularnost Skupštine i legitimitet izbornog procesa.

Što se tiče Pravnog fakulteta, oni su imali Skupštinu prije dva mjeseca, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo njihove asocijacije. Novoizabrano rukovodstvo imenovalo je delegate i poslalo obrazac s njihovim imenima, međutim, zabuna je nastala kada su se na Skupštini pojavili i stari delegati koji su imenovani, čini mi se, u oktobru mjesecu, tj. u mandatu bivšeg rukovodstva Udruženja studenata prava. Što se tiče Katoličkog bogoslovnog fakulteta, oni na poziv Izvršnog odbora u oktobru 2018. godine nisu dostavili spisak delegata, što je od njih traženo. U Izvršnom odboru su mislili da ne mogu računati na delegate s ovog fakulteta. Ipak, nekoliko dana pred Skupštinu poslali su obavijest da žele učestvovati u radu SPUS-a, što me veoma raduje. Od njih je tada traženo da pošalju dokaz o preregistraciji udruženja i statut udruženja, što, prema mojim saznanjima, nije dostavljeno. Iz tog razloga, kako bi sve bilo regularno, oni nisu dobili mogućnost glasanja na Izbornoj skupštini.

STAV: Kako tumačite to što se javnosti prezentira da je tim delegatima zabranjeno prisustvovanje Izbornoj skupštini, a oni nisu ni bili prisutni?

EL-DIN: Da, na Izbornoj skupštini nisu se pojavili delegati Katoličkog bogoslovnog fakulteta, iako se javnosti predstavlja kako im je zabranjeno prisustvo. Nije im se to moglo zabraniti jer ih nije bilo, nisu bili prisutni, ali i da su se pojavili na Izbornoj skupštini, vjerujem da bi im bilo dozvoljeno prisustvovati kao i svakom drugom ko je izrazio želju za tim. Iz nekih saopćenja možemo čitati kako je nekome fizički zabranjeno prisustvo, što je apsolutno netačno. U konkretnom slučaju, kako sam pojasnio, Asocijacija studenata Katoličkog bogoslovnog fakulteta nije dostavila potrebnu dokumentaciju, pa je van svake pameti optuživati Izbornu komisiju. S druge strane, javnost se obmanjuje kako na Izbornoj skupštini nije bilo delegata s Filozofskog fakulteta, što nije tačno. Kako sam već naveo, oni su bili, ali ne ispred STAFF-a, već ispred drugog udruženja koje okuplja znatan broj studenata Filozofskog fakulteta. Smatram da je i osnivanje novog udruženja na Filozofskom fakultetu rezultat revolta studenata prema STAFF-u, koji se do sada nije htio uključivati u rad SPUS-a, a studenti su to željeli. Ipak, ja bih volio da se i STAFF uključi u rad Studentskog parlamenta, na šta ih i ovim putem pozivam.

STAV: Trinaest matičnih vijeća studenata fakulteta Univerziteta u Sarajevu napustilo je sjednicu Skupštine nakon iznošenja nepravilnosti i traženja očitovanja o problemu. Nakon toga su se ogradili od odluka donesenih na Skupštini, obavijestivši javnost da SPUS ne smatraju krovnom organizacijom svih studenata Univerziteta u Sarajevu sve dok svoj rad ne uskladi sa Zakonom o studentskom organizovanju, te poništi odluke donesene na “nelegalnoj Skupštini”. O kakvim se nepravilnostima radi? Je li Skupština bila legalna?

EL-DIN: Skupština je legalna jer je ispoštovan kvorum. On iznosi 27 delegata, a na Skupštini su do kraja bila prisutna 33 delegata. Sve su odluke donesene u skladu s dnevnim redom, birao se Izvršni odbor. Jedine odluke mimo dnevnog reda bile su moje inicijative pod tačkom “razno”. Prvo, tražio sam da se zabrani pranje diploma na masterskim studijima UNSA. To znači da student koji dođe s privatnog fakulteta ne može imati jednak status kao naš student koji je završio prvi ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu. Tako štitimo i svoje studente. Druga inicijativa tiče se ograničavanja ili zabrane da naši profesori s UNSA drže predavanja na privatnim fakultetima. Treća inicijativa odnosila se na poboljšanje statusa i životnih uvjeta u studentskim domovina, što će biti jedan od prioriteta mog djelovanja.

Što se tiče Vašeg pitanja, volio bih reći i ovo. Javnost se obmanjuje i time što se ističe da se radilo o 13 asocijacija. Skupštini je trebalo prisustvovati 25 matičnih vijeća fakulteta, a nakon što je jedan dio napustio Skupštinu, ostalo je 14 prisutnih matičnih vijeća fakulteta. To bi značilo da Skupštinu nije napustilo 13, već 11 asocijacija. Ako uzmemo u obzir da se delegati dvije akademije, Likovne i Muzičke, uopće nisi ni pojavili, to znači da su delegati 9 asocijacija napustili Skupštinu. Želio bih pojasniti da se ovdje očito radi o tome da jedna grupa asocijacija koja je imala svog kandidata pravi bespotrebnu dramu. Očito su oni shvatili da njihov kandidat ne može dobiti dovoljno podrške na izborima, pa su onda protestno napustili Skupštinu. Da pojasnim, ukupan broj delegata koji predstavljaju 9 spomenutih udruženja iznosi 17. Da su ostali na Skupštini i glasali za svog kandidata, imali bi 17 glasova, što nije bilo dovoljno naspram podrške od 33 glasa, koju je ovaj tim imao.

STAV: Zbog čega je bivše rukovodstvo SPUS-a tek nakon godinu i devet mjeseci odlučilo sazvati Izbornu skupštinu? Postoje li opravdani razlozi za to?

EL-DIN: To je tačno, iako je pitanje pogrešno adresirano jer ja nisam bio uključen u saziv prijašnje Uprave SPUS-a. Ipak, to me zanimalo. Saznao sam da nisu postojali formalno-pravni okviri za održavanje Skupštine s obzirom na pravnu nesređenost statusa određenih studentskih asocijacija. Bivše rukovodstvo je, kako sam obaviješten, željelo da u rad SPUS-a uključi što veći broj asocijacija kako bi što veći broj delegata prisustvovao Izbornoj skupštini. I nakon godinu i devet mjeseci odgađanja, određeni broj asocijacija nije uspio privesti kraju svoju registraciju. Dobro je da se Skupština ipak održala, a mi ćemo u našem mandatu nastojati da riješimo registraciju i drugih asocijacija koje žele biti pri SPUS-u.

STAV: Prijava delegata za Skupštinu, prijem kandidatura i zakazivanje same Izborne skupštine provedeni su, kako stoji u Saopćenju studenata Fakulteta islamskih nauka, za nepunih 8 dana protivno odredbama Zakona o studentskom organizovanju. Je li to tačno?

El-DIN: Na osnovu informacija koje sam dobio od Izvršnog odbora SPUS-a, sva procedura izvršena je u skladu sa Statutom SPUS-a. Statut SPUS-a jedini je dokument na osnovu kojeg se može provoditi Skupština, te ga je kao takvog priznalo Ministarstvo pravde i obrazovanja. Izvršni odbor Studentskog parlamenta poslao je poziv za Skupštinu 8 dana prije Skupštine, to je tačno. Međutim, Statutom predviđeni minimum je ispoštovan, što znači da ništa nije rađeno protivno odredbama Statuta. Zaista ne znam šta se misli u spomenutom saopćenju, ali je Statut Studentskog parlamenta po tom pitanju vrlo jasan i precizan i, u ovom slučaju, ispoštovan. Smatram da je u ovom slučaju sasvim jasno zbog čega je Izvršni odbor nastojao u što kraćem roku, a u skladu sa Zakonom i Statutom, sazvati Skupštinu. Oni koji su požurivali održavanje Skupštine i javno prozivali bivše rukovodstvo da je što prije sazove sada se zbog Skupštine bune.

STAV: Povodom konstituiranja novog rukovodstva SPUS-a, oglasio se i Forum mladih Naše stranke, zagovarajući depolitizaciju i demokratizaciju studentskog organiziranja i SPUS-a. Kako gledate na to da Forum mladih NS prvo optužuje SPUS da radi mimo Zakona, a u isto vrijeme najavljuje izmjenu tog akona kako bi se SPUS depolitizirao?

El-DIN: Smatram da se nijedna politička stranka ne treba miješati u rad Studentskog parlamenta. To može donijeti samo štetu. Politika treba biti na usluzi studentima, a ne da se miješa u rad Studentskog parlamenta. Što se tiče izmjena Zakona o studentskom organizovanju, tvrdim da će novo rukovodstvo na čijem sam čelu podržati svaki vid izmjene tog zakona ukoliko se tim izmjenama predviđa bolje funkcioniranje SPUS-a i ukoliko se njime štiti pravo na studentsko organiziranje. Ipak, pitanje je koliko možemo govoriti o zaštiti studentskih prava ako to ne dolazi od samih studenata, već iz centrala određenih političkih stranaka.

STAV: Je li rukovodstvo SPUS-a politizirano?

EL-DIN: U ovom sazivu odgovorno tvrdim da SPUS nije politiziran. Niko od nove uprave nije došao u SPUS zahvaljujući određenoj političkoj stranci, već isključivo zahvaljujući svom radu i studentima koji su prepoznali taj rad. Smatram da SPUS ne smije biti pod utjecajem politike, već korektivni faktor koji utječe na politiku.

STAV: Kako tumačite to što se u rad SPUS-a miješaju one političke stranke koje se deklarativno najglasnije zalažu za depolitizaciju obrazovanja?

EL-DIN: To je klasična zamjena teza. Političke stranke koje prozivaju SPUS zbog politizacije, a koje zaista nema, vrše klasični politički pritisak na SPUS. To smatram izuzetno negativnim. Bili bismo im zahvalni da prestanu s takvim akcijama i na djelu pokažu da stoje iza svojih riječi i zahtjeva za depolitizacijom obrazovanja. Sada je jasno da određene političke stranke, jasno i koje, pretendiraju da imaju svoj utjecaj na SPUS, što ocjenjujem kao negativan fenomen. Očekujem da će se vrhovi tih političkih stranaka ograditi od ovih saopćenja koja su izdata u ime tih stranki. To je najmanje što očekujem.

STAV: Iako ste ovih dana izloženi medijskim pritiscima koji su u određenim slučajevima išli dotle da se problematiziralo Vaše prezime, u isto vrijeme ste dobijali i podršku. Koliko Vam znači podrška i saopćenje Udruženja studenata Studentskog centra Sarajevo u kojem je istaknuto da ste prvi predsjednik SPUS-a u postratnoj historiji koji stanuje u studentskom domu?

EL-DIN: Puno mi znači njihova podrška iz jednog prostog razloga. To su studenti koji sa mnom žive pet godina i koji me znaju, znaju kakva sam osoba i kako sam se borio za njihova prava. Stoga je njihova podrška neizrecivo važna meni i mom timu. Ona nam ulijeva nadu i svjedoči da su uz nas oni koje mi istinski predstavljamo. Što se tiče napada, pogotovo ovih neutemeljenih koji se bave mojim porijeklom, oni me zaista ne pogađaju niti obraćam pažnju na njih. Prije bih volio čitati konstruktivne kritike na račun mog rada i nadam se da će tako biti. Jer, do sada nisam imao priliku ništa uraditi, a napada nije falilo.

STAV: Šta planirate raditi u Vašem mandatu? Koje ste prioritete postavili pred sebe?

El-DIN: Pored tri inicijative koje sam spomenuo ranije, radit ću na tome da SPUS sredi stanje u pojedinim asocijacijama jer neke ne rade u svojim punim kapacitetima. SPUS im treba pomoći da stanu na svoje noge. Također, smatramo da je potrebno intenzivirati saradnju s univerzitetima iz Evrope i svijeta. Radit ćemo i na promociji najboljih studenata s najvišim prosjecima. Nastojat ćemo ih direktno povezati s tržištem rada kako bi naši studenti ostajali u Bosni i Hercegovini. Posebno je važno da naši najbolji studenti ostanu u Bosni i Hercegovini jer su oni naš najveći kapital.

Smatramo da je potrebno formirati fond za socijalno ugrožene studente i tim povodom ćemo napraviti konkretne korake. Pozvat ćemo Vladu Kantona, Univerzitet, ali i privrednike da učestvuju u tome kako bismo omogućili studiranje i onima koji nemaju dovoljno sredstava, a među kojima nerijetko imamo najbolje studente Univerziteta. Posebno ćemo inicirati disciplinsko kažnjavanje varanja na ispitima. Smatramo da zbog toga trpi nauka, ali i oni najbolji studenti. Smatramo da studente koji varaju treba kazniti najstrožijom disciplinskom mjerom. Postoji tu još mnoštvo projekata koje planiramo raditi, kao što su studentske debate, edukacije, kursevi… Nadam se da ćemo većinu ovih projekata uspjeti realizirati.

 

PROČITAJTE I...

“Sarajevo i Tirana mnogo su slični po ljudima koji u njima žive, slične su naše džamije, zajednička osmanska prošlost i još mnogo toga. Ovo je knjiga o razumijevanju Bosne i bošnjačkog pitanja od jednog Albanca. Kontinuirano sam tokom proteklih petnaest godina, od 2003. do 2018, objavljivao političke analize kao osvrt na bošnjačko pitanje”

“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!