fbpx

Glavni uzrok lošeg položaja Hrvata u BiH nalazi se na adresi središnjice HDZ-a u Zagrebu

Milorad Dodik radi sve kako bi BiH postala nemoguća zemlja, a Dragan Čović mu u tome sekundira. Upravo je izbor Željka Komšića posljedica takve Čovićeve politike. Mislim da će Komšić dočekati mirovinu na mjestu člana Predsjedništva BiH ako Čović nastavi graditi savez s Dodikom. Ponovit ću, takav savez je prije svega na štetu Hrvata, pa, ako hoćete, i hrvatskih nacionalnih interesa. Graditi savez s čovjekom koji najavljuje ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom znači podržavati neku novu ideju “Velike Srbije”, ideju koja je nanijela zla i Hrvatima, i Bošnjacima, ali i Srbima.

Razgovarao: Ismet ISAKOVIĆ

Anka Mrak-Taritaš, zastupnica u Hrvatskom saboru, zastupnica u Skupštini grada Zagreba i predsjednica Građansko-liberalnog saveza (GLAS), govori za Stav.

STAV: U posljednjih mjesec dana dva su događaja znatno narušila odnose između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 14. decembra u Hrvatskom saboru izglasana je Deklaracija o položaju Hrvata u BiH. Tko su bili inicijatori i kakav je bio cilj predlagatelja Deklaracije? Saborski zastupnici GLAS-a, čija ste predsjednica, glasali su protiv. Zašto?

MRAK-TARITAŠ: Stvar je vrlo jednostavna. To nije nikakva Deklaracija kojom se štiti položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, već Deklaracija kojom se štiti HDZ u BiH i Dragan Čović. Glavni uzrok lošeg položaja Hrvata u BiH nalazi se na adresi Trg žrtava fašizma 4, Zagreb, gdje se nalazi središnjica HDZ-a. HDZ Hrvate u BiH koristi kao monetu za potkusurivanje i isključivo kad mu trebaju glasovi dijaspore, i to je manje-više sve. Osim toga, Deklaracija predstavlja i miješanje u unutarnja pitanja druge države, i ja kao zastupnica u Hrvatskom saboru nikako ne bih željela da mi parlament bilo koje druge suverene zemlje donosi deklaracije o Hrvatskoj. Također, i trojica bivših visokih predstavnika u BiH – Carld Bildt, pokojni Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling – ocijenili su u pismu Federici Mogherini, visokoj predstavnici EU i povjerenici za vanjsku i sigurnosnu politiku, da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja BiH. To ozbiljno narušava međunarodni ugled Hrvatske.

STAV: Smatrate li da je izbor Željka Komšića neustavan i može li Željo Komšić biti persona non grata u dijelovima BiH gdje je na vlasti HDZ BiH?

MRAK-TARITAŠ: Željko Komšić izabran je po istom zakonu i po istim izbornim pravilima kao i Dragan Čović prije 4 godine. I ne znam što se u međuvremenu promijenilo, osim što ovaj put nije izabran Dragan Čović. Mislim da bi svi trebali spustiti loptu na zemlju i nastojati ostvariti normalne političke odnose jer je BiH krhke političke strukture i proglašavanje nekoga nepoželjnim ne pomaže nikome u Bosni i Hercegovini. Mislim da postizborna histerija mora završiti i da svi politički akteri moraju početi raditi u korist države Bosne i Hercegovine. Kvalitetnim radom u korist svoje zemlje svaki narod će zaštititi i svoj identitet i konstitutivni položaj.

STAV: Nisu usvojena dva SDP-ova amandmana. Prvi, po kojem bi Sabor osudio sve postupke i politike koje su imale ili imaju za cilj dezintegraciju BiH, njenu podjelu, ugrožavanje teritorijalnog integriteta te narušavanje ravnopravnosti konstitutivnih naroda i građana. I drugi, u kojem se “zahtijeva od svih državnih tijela da pri provođenju vanjske politike Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, uključujući i provedbu ove Deklaracije, dosljedno poštuju načelo nemiješanja u unutarnje poslove druge države”. Što time vladajuća većina u Hrvatskom saboru poručuje građanima BiH? Čija je, zapravo, Deklaracija?

MRAK-TARITAŠ: Kao što sam rekla, ovo je Deklaracija HDZ-a Hrvatske za HDZ BiH. Ona je bila puno oštrija u svom prvom draftu, ali je Andreju Plenkoviću očito bilo jasno da bi takav dokument bio pljuska na njegovom europejskom obrazu. Na neki način, Deklaracija je koncesija HDZ-u BiH za usluge koje je ta stranka obavlja od izbora do izbora u Hrvatskoj. Nema tu stvarne brige za položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ta dva HDZ-a funkcioniraju po sistemu spojenih posuda. HDZ BiH mi zapravo izgleda i funkcionira kao bilo koja županijska organizacija te stranke u Hrvatskoj.

STAV: Prije nekoliko dana hrvatski ambasador Ivan del Vechio bio je na proslavi neustavnog dana RS-a u Banjoj Luci. Ekspresno je razriješen s dužnosti, uz obrazloženje kako je “veleposlanik radio na svoju ruku” i “nije se konzultirao sa Zagrebom”. Je li baš tako? Može li ambasador negdje otići bez uputstva Ministarstva, premijera ili predsjednice?

MRAK-TARITAŠ: Teško mi je za vjerovati da veleposlanik može otići na obilježavanje neustavnog Dana Republike Srpske bez konzultacija sa Zagrebom. Mislim da je Zagreb znao, ali da će sve na kraju završiti na smjeni veleposlanika koji ionako ide u mirovinu. Nazočnost hrvatskog veleposlanika, koji je tamo bio jedini veleposlanik od zemalja članica Europske unije, sramota je za Hrvatsku.

STAV: Što je tamo radio Dragan Čović? Da li on u BiH vodi autonomnu politiku, bez uplitanja HDZ-ove centrale u Zagrebu? Govori li premijer Plenković istinu kada opravdava njegov odlazak u Banja Luku?

MRAK-TARITAŠ: Dragan Čović je otišao tamo očito da potvrdi svoje savezništvo s Miloradom Dodikom. To savezništvo s osobom koja otvoreno radi na dezintegraciji Bosne i Hercegovine najopasnije je upravo za hrvatski narod. Osim toga, svojim odlaskom na proslavu Dana Republike Srpske pljunuo je i na sve hrvatske žrtve Karadžićeve zločinačke politike. Podržavati tu neustavnu obljetnicu znači ignorirati sve stradale Hrvate u Bosanskoj Posavini, Banjoj Luci, Prijedoru… Premijeru Plenkoviću očito je neugodno zbog cijele priče jer je reakcija javnosti u Hrvatskoj bila žestoka, pa mi njegova reakcije izgleda kao izvlačenje na autonomiju bosanskohercegovačkog HDZ-a.

STAV: Kako objašnjavate toliku podudarnost politika prema BiH koju vode Milorad Dodik i Dragan Čović? Nameće se zaključak kako između njih nema nikakvih razlika. Da li je vitalni hrvatski nacionalni interes da Bosna i Hercegovina prestane postojati u granicama u kakvim je sada? Da li je BiH “nemoguća i besperspektivna zemlja”, kako je Dodik nedavno izjavio?

MRAK-TARITAŠ: Milorad Dodik radi sve kako bi BiH postala nemoguća zemlja, a Dragan Čović mu u tome sekundira. Upravo je izbor Željka Komšića posljedica takve Čovićeve politike. Mislim da će Komšić dočekati mirovinu na mjestu člana Predsjedništva BiH ako Čović nastavi graditi savez s Dodikom. Ponovit ću, takav savez je prije svega na štetu Hrvata, pa, ako hoćete, i hrvatskih nacionalnih interesa. Graditi savez s čovjekom koji najavljuje ujedinjenje Republike Srpske sa Srbijom znači podržavati neku novu ideju “Velike Srbije”, ideju koja je nanijela zla i Hrvatima, i Bošnjacima, ali i Srbima.

STAV: Mnogi vas smatraju liderom opozicije u Hrvatskoj. Svjedoci smo žestokih turbulencija u hrvatskom društvu, ideoloških podjela, retuđmanizacije, oživljavanja ustaštva… SDP je na koljenima, HNS se odvojio na dva dijela, opozicija nikad nije bila slabija… Kuda ide Hrvatska?

MRAK-TARITAŠ: Hrvatska ne ide u dobrom smjeru, i tu previše ne odudara od europskih pa i svjetskih trendova. Svjedočimo trendu orbanizacije Hrvatske i klerikalizacije društva. Imamo vladajuću većinu stvorenu političkom korupcijom kojoj su u startu dali USKOK-ovi optuženici Bandić i Saucha. Dalje se ta većina nastavila podebljavati prijevarom birača od strane HNS-a, a kasnije raznih preletača iz redova oporbe u vladajuće klubove.

STAV: U svemu ovome, stječe se dojam, važnu ulogu ima i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Možemo reći, jedan od najdugovječnijih i najosebujnijih političara na balkanskim prostorima. Osim što ste saborska zastupnica, obnašate i funkciju zastupnice u Gradskoj skupštini. Bandiću prilaze zastupnici kao na tekućoj vrpci – i u Gradskoj skupštini i u Hrvatskom saboru. Što je posrijedi? Koliko je to dobro za demokraciju u Hrvatskoj?

MRAK-TARITAŠ: Milan Bandić ključni je igrač Plenkovićeve vladajuće većine u igri zvanoj politička korupcija. S HDZ-om je u koaliciji i u Saboru i u Gradskoj skupštini, tako da su te dvije razine vlasti neodvojive jedna od druge. Posrijedi je to da se novcem iz gradskog proračuna i sinekurama u gradskom poduzeću Zagrebački holding kupuju zastupnici, i u Gradskoj skupštini i u Hrvatskom saboru. Milan Bandić je sa svojom listom na parlamentarnim izborima osvojio jedan mandat, a sada ima saborski klub od čak 13 zastupnika. To je jedna raznorodna družina koju nije okupila nikakva politika niti ideologija, već isključivo privatni interes. Vrlo brzo su za neke zastupnike isplivale informacije o zapošljavanju članova njihovih obitelji u Holdingu, a cijelim slučajem se bavi i USKOK, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala. Sve to ubija demokraciju u Hrvatskoj, ubija povjerenje građana u izbore jer nisu više sigurni da će onaj za kojeg su glasali poštovati njihovu biračku volju.

STAV: 2019. godina je i izborna godina. Istječe petogodišnji mandat predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović. Kako ocjenjujete njezinih proteklih pet godina na Pantovčaku?

MRAK-TARITAŠ: Meni mandat aktualne predsjednice uglavnom izgleda groteskno. Ona se pokušava nametnuti u područjima u kojima nema nikakve ovlasti – obećanje o Hrvatskoj kao “maloj Švicarskoj” – dok tamo gdje ima ovlasti uopće ne reagira. Pa nam tako obavještajne službe djeluju kao paraobavještajno podzemlje, a stanje u vojsci najbolje ilustrira debakl oko nabave borbenih aviona. Predsjednica Grabar-Kitarović otpočetka svog mandata nije ni pokušavala postati predsjednicom svih građana Hrvatske. To se moglo vidjeti već na samoj inauguraciji kojoj su nazočili razni besprizorni tipovi s krajnje desnice. Predsjednica je, međutim, ušla u otvoren sukob s Vladom i premijerom, i u tom sukobu je izgubila. Svjesna da joj bez HDZ-a nema drugog mandata ni u primisli, predsjednica se odlučila pokloniti i poljubiti prsten.

STAV: Tko su mogući predsjednički kandidati iz redova opozicije? Što stranka GLAS i opozicija u Hrvatskoj radi na jačanju i pripremama za sljedeće europske izbore u Hrvatskoj?

MRAK-TARITAŠ: Za sada nitko iz opozicije nije jasno istaknuo svoju kandidaturu i sve se svodi na spekulacije. Idealno bi bilo kad bi oporba mogla zajednički istaknuti jednog kandidata koji bi imao ozbiljne šanse suprotstaviti se aktualnoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović. Ono što je sigurno jest da će tzv. Amsterdamska koalicija, koju čine GLAS, HSS i IDS, zajednički podržati jednog kandidata bez obzira hoće li on doći iz jedne od stranaka koalicije ili će biti nestranački. Za sada nismo razgovarali tko bi to mogao biti jer su nam u fokusu trenutno europski izbori, ali kad dođe vrijeme, razgovarat ćemo i o tome. Od europskih izbora očekujemo dobar rezultat i posljednji rezultati Amsterdamske koalicije u istraživanjima daju nam temelj da dobrim radom u pretkampanji i kampanji postanemo iznenađenje tih izbora. Europske vrijednosti su u opasnosti od režima tzv. neliberalnih demokracija, točnije od osovine Salvini – Orban – Kaczynski, a kojoj u Hrvatskoj ljestve drže HDZ i predsjednica Republike sa svojim “uspravnicama”. Ovi izbori će biti iznimno važni za daljnji smjer kojim će Europska unija nastaviti. Naša koalicija u Hrvatskoj će dati svoj doprinos očuvanju vrijednosti liberalne demokracije u Europskoj uniji. To je ključni cilj.

 

PROČITAJTE I...

Koriste se podrivačke metode, u specijalnom ratu poznate i kao vađenje sadržaja ispod temelja objekta koji se želi srušiti. Podrivanje se koristi rušenjem konstrukcije države kroz pravni sistem, opstruiranjem zakona i ustavnog poretka države, uspostavljanjem paralelnih paradržavnih, paravojnih, paraodgojnih, paraobrazovnih i parapolitičkih tvorevina. Potonje se u ovom trenutku koriste kao grupe za pritisak na legalne političke snage radi njihovog oslabljivanja. Grupe za pritisak jesu forma specijalnog rata koje se planski kreiraju s očekivanjem da će nastati političke krize i koriste se da bi se umanjila efikasnost legalnih političkih snaga, a u konkretnom slučaju, pod tretmanom grupa za pritisak, koje su godinama stvarane unutar nje same, trenutno se nalazi SDA. U široj slici ovdje, prije svega, govorimo o djelovanju političkih faktora Srba i Hrvata oličenim u pojavama Milorada Dodika i Dragana Čovića, koji su glavna poluga u subverzijama specijalnog rata

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI