fbpx

EU nije pokleknula, ne nasjedajte na srbijansku propagandu

“Pomalo je čudno kako mediji u BiH zapadaju u zamku euroskepticizma, vjerovatno pod utjecajem srbijanskih medija koji koriste ovu krizu da veličaju Rusiju i Kinu, a kude Evropsku uniju i nagovještavaju joj propast i nestanak. Neki možda zaboravljaju da gotovo polovica radno sposobnog stanovništva zemalja Zapadnog Balkana radi i živi sa svojim porodicama u zemljama Zapadne Evrope, a samim tim u značajnoj mjeri pomažu održivost slabašnih ekonomija svojih matičnih zemalja”

Razgovarao: Adis TANOVIĆ

“Braćo i sestre! Iskušenje koje nas je zadesilo zadesilo je skoro cijelo čovječanstvo. Budite strpljivi, slušajte uputstva vaših pretpostavljenih i čuvajte svoje zdravlje i zdravlje svih ljudi. Vrijeme koje je pred vama iskoristite da ga provedete u krugu svoje porodice. Čuvajte svoj namaz u vašim kućama, svoju vezu s uzvišenim Gospodarem i molite Ga da nam olakša i od nas otkloni tegobu”, poručuje muftija za Zapadnu Evropu Osman ef. Kozlić i dodaje da je Allah, dž. š., u svojoj časnoj Knjizi rekao da poslije tegobe dolazi olakšanje.

“Iskoristite mjesec šaban, koji je nastupio i koji nagovještava skori dolazak mubarek mjeseca ramazana. U mjesecu šabanu naš poslanik Muhammed, a. s., tražio je čestim postom oprost za grijehe. Iskoristite posebno mubarek noć Lejlei-berat, koja nastupa polovinom mjeseca šabana. Nadamo se, ako Bog da, da će mjesec ramazan, osim radosti, donijeti i olakšanje od ovog iskušenja”, naglašava muftija Kozlić za Stav te posebno upućuje da “molite Allaha za sebe, svoju porodicu, svoje komšije, za sve hrabre i čestite ljude koji se ovih dana bore i u naše ime protiv ove pošasti, molite Allaha, ali budite zahvalni i zadovoljni s onim što On da i odredi.”

STAV: Koje su mjere uvedene u Njemačkoj s obzirom na virus korona? Da li se te mjere razlikuju od jedne do druge pokrajine?

KOZLIĆ: Njemačka je federalno uređena država s tri nivoa vlasti, saveznim, pokrajinskim i lokalnim, tako da svaki nivo ima svoje nadležnosti i svoje odgovornosti. Mjere su postepeno pooštrene ovisno o situaciji na terenu. Iste su se stoga na početku razlikovale od pokrajine do pokrajine. Jedna po jedna pokrajina donosila je odluku o zabrani skupova i zatvaranju obrazovnih ustanova i dječijih vrtića itd. Međutim, radi ozbiljnosti situacije i osiguravanja jedinstvenog pristupa, Savezna vlada vrlo je brzo usaglasila mjere s pokrajinskim vladama, te je 22. marta 2020. godine potpisan sporazum i set mjera koji važi u svim pokrajinama. Bavarska je dva dana prije toga proglasila stanje katastrofe i zabranu kretanja. Set mjera ostaje na snazi 14 dana i treba spriječiti nekontrolirani porast infekcija virusom korona i osigurati djelotvornost zdravstvenog sistema.

Građani se pozivaju da socijalne kontakte svedu na apsolutni minimum i da samo u slučaju nužde i neodloživih obaveza napuštaju domove. U javnom prostoru propisuje se odstojanje od minimalno 1,5 metra i dozvoljeno je okupljanje samo s jednom osobom koja nije iz istog domaćinstva. Put na posao, pomoć drugima, nabavka prehrambenih artikala i lijekova, ograničene rekreativne šetnje i slične neophodne aktivnosti i dalje su dozvoljene. Svi gastronomski objekti se zatvaraju, ali dostava hrane ostaje moguća. Zabranjene su i uslužne djelatnosti poput frizeraja, salona za ljepotu i sl. Neophodni medicinski tretmani ostaju dozvoljeni. Slavlja u javnom i privatnom prostoru zabranjena su i bit će strogo sankcionirana. Građanima je upućen poziv da se u objektima koji ostaju otvoreni osigura poštivanje pojačanih higijenskih i zaštitnih mjera.

KOZLIĆ: Na koji se način njemačko društvo ponaša u vremenima krize? Govorimo o visoko uređenom i organiziranom društvu, no ima li panike, koliko su solidarni itd.?

KOZLIĆ: Na samom početku dio omladine mjere nije shvatao dovoljno ozbiljno, bilo je slučajeva gdje su se organizirali tzv. “corona party” itd. To je, međutim, stalo. Prema svemu što se može vidjeti, društvo se ponaša veoma odgovorno. Gdje je god moguće, poslodavci su fleksibilizirali modele rada i uposlenicima omogućili rad od kuće. Ima nekih čudnih i neobjašnjivih pojava kao što je prekomjerna kupovina toaletnog papira, ali panike generalno nema. Njemačko društvo inače ima visoko izraženu svijest o volonterskom i općekorisnom radu. Ovdje se to naziva “ehrenamt” (služba časti). Vrlo brzo organizirane su dodatne mreže volontera koje trebaju osigurati pomoć onima koji su u potrebi (starima i bolesnima). Vlada velika solidarnost s osobljem koje radi u zdravstvu. Interesantan podatak koji svjedoči o solidarnosti: poljoprivrednici radi odliva radne snage u matične zemlje (Poljaci itd.) imaju velikih problema da nađu radnu snagu za rad u poljoprivredi. Na njihov poziv građanima da se prijave i pomognu za samo nekoliko dana prijavilo se na desetine hiljada građana.

STAV: Dugo ste godina u vrhu organiziranja Islamske zajednice BiH. Trenutno obnašate funkciju muftije za Zapadnu Evropu. Na koji će način ova kriza djelovati na njemačko društvo i ekonomiju i šta to znači za one građane BiH koji su u Njemačku došli u posljednjih 5 godina, a što za one koji imaju njemačko državljanstvo i u toj su zemlji duže od 20 godina?

KOZLIĆ: Iako Njemačka ovu krizu dočekuje s pozicije najsnažnije ekonomije u Evropi, očekuju se veoma ozbiljne posljedice za njenu privredu, veće od onih koje je izazvala finansijska kriza 2008. godine. Giganti poput “Daimlera” i “Volkswagena”, npr., u narednim sedmicama očekuju gubitke u milijardama eura. Kancelarka Merkel ovu krizu nazvala je najvećim izazovom za njemačko društvo poslije Drugog svjetskog rata. Savezna vlada, stoga, donijela je “do sada neviđeni paket mjera” koji treba osigurati sveobuhvatnu državnu pomoć za ublažavanje posljedica ove pandemije. Kako će kriza djelovati na društvo, to će znatno ovisiti o tome kako će se stvari dalje odvijati i koliko će vanredne mjere ostati na snazi. Glavni je cilj za sada da zdravstveni sistem izdrži prvi talas. No već se sada govori o nekim negativnim kretanjima proteklih decenija koje treba ispitati. Jedan primjer jeste i to da je Njemačka postala previše ovisna o drugim ekonomijama, što se prvenstveno odnosi na Kinu.

Građani porijeklom iz BiH koji žive u Njemačkoj, da li oni imali njemačko državljanstvo ili ne, da li oni živjeli duže ili kraće vremena u ovoj državi, generalno su u istoj poziciji i tretirani su na isti način kao građani ove države. Posljedice će ovisiti o tome u kojoj privrednoj grani su zaposleni, da li će i koliko njihovi poslodavci ostati stabilni nakon ove krize itd. No ono što mnogi očekuju jeste da će generalno doći do osjetljivog pada ekonomskog blagostanja u državi.

STAV: Koji su, po Vašem mišljenju, duhovni i etički aspekti ove krize? Može li ova kriza, s duhovne strane, od svijeta učiniti bolje mjesto ili ćemo završiti u nekoj vrsti anarhije i krajnje sebičnosti?

KOZLIĆ: Teško je reći koji je duhovni etički aspekt krize a da se ne zapadne u zamku vjerskog fatalizma i objašnjavanja raznih pojava u svetim tekstovima. Nažalost, neki naši nadriučenjaci, kako reče naš uvaženi reisul-ulema, uveliko nas prepadaju predznacima Kijametskog dana, što, naravno, nema nikakve veze s pandemijom virusa korona. Zapadni svijet se pomalo, rekao bih, vraća Bogu, što se može razaznati iz politika pojedinih država, poput Njemačke, naprimjer, koja vjerske zajednice ne isključuje iz društvenog dijaloga nego ih sve češće uključuje i želi vidjeti kao partnere na društvenoj sceni. Zapadni čovjek se, po mom mišljenju, nije odrekao Boga, nego se je prije nekoliko stoljeća udaljio od Crkve i distancirao se od njenog nauka. On se i danas distancira od nakaradnog nauka mnogih vjerskih zajednica jer ga ne smatra izvornim, prirodnim, savremenim itd. Onog trenutka kada predstavnici crkava i vjerskih zajednica ponude kvalitetnu razradu vjerske misli, da parafraziram rahmetli Huseina Đozu, tek tada bi moglo doći do kvalitetnog susreta ili mirenja duhovnog i svjetovnog, pa čak i do njihovog sjedinjenja. Može li ova kriza s duhovne strane od svijeta učiniti bolje mjesto? Mislim da može i mora. Mislim da će ljudi podići svoj glas protiv zaježljivog profiterstva i bezdušnog kapitalizma, te da će se sve više okretati univerzalnim Božijim porukama.

STAV: Kako Vi vidite reakciju institucija EU na trenutnu krizu? Već se sada govori da solidarnosti nema, da je EU pokazala da je mrtvo slovo na papiru?

KOZLIĆ: Pomalo je čudno kako mediji u BiH zapadaju u zamku euroskepticizma, vjerovatno pod utjecajem srbijanskih medija koji koriste ovu krizu da veličaju Rusiju i Kinu, a kude Evropsku uniju i nagovještavaju joj propast i nestanak. Neki možda zaboravljaju da gotovo polovica radno sposobnog stanovništva zemalja Zapadnog Balkana radi i živi sa svojim porodicama u zemljama Zapadne Evrope, a samim tim u značajnoj mjeri pomažu održivost slabašnih ekonomija svojih matičnih zemalja. Može se govoriti o krizi u EU i izazovima koji očekuju Njemačku, Francusku i druge članice zajednice, pogotovo nakon “Brexita”, migrantske krize, jačanja desnice u Evropi, ali i sada nakon ove pandemije. Veliki su izazovi pred Evropskom unijom, a posebno pred Njemačkom, koja se sama suočava s izazovima i sama treba u narednom periodu odrediti vlastiti kurs.

Nisam siguran da EU ne pokazuje solidarnost sa svojim članicama, ali i drugim zemljama. Set ekonomskih mjera odobren je, a na spisku je i BiH, kojoj će EU pomoći u nabavci medicinske opreme sa 7 miliona eura, kao i s 50 miliona eura za program ekonomskog razvoja. Upravo dok sam odgovarao na ova Vaša pitanja, pročitao sam vijest da je Njemačka poslala avione u Italiju i Francusku da njima preveze teške slučajeve zaraze virusom korona u Njemačku na liječenje. Dakle, EU nije mrtvo slovo na papiru, nego zajednica koja će opstati i biti jača i stabilnija. Evropska unija jeste složena ekonomska i politička organizacija koja se stalno mijenja i nadograđuje. Ono što je za nas u Bosni i Hercegovini važno jeste činjenica da naša zemlja ima strateško opredjeljenje prema EU i NATO integracijama. Stoga je važno istaći da je za sve Bosance i Hercegovce, Bošnjake posebno, ideja nadnacionalne Evropske zajednice naroda i država ideja koja je jako važna i značajna za nas koji stoljećima baštinimo ideju nadnacionalne, slobodne i jedinstvene Bosne. S obzirom na to da mi to već imamo u svojim genima, nimalo ne sumnjam da ćemo mi biti snažni zagovornici i pomagači EU jer će ta zajednica biti garant našeg opstanka i naše slobode u budućnosti.

STAV: Uvođenjem vanrednih mjera za vrijeme pandemije u Evropi zabranjeni su gotovo svi skupovi, pa samim tim i obavljanje džuma-namaza, redovnih namaza u džamijama i obilježavanja drugih značajnih vjerskih datuma. Kako i na koji način imami održavaju vezu s džematlijama, budući da je vrlo značajno da ostanemo duhovno čvrsti i jaki u vremenu kada mnogi Evropljani žive u strahu i padaju u depresiju?

KOZLIĆ: Mjere o obustavljanju svih aktiviteta u našim džematima širom Zapadne Evrope donesene su na vrijeme i prije proglašenja vanrednog stanja u pojedinim državama zbog pandemije virusa korona. Na osnovu konsultacija unutar naših zajednica, zatim konsultacija s drugim muslimanskim zajednicama u svakoj od tih zemalja, a posebno uz uvažavanje i poštivanje instrukcija, smjernica i uredbi država i njihovih zdravstvenih ustanova kojih se moramo strogo pridržavati, zarad općeg dobra i očuvanja zdravlja svih ljudi, donesena je odluka o obustavljanju svih aktivnosti, uključujući džumu i dnevne namaze do okončanja vanrednih okolnosti.

Vodeći se kur’anskim naputkom Ko bude uzrok da se jedan ljudski život spasi, kao da je sve ljude spasio, željeli smo poslati poruku državama u kojima živimo da smo zajednica odgovornih pojedinaca koji pokazuju najveći mogući vid solidarnosti s društvenom zajednicom, jer solidarnost je jedna od najvećih vrijednosti naše vjere i zajednička vrijednost svih ljudi, ono što mi kao muslimani trebamo promicati i promovirati. Imami su dobili uputstva od Rijaseta IZ u BiH, Ureda muftije za Zapadnu Evropu, ali i svojih krovnih organizacija da budu na usluzi svojim džematlijama, posebno onima kojima je u ovim teškim trenucima potrebna pomoć. Osim toga, imami se redovno oglašavaju putem linkova i društvenih mreža, pokušavajući na taj način pomoći našim ljudima, da ostanu duhovno čvrsti i jaki, da čuvaju svoj namaz, svoju vjeru, kulturu i tradiciju.

 

PROČITAJTE I...

Sarajevska Općina Centar i načelnik dr. Nedžad Ajnadžić, u saradnji sa BZK „PREPOROD“ i izdavačkom kućom „KNJIGOLJUBAC“ pokrenula je akciju prikupljanja knjiga za prvu bošnjačku biblioteku u Crnoj Gori. Cilj je prikupiti bibliotečku građu s fokusom na temu historije Bosne i Hercegovine, historije Bošnjaka, historije bosanskohercegovačke i bošnjačke književnosti, kulture, lingvistike, prava, ekonomije i svih ostalih područja bitnih za obrazovanje mladih.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!