Halal je način života, a i dobar biznis

S ciljem upoznavanja potrošača s halal-proizvodima i uslugama, te upoznavanja kompanija s potencijalima halal-tržišta, nastao je “Sarajevo Halal Fair” – SHF, međunarodni sajam halal industrije koji povezuje predstavnike svih dijelova lanca halal-industrije, uključujući privatne kompanije, javne korporacije, akreditacijske organe, vladine zvaničnike i druge sudionike na halal-tržištu

 

Piše: Jakub SALKIĆ

Halal je ono što je dopušteno u islamu, ali je i način života muslimana koji nastoje da sve ono što rade to čine u granicama dozvoljenog. U vrijeme globalizacije, kada je dostupan širok spektar proizvoda i usluga, kada su otvorene mogućnosti za kretanje širom svijeta, muslimanima je više nego ikad važno da imaju priliku birati proizvode i usluge usklađene s islamskim propisima. Iz potrebe da koriste samo ono što im vjera dopušta, razvila se čitava industrija halal-proizvoda i usluga.

S ciljem upoznavanja potrošača s halal-proizvodima i uslugama, te upoznavanja kompanija s potencijalima halal-tržišta, nastao je “Sarajevo Halal Fair” – SHF, međunarodni sajam halal‑industrije koji povezuje predstavnike svih dijelova lanca halal-industrije, uključujući privatne kompanije, javne korporacije, akreditacijske organe, vladine zvaničnike i druge sudionike na halal-tržištu. Organizator je sajma BBI banka s partnerskim organizacijama i Islamskom zajednicom u BiH. Ovogodišnji SHF održat će se u Sarajevu od 26. do 28. septembra ove godine. Učešće su već najavile kompanije iz Malezije, kao i bosanskohercegovačke, a proteklih dana sajam je prezentiran i kompanijama u Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Makedoniji.

Treba istaknuti da je termin “halal” često ograničen samo na hranu i piće, međutim, tokom prošle decenije raznovrsnost proizvoda i usluga u ovom se ekonomskom sektoru uvećala. Halal‑industrija dotiče se svakog aspekta islamskog načina života, od mode pa do finansija, medija i putovanja.

Tržište halal-proizvoda i usluga uskoro će doseći ukupnu vrijednost od približno dva triliona američkih dolara na godišnjem nivou. Muslimanska populacija u svijetu svake godine raste, a broj potrošača između 18 i 30 godina mjeri se u milionima. Muslimanska potrošačka baza poboljšava se i u kvalitetu, jer imigrantska populacija u SAD-u i Evropi postaje sve obrazovanija i bogatija.

Međutim, halal-tržište ostaje i dalje nedovoljno iskorišteno. Iako veliki multinacionalni brendovi počinju uviđati potencijal muslimanskih potrošača, ostaje da se uradi još mnogo posla kako bi certificirani halal-proizvodi efikasno došli do njih. Problemi se kreću od standardnih postavki i proizvodnje, do marketinga i distribucije.

“Stoga je ovo najbolje vrijeme za ‘Sarajevo Halal Fair’. Sajam je platforma za poslovno umrežavanje vodećih svjetskih kompanija i regionalnih proizvođača na jednom mjestu, u Sarajevu. Ovo je odlična prilika za otvaranje saradnje i novih tržišta za sve učesnike”, kažu organizatori sajma.

Vrijednost segmenta halal-hrane i pića procjenjuje se na 1,24 biliona i ima trend rasta. Za ovakve pokazatelje samo je dijelom zaslužan porast muslimanske populacije. Rast bogatstva muslimanskih manjina u Evropi, Sjevernoj Americi i drugim regijama utjecao je na rast globalne potrošnje halal-hrane i pića. Nemuslimani su halal-proizvode ocijenili kao visokokvalitetne, te se očekuje da će ovi faktori utjecati na to da halal-tržište dosegne vrijednost od 1,93 biliona dolara do 2022. godine.

Potražnja potrošača za ovim proizvodima dovela je do novih investicija i inovacija. Multinacionalna korporacija “Uniliver”, naprimjer, nedavno je investirala 33,3 miliona dolara u halal-tržište Jugoistočne Azije.

Bosna i Hercegovina, koja se nalazi u Evropi, na samoj granici s Evropskom unijom, odlično je pozicionirana kao kapija za trgovinu halal-proizvodima i uslugama. Naša država postala je regionalno sjedište halal-proizvoda nakon uspostavljanja prve evropske agencije za halal‑certifikaciju 2006. godine. Rast potrošnje halal-proizvoda od 17% tokom 2006. godine prevazilazi globalne stope rasta u toj godini. Djelimično zbog ovih trendova, investicije usmjerene ka halal-tržištu nastavljaju rasti.

Tržište halal-turizma raste godišnje u prosjeku za 4,8%, a tržište svjetskog turizma za 3,8%. Procjenjuje se da će do 2022. godine halal-turizam dostići vrijednost od 220 milijardi dolara. Obećavajući je i porast broja “halal-turista” od 8% zabilježen između 2016. i 2017. godine.

Dostupnost halal-hotela smatra se jednom od najvažnijih stvari koja privlači muslimane i ohrabruje ih da putuju. Naprimjer, dostupnost halal-hrane i pića veoma je bitna za destinacije na koje se žele privući muslimane. Sve više turisti muslimani traže halal-hranu i piće i onda kada posjećuju nemuslimanske destinacije. Zbog svoje geografske pozicije i kulturnog naslijeđa, Bosna i Hercegovina ima golemi potencijal da postane velika turistička destinacija za putovanja koja su u skladu s halal-standardima. Bosna i Hercegovina ima certifikovane halal‑hotele, hranu i druge proizvode i usluge.

Islamske finansije predstavljaju bankarstvo i finansije u skladu s islamskim principima i njihovu praktičnu primjenu kroz razvijanje islamske ekonomije. Industrija se može pohvaliti s više do 2 biliona dolara u imovini, s rastom od 10% između 2015. i 2016. godine. Islamske finansije imaju nekoliko ključnih načela, kao što su: dijeljenje rizika, zabrana kamate, te zabrana finansiranja bilo čega nedozvoljenog u islamu (da bi minimizirali potencijalnu štetu društvu).

Islamsko bankarstvo predstavlja brzorastuću industriju. Banke koje posluju u skladu s islamskim principima doprinose s oko 80% industriji islamskih finansija, za koju se očekuje da će narasti do 3,8 biliona do 2022. godine.

Kada se govori o kreativnoj industriji, većina stručnjaka za ovu oblast definira je kao sektor ekonomske aktivnosti koja se oslanja na ljudsku kreativnost kako bi se generiralo bogatstvo. Istraživanje iz 2015. godine pokazalo je da ova industrija učestvuju s 3% do 8% u svjetskom GDP-u. Kao jedan od rastućih sektora, kreativna industrija ima tendenciju da svoje proizvode izvozi i tako doprinosi lokalnom i nacionalnom ekonomskom rastu.

Kreativna industrija još nije analizirana kao halal-podsektor, ali samo dva sektora iz ovog domena – moda i mediji – imaju vrijednost tržišta od preko 450 milijardi dolara u 2016. godini. Do 2022. godine planiran je rast tržišta na 654 milijardi dolara. Multinacionalni brendovi polahko ulaze u ovo tržište, od “Nikeovog” brenda “Pro Hijab” do “Dolce and Gabbana” modnih revija.

 

 

PROČITAJTE I...

Da li će u Srbiji ikad nadvladati demokratski duh i realan i pravedan način političkog razmišljanja? Da li će nacionalnu prepotentnost, isključivost i agresivnu nabusitost u smislu “ja najveći, ja najjači” ikada zamijeniti demokratski i racionalni pristup krucijalnim pitanjima koja su bitna i od egzistencijalne važnosti ne samo za srpski narod u susjednim državama već i za nesrpske narode u Republici Srbiji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!