Gata kod Bihaća jedno je od najkvalitetnijih izvorišta termomineralnih voda u Evropi

: Još iz prijeratnih godina urađen je projekt razvoja banjskolječilišno-rekreativnog turizma i zaboravljen negdje u nekoj ladici. Termalne vode posve su neiskorištene, a lječilište Gata, kakvo jeste, unatoč visokim referencama ljekovitosti vode, ne privlači čak ni Bišćane, koji se većinom banjaju u Fojnici ili Topuskom, koje se nalazi u susjednoj Republici Hrvatskoj. Po svemu sudeći, turizam, kao branša koja će donositi profit i otvarati radna mjesta, budućnost je koja se još ne nazire u Gati

 

Piše: Fahrudin VOJIĆ

Unsko-sanski kanton ili “zeleni kanton”, kako ga popularno vole u Krajini zvati, izuzetno je bogat turističkim potencijalima. No, uprkos postojanju strateške studije koja je urađena prije dvadesetak godina, još uvijek nema planske realizacije. Priroda je bila velikodušna prema ovoj regiji. Prekrasne rijeke i okoliš, termalne vode, lovišta, zrak i zračne struje koje uz planinu Plješivicu podižu jedrilice i na visine veće od 800 metara. Kulturno-historijsko bogatstvo propada, a srednjovjekovnim gradovima i utvrdama teško se može prići.

Šta Bihać može ponuditi turistima? Mnogo toga. Koliko se radi na privlačenju turista? Malo. Osim štampanja propagandnih materijala, a malo ko će to priznati, ne radi se konkretno gotovo ništa da bi se prešlo s riječi na djela i realizirali veliki planovi o razvoju turizma. Najatraktivnije što Bihać nudi jesu sportovi na divljim vodama. Kajak, kanu i rafting privlače najveći broj turista. Internacionalna “Una regata” svakog ljeta privuče više hiljada sudionika. Međutim, organizacija regate iz godine u godinu ide uz sve veće probleme i moglo bi se reći da regata živi od stare slave. Bolji su primjer tu privatne raft-agencije koje uspješno posluju i koje nude kompletne usluge. A što je u državnom vlasništvu, tretira se kao ničije.

Školski primjer nebrige jeste termalna banja Gata nedaleko od Bihaća. Još iz prijeratnih godina urađen je projekt razvoja banjskolječilišno-rekreativnog turizma, koji je zaboravljen negdje u nekoj ladici. Termalne vode posve su neiskorištene, a lječilište Gata, kakvo jeste, unatoč visokim referencama ljekovitosti vode, ne privlači čak ni Bišćane, koji se većinom banjaju u Fojnici ili Topuskom, koje se nalazi u susjednoj Republici Hrvatskoj. Po svemu sudeći, turizam, kao branša koja će donositi profit i otvarati radna mjesta, budućnost je koja se još ne nazire u Gati.

“Turistički potencijali Gate i njene šire okolice su ogromne. Imamo petnaestak špilja koje su raj za speleologe. Radi se o izuzetnoj prirodnoj ljepoti koja se može staviti u turističku ponudu. Zatim, imamo ovdje ogroman potencijal pitkih i termalnih voda. Dakle, imamo desetak bušotina u krugu od stotinjak metara s deset različitih temperatura vode od osam do četrdeset i osam stepeni toplote. Osim toga, imamo jednu livadu koja se zove ‘Generalka’, koja je dobila naziv po jednom generalu Napoleonove vojske koji je tu izgubio bitku. Imamo i rimski period prisutan ovdje, iako historija Gate seže u mnogo raniji period, čak i prije Rimljana. Kupatila za kupanje u svrhu liječenja prisutna su upravo iz tog perioda. Kasnije su Austrijanci istraživali taj fenomen ljekovitih voda, a onda je u bivšoj državi napravljen projekt izgradnje lječilišta koje nije urađeno kako je prvobitno zamišljeno već u mnogo manjem obimu i kapacitetima”, kaže Hasan Keškić, vijećnik u Gradskom vijeću Bihaća i starosjedilac naselja Gata.

U ovom bihaćkom naselju registrirana su mnoga arheološka nalazišta koja spadaju u nacionalno blago Bosne i Hercegovine, čije je iskopavanje zabranjeno bez dozvole Komisije za zaštitu spomenika. Prema riječima mještanina Asmira Zolića, zaljubljenika u prirodno i kulturno naslijeđe ovog kraja, problem je u indolentnosti i nemaru lokalnih institucija koje se finansiraju iz budžeta Grada Bihaća i kantona, a koje ne rade svoj posao. Zolić dodaje kako pojedinci, uprkos ljubavi i želji da unaprijede trenutno stanje u ovoj oblasti, nemaju mogućnosti niti načina da to učine.

“Bihać ima problem s Komisijom za zaštitu spomenika i muzejom koji je nastao onda kada se ova institucija podijelila na tri različite ustanove. Mi smo prije nekoliko godina oformili Udruženje građana ‘Naša Krajina, naša baština’ s ciljem da pokušamo koordinirati između te tri ustanove kako bi kod ljudi koji tu rade probudili zanimanje za nešto što može biti interesantno za ovaj kraj kada je u pitanju historija. Dakle, osnovali smo udruženje kako bismo putem njega radili na utvrđivanju istine o historiji ovog kraja, ali ne ide baš kako smo prvobitno zamislili”, kaže Zolić.

Gata se spominje na nekoliko mjesta u historijskim dokumentima. Spominje se čak i to da su ovdje nekad bile rimske toplice, te postoji i pisani trag da je jedan rimski car dolazio ovdje na banjanje. Austro-Ugarska, kad je vršila popis, što je zabilježeno u tadašnjem Glasniku Zemaljskog muzeja, u temeljima starih banja u Gati pronađeni su ostaci rimskog kamenja gdje su ucrtani rimski brojevi. Cijelo naselje bogato je izvorištima termalnih voda koje izviru iz dubine. Različita vrela izviru uporedo na uskom prostoru, a razlog tome jeste da je tektonska zona loma, koja se prostire od istočnog ruba bihaćkog utonulog polja prema sjeverozapadu od Tržačkih Raštela, kojoj pripada glavna termalna pukotina kod Gate, prepriječena smjerom potoka Toplice i Kucala, te su slučajno baš tamo gdje termalna voda izvire uslijed njihove erozije otvorenog i kraškog zemljišta.

“U Enciklopediji Bihaća od 1984. do 1985. godine navodi se nekoliko vrlo interesantnih podataka koji ukazuju na to da se u onoj državi znalo za ovdašnje potencijale i da se pokušalo iste staviti u funkciju. Tako se u ovoj enciklopediji, između ostalog, navodi da su u proljeće 1977. godine otpočela istraživanja termomineralnih voda ovdje u Gati. A posebno je zanimljiv i važan podatak da je 1980. godine u Gati boravio dr. Minard Bernard, šef laboratorije za termomineralne vode Ministarstva rada i socijalne sigurnosti Francuske, i da je on dao ocjenu o ovoj ovdje vodi da je to jedno od najkvalitetnijih izvorišta termomineralnih voda u Evropi. Što se tiče današnjeg odnosa i stanja lječilišta Gata, moram biti otvoren i kazati da je Gata u potpunosti zapostavljena i da skoro niko ne vodi računa o njenim potencijalima u smislu održavanja trenutnog stanja i proširenje njenih kapaciteta u svrhu turističke ponude od koje bi cijeli ovaj kraj mogao živjeti”, kaže Keškić.

Pećine i spilje ovdje su vrlo interesantne i pune ukrasa, ali ujedno i vrlo teške za savladavanje. Prema sjećanju starijih mještana Gate, oko velike pećine na lokalitetu džamije u Gati nekad je postojalo sedam mlinova. Ova je pećina duga 135 metara, a unutar nje postoje svi elementi pećine.

“Nije to jedina pećina ovdje u Gati. Istina, ova jeste najzahtjevnija i, da bi se detaljno istražila, potrebni su stručnjaci. Imamo i tzv. Gatičku pećinu, u koju smo ulazili. Duboka je 550 metara, a ima i još jedan dodatni krak koji je dubok 100 metara. Ova pećina je lahko savladiva, ali samo onda kada je nizak vodostaj. Ulazili smo dva puta u nju. Jednom kad je bila sušna godina i samo nam je na jednom dijelu trebao čamac, a drugi put kad smo ulazili morali smo četiri puta koristiti čamac jer je bio veći vodostaj, tako da smo već na 450 metara bili mokri. Fantastična je za ljetni period i obilazak, ali obavezno je potrebna oprema. Mi imamo dosta pećina ovdje u Gati i njenoj okolici koje su vrlo atraktivne, ali smo mi amaterski do sada istražili samo ove spomenute tri. Također, ovdje postoji još i tzv. pećina Đure Raketića, a danas je zovu Minđina pećina. Nju smo do kraja obišli i istražili, duga je oko 150 metara. Ona se lomi i ide ispod tektonske ploče koja se podvlači pod ovu našu na kojoj se nalazi Gata”, priča nam mještanin Zolić.

Trenutno je Uprava Grada Cazina zainteresirana za termalne vode ovdje u Gati, naselju koje se nekako smjestilo na razmeđu dvije općine, s jedne strane one bihaćke, a s druge strane cazinske. Grad Cazin krenuo je u jedan projekt s Česima, u okviru čega se trenutno vrše istraživanja u cilju otkrivanja termalnih izvora ovdje u Gati. Radi se o češkoj firmi koja u saradnji s Gradom Cazinom vrši navedena istraživanja i napravili su do sada oko 400 markera kao potencijalnih nalazišta termalnih voda u Gati, od čega su izabrali četrdeset i sedam koji su obećavajući.

Prema riječima Hasana Pašića, predsjednika Mjesne zajednice, lječilište Gata decenijama je poslije rata zapostavljeno i blokirano od lokalne politike koja, bar se tako čini, radi u interesu drugih lječilišta van kantona, a ne u interesu ovog lokalnog lječilišta koje se nalazi u rangu ostalih u državi i regiji.

“Zapuštenost Gate dostigla je svoj vrhunac i narod se polahko iseljava, ide vani. Ovo je posljednji voz koji treba uhvatiti ako se želi spriječiti taj odlazak. Nama je ovdje želja da se nešto ovdje pokrene u cilju zadržavanja našeg naroda ovdje. Kada bi lječilište Gata radilo na nivou kakav je zamišljen, svi bi imali koristi od toga, i država, i Federacija BiH kroz poreze, ali i sam naš kanton i Grad Bihać. Uz Gatu bi se mnogi okoristili i trgovci i ugostitelji, kako ovdje, tako i u Bihaću. Do sada su mnogi namještenici prodefilirali kroz ovo lječilište, ali se ništa posebno nije desilo. Bilo je to samo sipanje iz šupljeg u prazno. Ono što bi trebalo uraditi kao prvi korak jeste da se imenuju dvije sposobne i kvalitetne osobe koje žele dobro ovom lječilištu, da istraže ko i šta to godinama koči ovaj potencijal ovdje da krene naprijed i donese poboljšanje života ovdje u Gati, a samim tim i u Bihaću kao općini kojoj ona pripada”, kaže Pašić.

Od sedam vrsta termalnih voda što ih je u Gati otkriveno, većina je njih u privatnoj režiji ograđeno i uređeno za kupanje i za ljekovite kupke. Blizu ceste nalazi se objekt lječilišta izgrađenog potkraj jugoslavenskog perioda koji je u vrlo lošem stanju. Lokalne i kantonalne vlasti sve ove godine nisu se udostojile da pokrenu konkretnu proceduru unapređenja ovog ljekovitog i turističkog potencijala ovdje u Gati, koji bi ne samo ovdašnjem stanovništvu već i cijeloj Krajini donio povećanje turističke posjete i unapređenje ekonomije ovog kraja.

PROČITAJTE I...

“Sarajevo i Tirana mnogo su slični po ljudima koji u njima žive, slične su naše džamije, zajednička osmanska prošlost i još mnogo toga. Ovo je knjiga o razumijevanju Bosne i bošnjačkog pitanja od jednog Albanca. Kontinuirano sam tokom proteklih petnaest godina, od 2003. do 2018, objavljivao političke analize kao osvrt na bošnjačko pitanje”

“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!