Enhanda na vlasti

Ganuči, koji je dugo živio i u Velikoj Britaniji i u Francuskoj, gdje se isticao svojim intelektualnim radom, vratio se kući 2011. godine i zajedno s ostalim političarima i aktivistima stavio se na čelo demokratske tranzicije u zemlji.

 

Vođa konzervativne islamističke stranke Enahda Rašid Ganuči izabran je za predsjednika novog parlamenta u Tunisu, u kojem je njegova stranka većinska sila nakon pobjede na izborima od 6. oktobra, drugim raspisanim nakon pada diktature Zinedina Ben Alija.

Osnivač jednog od najutjecajnijih pokreta tzv. “političkog islama”, struje misli koju je pokrenulo “Muslimansko bratstvo” u Egiptu u prvoj polovici 20. stoljeća, dobio je 123 od 207 glasova zastupnika prisutnih u domu i mogao bi formirati vladu u sljedećim danima.

Na drugom mjestu bio je vođa stranke Atajar Gazi Čauči, koji je dobio 45 glasova, a slijedi Felfal, kandidat stranke Tahja Tunes, s 18 glasova, te predstavnik stranke PDL Abir Mousi, branitelj bivšeg diktatorskog režima, koji je privukao 21 glas.

Izbor je nagrada visoke simboličke vrijednosti za Ganučija, koji je krajem šezdesetih stvorio Enahdu s Abdelfatahom Mourom, zbog koje je upoznao i zatvor i izgnanstvo u svojoj dugoj borbi kako protiv autoritarnog režima Habiba Burgibe, kojeg su smatrali ocem neovisnosti Tunisa, kao i protiv svrgnutog Ben Alija.

Ganuči, koji je dugo živio i u Velikoj Britaniji i u Francuskoj, gdje se isticao svojim intelektualnim radom, vratio se kući 2011. godine i zajedno s ostalim političarima i aktivistima stavio se na čelo demokratske tranzicije u zemlji.

U maju 2015. organiziran je kongres na kojem je Enahda pretvorena u modernu stranku i odvojeno je političko djelovanje od vjerskog propovijedanja.

 

 

 

PROČITAJTE I...

Macron, poput Françoisa Mitterranda, Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea, pokušava natjerati CFCM da funkcionira kao svojevrsni “štit” od radikalizacije, očekujući čvršću integraciju muslimana Francuske, kojih ima oko šest miliona, među ukupno 67 miliona Francuza. Jedno od pitanja u kojima Macron očekuje pomoć jeste pitanje vela ili hidžaba, koji je bio zabranjen u Francuskoj 2004. godine. Ta je mjera imala određenog uspjeha i u drugim evropskim zemljama. Petnaest godina kasnije, hidžab je ponovno postao osjetljiv društveni problem, ne samo na periferiji i u predgrađima nego i na nekim univerzitetima

Osmanovićevo hapšenje nije izoliran slučaj, Srbija je to radila u još nekoliko navrata, a više puta raspisivala je potjernice zbog kojih su državljani Bosne i Hercegovine hapšeni u inostranstvu. Srbija to radi na osnovu vlastitih zakona kojima je sebi dala za pravo da procesuira sve ratne zločine na području bivše Jugoslavije, što nije u skladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!