fbpx

Građani su svjesni i savjesni, razumiju ozbiljnost situacije

U ovom trenutku mogu potvrditi da je Bosna i Hercegovina, prije svega Federacija, ali i općenito Bosna i Hercegovina, učinila maksimalno, te da je uradila mnogo više od pojedinih država u okruženju, pa i u svijetu

Razgovarala: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI

Svakodnevno se govori o situaciji u kojoj se i naša zemlja našla u borba protiv virusa korona. O trenutnim mjerama, mogućim budućim mjerama, o stanju na terenu i svjesnosti građana te o drugim pitanjima razgovarali smo s načelnikom Federalnog štaba civilne zaštite Fahrudinom Solakom.

STAV: Svaki dan iz medija saznajemo o građanima koji ne poštuju policijski sat, kućnu izolaciju ili neku drugu mjeru. Kakva je zaista situacija na terenu, koliko su je građani ozbiljno shvatili?

SOLAK: Prije svega treba reći da veliki broj naših građana poštuje mjere izolacije, a o tome se mnogo ne priča. Veliki broj osoba je savjestan, svjestan situacije u kojoj se nalazi cijeli svijet, a time i Bosna i Hercegovina. I ovom prilikom njima svima zahvaljujem javno, jer nam pomažu i na neke male naznake mogućnosti da su inficirani virusom ostaju kući u izolaciji. Oni time obavljaju svoju građansku dužnost. Tačno je da postoji određeni broj onih koji ne poštuju propisane mjere, bilo ih je i prije 15. marta, kada su se time javno hvalili, pa su se zatim iskoristile kaznene mjere i sankcije, nakon čega su se ti ljudi izvinjavali. Danas možemo reći da se zaista dosta ljudi pridržava mjera izolacije.

STAV: Kako se još može spriječiti kršenje mjere, da li će se objavljivati imena?

SOLAK: Mi smo u kontaktu s kolegama iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, a oni su dobili određena mišljenja iz Agencije za zaštitu ličnih podataka o tome kako se odnositi prema objavljivanju podataka s imenom i prezimenom. Javilo nam se i mnoštvo firmi koje bi mogle napraviti aplikacije koje bi svi savjesni ljudi mogli koristiti da bi se pratilo njihove kretanje a da im ne dolazi policija na vrata, mogli bi poslati uživo sliku da se vidi nalaze li se u izolaciji i slično. Možemo reći da imamo društveno odgovorne firme koje su svjesne situacije i žele djelovati proaktivno, staviti svoje kapacitete na raspolaganje civilnom društvu.

STAV: Šta mislite o reakciji studenata nakon odluke da se studentski dom koristi kao prostor za izolaciju?

SOLAK: Mislim da su studenti, malo izmanipulirani pojedincima, bili neinformirani. Te osobe stigle iz Italije naši su ljudi koji su protekli mjesec proveli u izolaciji, nemaju nikakvih naznaka bolesti, koristili su svu zaštitu, ali po zakonu trebaju provesti 28 dana u karanteni. Nisu samo studentski domovi moguća mjesta za izolaciju, u jednom trenutku morat ćemo koristiti i sve druge prostore u koje možemo smjestiti one koje je potrebno privremeno odvojiti, kao što su sportske sale, hoteli i slično, kakav je slučaj i drugdje u svijetu. To su nisu bolesni ljudi kojima je potrebna pomoć već je u pitanju izolacija samo zato što dolaze iz ugroženog područja. Njih očekuje i porodica, svi jedva čekaju da ih vide, ali takva su pravila, moraju provesti karantenski period.

STAV: Došlo je do promjene sastava Kriznog štaba, šta je dovelo do te promjene?

SOLAK: Vlada je nadležna za imenovanje i razrješenje Federalnog štaba civilne zaštite. Smatrali su da jedno glomazno tijelo ne može u ovom trenutku imati puni radni kapacitet, tako da su u strukturu Federalnog štaba civilne zaštite imenovani ljudi iz operativnog nivoa jer nam zaista treba mnogo više operativaca.

STAV: Neki smatraju da se u Bosni i Hercegovini na vrijeme krenulo s uvođenjem mjera, dok neki misle da se zakasnilo. Šta je to što je moglo biti bolje urađeno?

SOLAK: U ovom trenutku mogu potvrditi da je Bosna i Hercegovina, prije svega Federacija, ali i općenito Bosna i Hercegovina, učinila maksimalno, te da je uradila mnogo više od pojedinih država u okruženju, pa i u svijetu. Ne želim likovati, slaviti, imamo pojedinih političara koji izlaze i hvale se kako u ovom trenutku nema mnogo umrlih, ali niko ne može sa sigurnošću reći da sutra nećemo imati mnogo veći broj. Šta bi im nakon toga trebalo reći? To je politikantstvo u koje se ne bih uvlačio, nema potrebe da se tako ponašamo. Trebamo poduzeti sve potrebne mjere prevencije, u svim zemljama u svijetu rade koordinirano jedni s drugima, pokušavaju da zaštite svoje stanovništvo. Mi trebamo raditi na tome da sve naše mjere rezultiraju time da imamo što je moguće nižu stopu zaraženosti i još nižu stopu smrtnosti.

STAV: Postoje kritike da se mali broj ljudi testira, s druge strane, očekuje se nabavka 170.000 testova. Kako se obavlja testiranje, po kojem kriteriju?

SOLAK: Testiranje provode zdravstveni radnici, a mi u Federalnom štabu zaduženi smo da provodimo sve aktivnosti bazirane na zaštiti ljudi, da osiguramo sve ono što je potrebno. S kolegama zdravstvenim radnicima, s epidemiolozima, svakodnevno razgovaramo, slušamo njihove savjete, pokušavamo primjenjivati to što kaže struka. Ono što mogu reći kao načelnik Štaba jeste da smo izvršili potrebnu nabavku testova. Već je jedna količina isporučena laboratorijima i svim domovima zdravlja; ambulantama isporučujemo štapiće kojima se uzimaju uzorci i ono što je potrebno da se sam uzorak šalje na analizu. Dosta nam se i privatnih poliklinika, koje imaju uređaje za analizu, stavilo na raspolaganje, odnosno ponudilo pomoć kliničkim centrima. Vidjet ćemo hoće li biti potrebno njihovo angažiranje. Trenutno naše laboratorije mogu raditi do dvije hiljade testova dnevno. Testova će biti dovoljno, do kraja sedmice očekujemo da će ih biti 150.000.

STAV: U kojem se slučaju mogu očekivati oštrije mjere i šta bi to podrazumijevalo?

SOLAK: Mjere koje bi bile rigoroznije jesu potpuna zabrana kretanja, koja bi vrlo lahko mogla biti donesena ako dosadašnje mjere ne dadnu željene rezultate. Radili smo monitoring, analize svih naredbi, znamo da su neke naredbe teške za naše građane, kao što su zabrana kretanja za mlađe od 18 i starije od 65 godina. Znamo koju populaciju virus najčešće napada, ali se trudimo da ne dođe do širenja zaraze. Vidimo i da veliki broj ljudi koristi zaštitnu opremu prilikom kretanja, možda će jedna od sljedećih mjera biti upravo ta, da sve osobe koje se kreću na otvorenom ili borave u zatvorenom prostoru s više od jedne osobe moraju imati zaštitnu opremu. Nekad te mjere nisu popularne, ali su bitne za zaštitu zdravlja.

STAV: Kako gledate na poruke hotelijera upućene Vladi?

SOLAK: Vlada je krenula u pomoć privredi i nadamo se da će te mjere biti vrlo brzo upotrebljive i da će privrednici imati što prije podršku. Vjerujemo da podrška Vlade Federacije za privrednike neće izostati.

STAV: Spominjala se mogućnost zatvaranja gradova, odnosno kantona. Ako dođe do toga, šta će biti s radnicima koji rade u drugom gradu? Hoće li biti izuzeća?

SOLAK: Izuzeća uvijek ima, ne može se život zaustaviti, ne može se onemogućiti snabdijevanje gradova, pogotovo servisne službe moraju funkcionirati, da se hrana distribuira, šta u slučaju požara i slično?! Ne možemo zabraniti funkcioniranje života, ali se po potrebi može eliminirati nepotrebno kretanje. O tome razmišljamo…

STAV: S obzirom na to da javni gradski prijevoz ne radi, kako se planira riješiti pitanje radnika koji rade i nakon policijskog sata a nemaju osiguran prijevoz?

SOLAK: Smatramo da individualne slučajeve trebaju rješavati kantonalni štabovi i poslodavci, a u većini kantona je to već riješeno. Mislim da se ne radi o velikom broju ljudi jer su i sve institucije svele rad na najmanju moguću mjeru.

STAV: Mnogi građani pokazuju spremnost da pomognu. Kakva je vaša saradnja i svih drugih nadležnih institucija s volonterima i organizacijama koje nude pomoć?

SOLAK: Mi imamo i našu mrežu volontera u upravi Civilne zaštite, jednu znatnu grupu momaka i djevojaka koji su se stavili na raspolaganje još od vremena poplava. Svaki dan nam se javljaju i drugi koji žele pomoći. Imamo i individualne aktivnosti, od naselja do naselja, gdje su se mlađi ljudi angažirali da pomognu starijima u nabavci hrane ili da im u kući načine neke neophodne popravke. Svakodnevno dolaze pozitivne vijesti, fali nam samo ta blizina, fizički kontakt, jer danas skoro svi pričamo s maskama, ali moramo i to poštovati kako bi ovo sve što prije bilo iza nas.

STAV: Koji su to izazovi koje očekujete u narednom periodu?

SOLAK: Znamo kako se kreće trend zaraza i znamo da bi se u jednom trenutku mogao naglo povećati broj zaraženih osoba u našoj zemlji. To je izazov na koji ćemo morati brzo djelovati zajedno sa zdravstvenim radnicima i sa svim drugim strukturama. Nadamo se da do toga, uz sve poduzete mjere i svjesnost naših građana, ipak neće doći. Vidimo i po svijetu da je najviše problema bilo jer ljudi nisu bili svjesni opasnosti. Bahati odnos prema jednom ovakvom virusu neće nam donijeti dobro, ali veliki broj ljudi ipak je svjestan i pridržava se uputa. Mi već mjesec kontinuirano radimo, posljednjih petnaest dana baš intenzivno, dan nam traje dvadeset sati, ali se nadamo da ćemo izdržati. Fokusirani smo na brzo reagiranje i brzi rad; zdravstveni radnici, inspektori na granicama, vozači kamiona koji nam dopremaju ono što je potrebno, svi su zaista maksimalno uključeno. Hvala Bogu, u ovim institucijama u kojima radimo ima veliki broj ljudi koji bi mogli nastaviti s radom ako bilo ko od nas bude morao ići u izolaciju, tako da nema straha od toga da je institucija samo jedan čovjek – mi imamo veliki broj ljudi koji mogu preuzeti odgovornost u svakom trenutku.

 

PROČITAJTE I...

Ipak, Reko nije tako neartikuliran kada treba napasti na bošnjačke interese, što je pokazao i kada je 10. septembra na svom profilu na Facebooku osuo drvlje i kamenje po probosanskim strankama radi njihovog formiranja i okupljanja fronta u Foči. Borbu bošnjačkih povratnika za politički opstanak na Drini nazvao je “suludim kursem za uništenje države”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!