fbpx

Električni romobil, trend kojem nije mjesto na trotoaru

Kantonalni zakon u Sarajevu zabranjuje “kretanje bicikla i mopeda na površinama koje su namijenjene za kretanje pješaka, kao i električnih balansirajućih skutera na jedan ili dva točka”. “Ako postoje biciklističke staze, vozači električnih romobila moraju i dužni su ih koristiti, i to desnim dijelom izgrađene staze. Ako ne postoje, onda moraju voziti desnom ivicom kolovoza saobraćajnice kojom se kreću”, ističe Sarajlić

Piše: Edib KADIĆ

 

Iako je novembar, na ulicama Sarajeva još se mogu sresti građani na električnim romobilima. Kažu, već je hladno, osjete zimu u kostima, te je voziti romobil u ovo doba godine priličan egzibicionizam. Međutim, dodaju da se i hladnoća lahko podnosi s obzirom na gužvu u saobraćaju u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Zbog ekonomičnosti, praktičnosti, a i solidne brzine kojom se kreću, e-romobili su postali pravi trend u svijetu. Razvijaju brzinu od 25 do 30 kilometara na sat, teže oko 12 kilograma i ljudi ih, barem kod nas, voze trotoarima. Nečujni su jer imaju električni motor, a s jednim punjenjem prelaze i do 30 kilometara.

Električni romobil omiljen je među omladinom i sredovječnom populacijom, tvrde da, gdje se god krene, stigne se na vrijeme, ne oznoji se, a zbog malih dimenzija moguće ga je unijeti u bilo koji prostor. Cijena mu varira od 750 do više od 1.000 konvertibilnih maraka, a glavne karakteristike koje se gledaju prilikom kupovine jesu jačina baterije i snaga motora. Najpoznatije i najpopularnije marke e-romobila trenutno su “Xiaomi” i “Segway”, a dva najprodavanija e-romobila u svijetu jesu “Xiaomi M365” i njegova proverzija, kao i “Segwayev” “Kickscooter ES2”.

Kada je riječ o pozitivnom utjecaju na prirodu, proizvođači e-romobila, kao i kompanije koje se bave njihovim iznajmljivanjem, tvrde kako električni romobili imaju prednost i pozitivan utjecaj na prirodu i okolinu, kao i klimatske promjene. Romobili ne koriste klasična goriva, već troše struju iz baterija, pa su velikom broju ljudi, pogotovo na kratke relacije, zamijenili automobile, te se, umjesto da zagađuju okolinu, voze romobilima koji nemaju štetne emisije.

S druge strane, pojavila su se i brojna istraživanja provedena u desecima gradova svijeta, a koja pokazuju da električni romobili i nemaju tako dobar utjecaj na klimu i okolinu kako se na početku pretpostavljalo. Istraživanje objavljeno u Enviromental Research Lettersu, svjetski poznatom naučnom časopisu, donosi podatke da proces proizvodnje, punjenja i transporta romobila mnogo više zagađuje okolinu od drugih oblika transporta koje zamjenjuju. Velika zagađenja nastaju prilikom proizvodnje romobila, kao i njihovog transporta iz Kine, gdje se oni najčešće proizvode. Također, istraživanje donosi i analizu u kojoj se pokazuje da veliki broj firmi koje se bave iznajmljivanjem e-romobila svaku večer automobilima i kombijima voze po gradu, skupljaju romobile da bi ih napunili preko noći, te ih ujutro distribuirali na određene lokacije, opet autima i kombijima. Teza je da se zbog romobila voze auta kojima se oni prikupljaju, te da na taj način dolazi do dodatnog zagađenja zraka. Na drugoj strani, zaljubljenici u ovo novo prijevozno sredstvo mišljenja su da je ova teza nategnuta i pomalo smiješna, te da je riječ o kampanji velikih automobilskih tvrtki koje se pribojavaju da će u narednih 5 do 10 godina e-romobili preuzeti tržište.

Naš sugovornik Amir kaže kako je izuzetno zadovoljan ovom novom “skulom” koja se pojavila u Sarajevu. “Čim je došlo proljeće, skupio sam novac i kupio sebi električni romobil. Moram priznati, u početku sam bio izuzetno skeptičan, gledaš ga, ma skula, brate, nema tu nekakve japije. Mislio sam: hajde, poslužit će mi mjesec-dva, više kao igračka, i u kantu. Ali, pokazalo se da sam bio u krivu. Jedno jutro sam se odlučio da krenem na posao na romobilu. Radim na Skenderiji, posao mi zahtijeva određeni ‘dress code’, odijelo, cipele, kravata, nisam bio siguran na šta će to izaći. Spremio sam se ujutro, skockao i na romobil. Zaista sam mislio prvo da će me ljudi takvog čudno gledati, ali iskreno, niko nije obraćao pažnju. Dalje, mislio sam i da ću doći prilično neuredan na posao, te da ću morati provesti pola sata u toaletu dotjerujući se, međutim, ni to nije bio slučaj.

Dok su se kolone auta redale ulicama, dok su se vozači u njima nervirali zbog zastoja u saobraćaju – bio je sudar na Pofalićima, ja sam kao ‘dingospo’ prolazio to sve trotoarom, hladno gledao i stigao na posao za petnaestak-dvadeset minuta. Nema znojenja, nema zadihanosti, parkiram ga tu ispred, imaju one šipke gdje se vežu bicikla, zakatančim ga i lagano u kancelariju. Ljepota Božija.”

Mišljenja stručnjaka podijeljena su da li se vozači e-romobila trebaju kretati trotoarom, kao i pješaci, ili isključivo biciklističkim stazama i kolovozima saobraćajnica kao i automobili. Britanski Independent izvještavao je da je masovna upotreba električnih romobila u Parizu dovodila do velikog broja nesreća, nasrtaja na pješake, zbog čega su distributeri počeli dijeliti upute za sigurnu vožnju. Isti je slučaj i s brojnim drugim gradovima u Evropi. Ipak, u Hrvatskoj je ove godine Ustavni sud odlučio da električni romobili nisu motorna vozila, jer njih koriste pješaci, zbog čega ih je moguće voziti po trotoaru. U ovoj odluci nije propisana brzina kretanja, ali se navodi da je korisnik “dužan kretati se primjerenom brzinom na način da ne ometa ostale građane na cestama i javnim mjestima”.

Prema navodima portala Faktor, u Zakonu o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH upotreba električnih romobila nije precizno definirana, ali se, prema mišljenju saobraćajnih stručnjaka, zbog električnog pogona i ostalih karakteristika, mogu svrstati pod kategoriju mopeda, odnosno motornog vozila čiji elektromotor ne prelazi snagu 4 kW i koji na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 45 kilometara na sat. “U istom zakonu u daljim članovima navodi se da, ako postoji izgrađena ili obilježena biciklistička staza, vozači mopeda i bicikala su dužni da ih koriste pod, naravno, zakonom utvrđenim pravilima: moraju biti stariji od 14 godina i imati vozačku dozvolu ili, ako nisu stekli pravo da polažu za vozačku dozvolu, a stariji su od 14 godina, trebaju potvrdu nadležne policije o poznavanju propisa o bezbjednosti saobraćaja u BiH. Zakon o uređenju saobraćaja Kantona Sarajevo pobliže i detaljnije opisuje Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i Kanton Sarajevo je jedini kanton u FBiH koji ima ovakav zakon”, pojašnjava Mirzet Sarajlić, stalni sudski vještak saobraćajne struke.

U članu 39. Zakona o uređenju saobraćaja na području Kantona Sarajevo stoji da se “zabranjuje kretanje bicikla i mopeda na površinama koje su namijenjene za kretanje pješaka, kao i električnih balansirajućih skutera na jedan ili dva točka”. “Ako postoje biciklističke staze, vozači električnih romobila moraju i dužni su ih koristiti, i to desnim dijelom izgrađene staze. Ako ne postoje, onda moraju voziti desnom ivicom kolovoza saobraćajnice kojom se kreću. Naravno, struka podržava upotrebu svih ekološki održivih načina prijevoza koji smanjuju gužve u užim gradskim jezgrama i manje zagađuju okoliš i nadam se njihovoj sve većoj upotrebi, ali i izgradnji infrastrukture po kojoj bi se vozili. To su, svakako, prema tendencijama razvijenih zemalja i zemalja regije, biciklističke staze koje su odvojeni dio kolovoza namijenjen kretanjima bicikala, romobila i mopeda kao ekološki održivih vidova saobraćaja”, pojašnjava Sarajlić.

Građani, kao da nisu upoznati s ovim pravilima, i dalje električne romobile voze trotoarima. Sarajka Lejla kroz smijeh nam kaže da će trebati godine dok se “sve strukture vlasti usaglase i donesu jasan zakon o tome šta se smije, a šta ne smije kada je riječ o električnim romobilima”. “Do tada, ja ću uživati vozeći se na mom do sada najomiljenijem prijevoznom sredstvu. Vidite, u životu sam stigla voziti razna auta i motore, imam položenu A i B kategoriju, a jedno vrijeme sam provela putujući kamionom. Međutim, romobil mi je nekako najuzbudljivije voziti, ne znam hoćete li mi vjerovati, jer, možete ga voziti i po saobraćajnici, a i po šetalištu. Možete s njim proći kuda nijedno drugo motorno prijevozno sredstvo ne može, a i razvija jako dobre brzine. Ovi klasični koje raja ima idu i do 25 kilometara na sat, a ja sam svoj nabavila iz Njemačke. Bio je dosta skuplji, ali ide 40 na sat, prava zuca. Idem i na posao s njim, u prodavnicu, gdje god treba, ma ne razdvajam se od njega. I šta je još zgodno – vozite romobil, dođete do stepenica, ponesete ga, pređete stepenice pješke i nastavite kao da se ništa nije desilo. U tome je velika prednost romobila u odnosu na bicikl”, tvrdi Lejla.

I zaista, kao da je sve manje biciklista na sarajevskim ulicama. Za to su vjerovatno kriva i hladna novembarska jutra, nemilosrdna prema biciklistima. Omer Avdić, stari biciklista, kaža kako mu bicikl ne može i neće ništa zamijeniti. “Mah, pusti, bolan. Natakare se na ono čudo i fol im se dobro voziti na onome. Nema ništa od toga. Pogledaj mu samo malešnih točkova, neka na malo veću rupu naiđe i eto ti belaja. Sve sam čekao, kad neki dan vidim na Socijalnom, prostro se romobilista po podu, felga na glavi, pravo se razvalio. Dođe hitna, pokupiše ga zajedno s onim čudom i odvezoše ga. Evo već 40 i kusur godina vozim bicikl, imao sam padove, ali nikad hitna nije došla po mene. A i potrebna je svakom čovjeku fizička aktivnost, pogotovo u današnjem vremenu gdje je sve na dugme. Kada sjednem na bicikl, pa odradim turu od dvadesetak kilometara, vjerujte mi da se preporodim. Haman ga cijeli život vozim i nikad nisam imao nikakve zdravstvene probleme.

Prigovaraju mi prijatelji da se puno znoje kad voze bicikl. Nije to tačno. Ja im govorim da nisu u dobroj formi i da se zato znoje, a kada određeni period vozite bicikl, pa se tijelo navikne na taj napor, onda tačno možete dozirati kojim tempom da vozite a da se ne umorite i ne oznojite. Treba malo vremena da se organizam na to navikne. Današnje ove generacije, omladina, neće nikakvog zahmeta, bolan. Ja to nikad nisam vidio, a nisam ni mislio da ću doživjeti. Sve im mrsko. Mrsko im okretati pedale, mrsko im šetati, meščini, mrsko im živjeti. Ne može to tako. Moramo se aktivirati i uvesti fizičku aktivnost u svakodnevni život. Ja star pa mi ništa nije teško”, kroz smijeh će Omer.

PROČITAJTE I...

Ipak, Reko nije tako neartikuliran kada treba napasti na bošnjačke interese, što je pokazao i kada je 10. septembra na svom profilu na Facebooku osuo drvlje i kamenje po probosanskim strankama radi njihovog formiranja i okupljanja fronta u Foči. Borbu bošnjačkih povratnika za politički opstanak na Drini nazvao je “suludim kursem za uništenje države”.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!