EVROPSKI KUR’AN: Projekt vrijedan deset miliona eura

Uz potporu “ERC Synergy Granta”, međunarodni tim istraživača proučit će kako je Kur'an interpretiran, prilagođen i korišten u kršćanskoj Evropi od srednjeg vijeka do rane moderne historije, kako bi razumio i pojasnio kako je sveta knjiga utjecala na kulturu i religiju u Evropi

Mercedes García-Arenal španska je historičarka koja godinama proučava historiju religija, posebice islama u Španiji. Proučava i odnos između judaizma, islama i kršćanstva. “Bolje je reći, odnose između Jevreja, muslimana i kršćana”, pojašnjava. García-Arenal je zbog svog znanja i dugogodišnjeg iskustva u središtu projekta kojeg finansira Evropska unija, projekta vrijednog gotovo deset miliona eura. Istraživački projekt, u kojem će uz nju u narednih šest godina sarađivati još i britanski i italijanski naučnici, usmjeren je na proučavanje Kur’ana, svetog teksta muslimana.

Kako bi otkrili koliko je duboko ukorijenjena muslimanska sveta knjiga u intelektualnom razmišljanju srednjovjekovnih i ranih modernih kršćana, evropskih Jevreja, slobodnih mislilaca, ateista i evropskih muslimana, “evropski Kur’an” razmotrit će ulogu ove knjige u interakciji s islamom, u raspravama između kršćana različitih uvjerenja i kritika kršćanstva tokom prosvjetiteljstva. Uz potporu “ERC Synergy Granta”, međunarodni tim istraživača proučit će kako je Kur’an interpretiran, prilagođen i korišten u kršćanskoj Evropi od srednjeg vijeka do rane moderne historije, kako bi razumio i pojasnio kako je sveta knjiga utjecala na kulturu i religiju u Evropi.

Projekt će trajati šest godina, a sastojat će se od interdisciplinarnih istraživanja kroz naučne skupove širom Evrope, GIS bazu kur’anskih rukopisa, prijevode i druga djela u kojima se raspravlja o Kur’anu, te kroz doktorske disertacije i monografije. Rezultati istraživanja bit će predstavljeni neakademskoj publici kroz kreativnu multimedijalnu izložbu o mjestu knjige u evropskoj kulturnoj baštini.

“Kur’an je duboko ukorijenjen u političku i vjersku misao Evrope i dio je intelektualnog repertoara srednjovjekovnih i ranih modernih Evropljana. Kao takvo, ovo će istraživanje dovesti u pitanje uvjerenje da je islam ‘strano tijelo’ u Evropi, ali i izazvati određene islamske fundamentalističke stavove o Kur’anu”, kaže doktor Jan Loop sa Sveučilišta u Kentu koji će voditi jedan dio projekta o tome kako je muslimanska sveta knjiga utjecala na evropsku kulturnu, vjersku i intelektualnu historiju u razdoblju od 1150. do 1850. godine. Dodaje kako je projekt privukao pozornost evaluatora Evropske komisije jer je tema o islamu i Evropi “nešto o čemu se govori s puno ideologije, a s veoma malo znanja”.

Kur’an je “alat” koji će García-Arenal i njezini saradnici koristiti kako bi istražili dio evropske historije tokom posljednjeg tisućljeća, u središtu je zanimanja interakcija između različitih religija na evropskom tlu. Cilj istraživanja jeste dokumentirati širenje islama, tumačenja, prijevode i upotrebu svete knjige islama u Evropi od srednjeg vijeka do prosvjetiteljstva. Njezin je cilj otkriti u kojoj je mjeri ono što je zapisano u knjizi razmatrano, proučavano i na koji je način tumačeno u tadašnjim evropskim zemljama. “Više nego što se do sada mislilo”, hipoteza je na kojoj García-Arenal temelji svoj rad.

U današnjoj Evropi, smatra španska historičarka, postoji dojam kako je islam prisutan u posljednjih sedamdesetak godina, otprilike od vremena nakon Drugog svjetskog rata, vremena imigracije i nezavisnosti nekadašnjih kolonija. Jasno je, međutim, da to nije tačno. Veze Evropljana i islama stare su i raznovrsne, kaže ona, što je već odavno dokumentirano u mnogim radovima akademske zajednice. Jedan važan segment ovog projekta jeste i borba protiv mitova i dezinformacija o historiji i kulturi. “Znanje je vrlo moćno oružje protiv ideologije”, tvrdi ona.

García-Arenal na ovom projektu sarađuje s Robertom Tottolijem iz Orijentalnog sveučilišnog instituta u Napulju (Italija), Janom Loopom sa Sveučilišta u Kentu (Velika Britanija) i Johnom Tolanom sa Sveučilišta u francuskom Nantesu (Francuska). Prva faza projekta jeste stvaranje baze sa svim rukopisima, prijevodima i relevantnim tekstovima Kur’ana pronađenim u Evropi.

Baza podataka koja će biti dostupna besplatno svima zainteresiranima središte je projekta. Španska historičarka i njeni saradnici imaju mnogo iskustva i iza sebe mnoštvo radova o islamu u Evropi. Oni znaju, naprimjer, da su prvi latinski prijevodi Kur’ana napravljeni oko 12. stoljeća i te su prevode franjevci i dominikanci koristili za polemiku protiv islama. “Pokušali su indoktrinirati muslimane i uvjeriti ih da Kur’an u sebi sadrži laži ili kontradikcije”, objašnjava García-Arenal. Međutim, u godinama koje su uslijedile ovakav način upotrebe Kur’ana u Evropi potpuno je nestao ili je pao u drugi plan. Tada se Kur’an počinje koristiti u polemikama između kršćanskih frakcija, a kasnije i u počecima sekularizacije društva. “Protestantska reforma donijela je izvanredna filološka djela i prijevode”, kaže García-Arenal.

Evropski Kur’an istražuje detalje historije, identificira ljude koji su stajali iza učenja, prevođenja i štampanja svete knjige na arapskom jeziku. “Zainteresirani smo za to da saznamo ko je platio prevodioce i kako su prevodili određene dijelove Kur’ana.” Da bi sve ovo obavili, García-Arenal i kolege analizirat će stotine, ako ne i hiljade historijskih rukopisa. Oni će predstaviti dio ove značajne zbirke javnosti na izložbama koje će biti postavljene u Britanskom muzeju (London), Vatikanskoj apostolskoj biblioteci (Rim) i vjerovatno u Budimpešti (Mađarska) i Nacionalnoj biblioteci u Madridu.

Za ovaj su projekt, tvrdi García-Arenal, veoma zainteresirani nastavnici u španskim srednjim školama. Ona kaže da je istraživanje važno za učenike u Francuskoj i Velikoj Britaniji, ali naglašava kako je posebno zainteresirana da u njemu učestvuju španske obrazovne institucije u kojima “kurikulumi ne odgovaraju postojećem tipu društva koje postoji”. Pojašnjava to činjenicom kako je u njenoj zemlji dugo postojalo mišljenje kako je biti Španac jednako biti samo katolik, a to više nije održiva pretpostavka. Španija ima svoje mjesto u religijskoj historiji Evrope. Iberijski poluotok bio je jedini teritorij na evropskom kontinentu koji je, uz brojne jevrejske manjine, pripadao pravno priznatim islamskim manjinama do kraja 15. stoljeća.

“Percepcija islama u Španiji vrlo je ideološka”, kaže García-Arenal. “Upotrebljava se tumačenje historije koja kaže da Španci imaju isključivo kršćanske korijene te da Al Andalus ne pripada našoj historiji. Nismo mi izgradili sebe kao Špance kako bismo protjerali islam.” S druge strane, dodaje, postoji i “još jedna mitska vizija, koja je stoga i ideološka, ​​koja veliča ukorijenjenost islama u Španiji i srednjovjekovnu toleranciju među trima kulturama”.

Konačno, njezin rad protivi se izgradnji identiteta na historijskim pojmovima čistoće, što ona naziva “esencijalizmom”. “Mesijansko je razmišljanje o homogenom društvu bez sukoba, mesijansko je misliti da je to u prošlosti bilo divno mjesto gdje smo svi bili jedno”, kaže ona. “To su opasni mitovi i to su historijske laži.”

 

PROČITAJTE I...

“Merhamet” je, dijeleći tokom svoje historije sudbinu bošnjačkog naroda, djelujući kroz četiri različite države, odnosno državna ustrojstva, preživio brojne političke, ekonomske, društvene turbulencije i ratove, pa će preživjeti i napade zlonamjernih pojedinaca. Naš nijet i naša misija isuviše su značajni da nas takva podmetanja i prepreke mogu skrenuti s puta dobročinstva koji je započet daleke 1913. godine, a koji su trasirali naši preci, tada najznamenitiji Bošnjaci, među kojima su bili i prvi predsjednik “Merhameta” dr. Mehmed Spaho i veliki reis Džemaludin ef. Čaušević, a kasnije i naš rehmetli predsjednik Alija Izetbegović

Naučnici danas, bar u Njemačkoj, mogu objavljivati članke i knjige i imaju potpunu slobodu da brane svaku moguću poziciju. U pravilu im ne prijeti nikakva opasnost zbog toga. S druge strane, u Njemačkoj uočavam fenomene koji se meni lično ne sviđaju. U Njemačkoj postoji desničarska radikalna partija (AfD) i mnogi se boje da bi ona mogla jačati. To, recimo, za posljedicu ima to da se na fakultetima, čak na fakultetima politologije, sprečavaju predavanja mislilaca koji su desničarski orijentirani. I sām sam protiv AFD-a, ali to ne znači da trebamo zabranjivati diskusiju s nekim ko je simpatizer ove stranke. Zabraniti bilo kakvu diskusiju na jednom fakultetu smatram oblikom kukavičluka

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!