Grad čija kulturna scena živi cijelu godinu

Benjamin Mušinović ističe činjenicu da je u Konjicu tokom prošle godine realizirano 158 kulturnih programa: “Prema odnosu broja kulturnih događaja i broja stanovnika, Konjic zasigurno prednjači ne samo u Hercegovini nego i u cijeloj našoj domovini, pa i šire”

Piše: Sanadin VOLODER

Grad Konjic smješten je na granici između Hercegovine i Bosne, odnosno između Mostara i Sarajeva. Svoj geografski položaj Konjic je veoma dobro iskoristio na polju kulture, a zadnjih godina doživljava i intenzivan ekonomski i turistički razvoj.

Konjic je poslije rata uspio izgraditi i obnoviti svoju ćupriju i stari dio grada. Izgradio je i izuzetno bogatu kulturnu scenu koja živi cijelu godinu, a čiji je logičan produkt upravo Festival glumca, zahvaljujući kojem je Konjic postao grad teatra.

Gordana Boban i Nusmir Muharemović proglašeni su najboljim glumcima šestog izdanja Festivala glumca BiH, koji je zatvoren u petak, 28. juna 2019. godine, dodjelom nagrada i nastupom grupe “Divanhana”. Oni su nagrađeni za uloge u predstavi Ravna ploča Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.

Nagrada za kolektivnu glumačku igru, prema glasovima publike i odluci Umjetničkog savjeta, dodijeljena je ansamblu Albanskog nacionalnog teatra iz Skoplja u predstavi Bezruki.

Nagrada za najbolju glumicu u kategoriji regionalnog programa otišla je u ruke Mije Simonović za ulogu u predstavi Moćni rendžeri ne plaču Srpskog narodnog pozorišta Novi Sad i Sterijinog pozorja, dok je nagrada za najboljeg glumca u istoj kategoriji pripala Goranu Grgiću, glumcu Hrvatskog narodnog kazališta Zagreb, za ulogu u predstavi Dekorater Kazališta “Lectirum” Zagreb.

Za najbolju glumicu u kategoriji mladih proglašena je Marija Đurić za ulogu u predstavi Tre sorelle Centra za kulturu Tivat i Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje, a za najboljeg glumca u istoj kategoriji proglašen je Dino Bajrović za ulogu u predstavi Sjećanje vode Otvorene scene Obala i Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.

Šesti Festival glumca BiH u Konjicu ove godine predstavio je deset profesionalnih pozorišnih produkcija i deset pratećih off sadržaja iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Srbije.

Nagrade Festivala, maske konjičkih drvorezbara, za laureate i laureatkinje izradili su konjički drvorezbari brenda “Zanat” i “Rukotvorine”, ponosni vlasnici UNESCO priznanja za zaštitu nematerijalne kulturne baštine.

Za Benjamina Mušinovića slobodno možemo reći da je drugo ime za kulturu u Konjicu. Kroz Narodni univerzitet, u kojem radi od 2007. godine, realizirao je brojne projekte i manifestacije kao koordinator Centra za kulturu. Mušinović je direktor Festivala glumca.

Svoj kulturni put započeo je kroz “Sejfullah”, koji je osnovan na početku oružane agresije na Bosnu i Hercegovinu i izrastao je u jedan od najprepoznatljivijih sastava koji promovira duhovnost kroz muziku.

Benjamin Mušinović magistrirao je na temi o pravnoj regulativi međunarodne kulturne saradnje, što dobro koristi u brojnim međunarodnim projektima.

Narodni univerzitet Konjic, osim naslijeđenih kulturnih događaja i manifestacija, uveo je i brojne nove programe koji su osvježili kulturnu ponudu onoga što producira sama ustanova, odnosno odjel koji se i bavi kreiranjem kulturne politike, a to je Centar za kulturu.

Na početku razgovora za Stav naš sagovornik ističe činjenicu da je u Konjicu tokom prošle godine realizirano 158 kulturnih programa: “Prema odnosu broja kulturnih događaja i broja stanovnika, Konjic zasigurno prednjači ne samo u Hercegovini nego i u cijeloj našoj domovini pa i šire.”

Festival glumca najvažniji je međunarodni kulturni projekt u Konjicu.

“Ono što je najrecentnije u svijetu teatra, odnosno pozorišnoj produkciji u Bosni i Hercegovini i regiji u Konjicu prezentira se kroz Festival glumca. To je jedini teatarski festival artističkog sadržaja u Bosni i Hercegovini koji u fokus stavlja glumca koji je glavni akter dramsko-teatarskog procesa i koji je osnova piščevog djela. Želimo afirmirati ulogu glumca u kontekstu svih društvenih procesa, a to je profesija koja je često zapostavljena ili zloupotrijebljena”, smatra Mušinović.

Teatar je umjetnost koja na najdirektniji način oslikava stvarnost i utječe na našu svakodnevicu, a Konjic je grad koji njeguje tradiciju upravo u ovoj umjetnosti.

“Jako je dobro da je jedan grad na ovaj način skrenuo pažnju na glumu i glumačku profesiju kao nešto što je potrebno stalno afirmirati. Bitno je da kroz ovaj medij propitujemo trenutak, govorimo istinu, da se afirmiraju oni sadržaji koji tretiraju svakodnevicu, što jasno odslikava naš odabir sadržaja. Ovaj festival nije u strogoj selekciji, revijalnog je karaktera, a s druge strane, originalan je jer ima nagradu za najboljeg glumca i glumicu po odabiru konjičke publike. U Festival smo inkorporirali našu tradiciju, odnosno konjičko drvorezbarstvo. Laureate nagrađujemo drvenim maskama koje izrađuju konjički majstori koje je prepoznao i UNESCO i koji odnedavno imaju muzej. To je ponos svih nas. Ovo je odličan primjer spajanja teatra i naše nematerijalne kulture”, dodaje Mušinović.

Ovakvi projekti mogu se razvijati i opstati samo kroz lokalna i međunarodna partnerstva kroz kulturu, koja u ovom vrlo teškom vremenu nalazi put do publike.

“Festival je već proizveo pozitivne vibracije širom regije, gdje je prepoznata njegova originalnost. Kroz dosadašnjih šest izdanja u Konjic smo doveli teatre iz većine bosanskohercegovačkih gradova i njihove najbolje predstave: Sarajevski ratni teatar (Brašno u venama, Ay Carmela, Prst, Nigdje nikog nemam), Pozorište mladih Sarajevo (Skapino, Vremenski tunel, Kokoška, Ime i Tamo-vamo), Narodno pozorište iz Sarajeva sa sjajnom predstavom Fistik i Gazi-husrev beže ili: Bukagije, Kamerni teatar 55 (Žaba, Naš razred i Radnja na uglu), Narodno pozorište Mostar, Hrvatsko narodno kazalište, Bosansko narodno pozorište Zenica, Studentsko pozorište Banja Luka, predstave sa sjajnim mladim umjetnicima s Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu u klasi profesora Alena Muratovića, Admira Glamočaka, Ermina Brave, te glumce u klasi prof. dr. Selme Alispahić, Akademije dramskih umjetnosti iz Tuzle te teatre iz regionalnih centara od Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Republike Sjeverne Makedonije i Albanije”, navodi Mušinović.

Primjer uspjeha Festivala glumca dokazuje da kvalitet i predani rad na duže staze daju vrlo dobre rezultate i da se prepoznaje iskren odnos prema umjetnosti.

“Ono što me posebno raduje jeste to da je naš naporan rad proizveo dobar glas o ovom festivalu i otvorio nam je mogućnost uspostavljanja široke saradnje i prijateljstava jer bez razmjene znanja i iskustava ne možemo napredovati”, kaže Mušinović.

Kroz ovaj projekt objedinjeni su svi segmenti konjičkog društva, tako da svi Festival doživljavaju kao svoj. “Sarađujemo s Nihadom Kreševljakovićem, odnosno s festivalom MESS i programom ‘Modul memorije’. Ove godine nam je partner i Ambasada Srbije za dolazak predstave iz Novog Sada, imamo saradnju s Ministarstvom kulture Sjeverne Makedonije, Turističkom zajednicom Grada Zagreba. Sarađujemo i s administracijom Grada Tivta u Crnoj Gori. U Festival su uključeni i konjičko Srpsko prosvjetno društvo ‘Prosvjeta’, Srpska pravoslavna crkva, Hrvatsko kulturno društvo ‘Napredak’, Udruženje UKUS, Fondacija ‘Lijepa riječ’, Bošnjačka zajednica kulture ‘Preporod’ i, naravno, Udruženje KUU ‘Sejfullah’ Konjic. Na ovaj način Festival pripada svima, a konjička publika to odlično prepoznaje”, poručuje Mušinović.

Festival glumca, pored teatra, u svom programu ima i likovne i muzičke sadržaje, te radionice za studente i mlade talente. Organizatori posebno ističu projekt koji realiziraju u saradnji s Pedagoškim zavodom Mostar i osnovnim školama Općine Konjic, a to je “Školski teatar”, namijenjen osnovcima i novoj teatarskoj publici.

Kultura zahtijeva dugoročna ulaganja i višegodišnji rad kroz koji se odgaja publika i podižu standardi. Zahvaljujući brojnoj i kvalitetnoj publici u Konjicu, kulturni radnici uvijek imaju partnera i podršku.

“Konjička publika je vjerni partner i oslonac ovog festivala, a nju razvijamo već par godina kroz pozorišne projekte u osnovnim i srednjim školama. Ovako odgajamo publiku i prepoznajemo mlade talente koje usmjeravamo prema umjetnosti”, zaključuje Benjamin Mušinović.

Pored Festivala glumca, redovni kulturni sadržaji u Konjicu jesu: “Kasim Prohić – Činiti i biti”, “Konjičko kulturno ljeto”, “Konjička sehara”, “Dani Sejfulaha Prohe”, Festival srednjoškolskog dramskog stvaralaštva BiH, Revijalni festival sevdalinke, takmičenje u očuvanju tradicionalne duhovne baštine – pjesme sevdalinke, “Fest Music Forum BiH”, “Dani općine”, “Unplugged Fest”, “Školski teatar”, “Konjic u svjetlu očuvanja tradicionalne baštine”, Koncertni programi MC “Rezonanca”, “Noći duhovnosti”, “Noć istraživača”, “Dan i noć muzeja”, “Dan otvorenih vrata muzeja / rodne kuće Zulfikara Zuke Džumhura”, “Dani knjige”, “Dani tradicionalnih mevluda”, “Večer Kur’ana”, “Večeri duhovne muzike / iskustva bh. višeglasja”, kao i mnogobrojne promocije knjiga i programe povodom bitnih datuma.

PROČITAJTE I...

Muzej se nalazi na Sultan Ahmedovom trgu, preko puta istoimene džamije, na mjestu nekadašnjeg bizantijskog hipodroma. Smješten je u objekt Ibrahim-pašinog konaka, velike kamene palače koja je jedna od rijetkih sačuvanih rezidencijalnih objekata u Istanbulu iz ranog osmanskog perioda

U kratkom smo periodu izgubili dvije važne ličnosti, obje temeljito vezane za Sarajevo i pop-glazbu koja je u njemu stvarana

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!