fbpx

Ekonomija Srebrenice: Krenuli smo s pet ljudi, kasnije je bilo 20, pa 50, pa 70, a cilj nam je da i dalje rastemo

Iako kapital i privreda po pravilu ne poznaju nacionalnost, u rudnicima i Fabrici za pocinčavanje zaposleni su radnici srpske nacionalnosti, kao i u nekim drugim. S povratkom Bošnjaka u Srebrenicu svoje pogone otvarale su i firme čije je sjedište u Federaciji BiH, kao što su “Prevent”, “Alma Ras”, “Klas”, “Bos-Agro Food” i druge. Ove firme uglavnom su, kada je u pitanju nacionalna struktura uposlenih, multietnične

 

Piše: Adem MEHMEDOVIĆ

SREBRENICA PRIJE RATA

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Srebrenica imala je 36.666 stanovnika, od čega je trećina bila zaposlena. Potočari su bili velika industrijska zona gdje su egzistirale Cinkara, FEROS, Fabrika betonskih elemenata, Fabrika akumulatora, koja je izvozila 95 posto svoje proizvodnje na strano tržište, te preduzeće za transport i prijevoz putnika “Srebrenica prevoz”. Prije rata su u punom kapacitetu radili rudnici olova i cinka te boksita. Banja “Guber” radila je također u punom kapacitetu i bilježila 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća oko 90 hiljada noćenja, te ostvarivala prihod od oko tri miliona dolara. “Bosnalijek” je flaširao vodu “Gubera”, koja je kao lijek prodavana u apotekama.

Međutim, rat i počinjeni genocid nad Bošnjacima u Srebrenici totalno su promijenili sliku ovog grada. Osim velikih ljudskih žrtava, privreda grada u ratnim je i poratnim godinama u potpunosti uništena i trebat će još dosta vremena da dostigne prijeratni nivo.

KAKVA JE PRIVREDNA SLIKA SREBRENICE DANAS

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, na području općine Srebrenica živi 13.409 stanovnika, od kojih je 7.248 Bošnjaka, 6.028 Srba i 16 Hrvata. U Srebrenici je 2013. godine manje 23.257 stanovnika u odnosu na 1991. godinu. Međutim, broj od 13 hiljada odnosi se na osobe koje imaju prijavljen boravak i adresu u Srebrenici. Broj onih koji stalno žive na području općine Srebrenica maksimalno je do deset hiljada. Prema procjeni iz Opštine Srebrenica, broj stanovnika 2016. godine bio je 11.698 osoba.

Kada je u pitanju privreda i nezaposleni, prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje Srebrenica, na kraju 2019. godine u ovom gradu bilo je 1.258 lica koja aktivno traže posao i 531 lice prijavljeno je radi ostvarivanja nekih drugih prava (što znači da ova lica i ne traže posao). Prema podacima iz Strategije razvoja opštine Srebrenica (period 2018–2022), u Srebrenici je 2017. godine bilo 675 registriranih poslovnih subjekata (preduzetnici i pravna lica) s ukupno 2.029 zaposlenih radnika, dok je prosječna neto plaća iznosila 834 KM. U suštini, odnos zaposlenih i nezaposlenih ne mijenja se drastično posljednjih godina.

Od svih privrednih subjekata na području općine Srebrenica najviše radnika, njih 497, zapošljava Rudnik olova i cinka “Sase”. Koncesiju na eksploataciju rude olova i cinka u Srebrenici dobila je još 2007. godine firma “Gross” d. o. o iz Gradiške. Na području općine Srebrenica radi i rudnik boksita, koji zapošljava 93 osobe. Blizu stotinu radnika zapošljava i Fabrika za pocinčavanje u Potočarima. Iako kapital i privreda po pravilu ne poznaju nacionalnost, u rudnicima i Fabrici za pocinčavanje zaposleni su radnici srpske nacionalnosti, kao i u nekim drugim. S povratkom Bošnjaka u Srebrenicu svoje pogone otvarale su i firme čije je sjedište u Federaciji BiH, kao što su “Prevent”, “Alma Ras”, “Klas”, “Bos-Agro Food” i druge. Ove firme uglavnom su, kada je u pitanju nacionalna struktura uposlenih, multietnične.

U SREBRENICI SE PROIZVODE DIJELOVI ZA ASTON MARTIN

Grupacija “Prevent” u Srebrenici posluje već osam godina i ima dva pogona, u kojima radi oko 160 radnika.

“’Prevent’ u Srebrenici postoji već osam godina. Pored pogona ‘Prevent Components’, tu je i ‘Prevent Srebrenica’, tj. bivši pogon ‘Cimosa’. U oba pogona zaposleno je oko 160 radnika. U ‘Prevent Componentsu’ radi oko 70 radnika”, kaže Admir Sejdinović, rukovodilac ‘Prevent Componentsa’, jedne od dviju poslovnica u Srebrenici.

“Od prošle godine radimo na projektu za Aston Martin, što predstavlja izuzetan uspjeh i zadovoljstvo cijelog tima, kao i potvrdu kvalitete naših proizvoda. Trenutno je u fazi predserijska proizvodnja dijelova, a plan je da do sredine aprila krene serijska proizvodnja”, kaže Sejdinović.

Sejdinović kaže da su mnogi iznenađeni kada čuju da se u Srebrenici prave autodijelovi za Aston Martin. “’Prevent Components’ sarađuje s velikim automobilskim brendovima, ali saradnja s ‘Aston Martinom’ izazvala je posebne reakcije javnosti. Mi smo također ponosni i na saradnju s brendovima kao što su BMW, Land Rover, Jaguar, Renault, Peugeot. Na samom početku poslovanja ovdje u Srebrenici radili smo isključivo navlake za dijelove rukohvata ručne kočnice za Opel, Peugeot, Citroen i BMW vozila. Sada su to sve komponente u autu koje se mogu obložiti kožom, a to su ručne kočnice, automatski mjenjači, dijelovi za sjedišta, za volane, ostali dijelovi u autu”, kaže Sejdinović, koji dodaje da u “Preventu” u Srebrenici rade uglavnom radnici iz Srebrenice i Bratunca i dodaje da se radi o multietničkoj firmi gdje rade zajedno Bošnjaci i Srbi.

“Kontinuirano radimo na razvoju i posmatramo prilike na tržištu kako bismo kreirali održiva radna mjesta i dugoročno uspješno poslovanje. Naravno, na samom početku nismo imali ovaj broj radnika, ali se vremenom taj broj povećavao. Krenuli smo s pet ljudi, kasnije je bilo 20, pa 50, pa smo došli do broja od 70 uposlenih, a cilj nam je da i dalje nastavimo rasti”, ističe Sejdinović.

“ALMA RAS” U SREBRENICI PIONIR

Kompanija “Alma Ras” sa svojim radom započela je u Olovu prije 22 godine. Simbolično je osnovana na Dan žena 1998. godine i od tada slovi za nezaobilazno mjesto ljubitelja kvalitetnog finog donjeg rublja i spavaćeg programa. Danas ova firma zapošljava više od 1.200 radnika u šest proizvodnih pogona u nekoliko gradova u našoj zemlji.

Godine 2006, kada mnogi nisu ni pomišljali da uopće dolaze u Srebrenicu, firma “Alma Ras” otvorila je pogon. Pogon je prvo otvoren u iznajmljenom prostoru, a danas u Srebrenici firma ima vlastiti prostor, gdje je smješten pogon u kojem radi 77 uposlenih.

“Godine 2018. mi smo ponijeli titulu najboljeg pogona firme, što nam je izuzetna čast. Mogu reći da smo vrlo produktivan pogon u kojem radi 77 osoba”, kaže Mirfet Garaljević, rukovodilac pogona “Alma Ras” u Srebrenici, koji dodaje da je fokus “firme da radnicima osigura što bolje uvjete rada”.

“Fokus je da osiguramo što bolje uvjete za naše uposlene. To se odnosi prije svega na plaće, ali i ostale uvjete rada. Mi imamo radnice koje rade u našem pogonu iz Srebrenice, Bratunca, Milića. Cilj nam je da zadržimo radnike koji već rade i da su oni zadovoljni. S dobrim uvjetima za radnike i firma se razvija i raste”, kaže Garaljević.

Firma “Alma Ras” u Srebrenici je, pored pogona koji radi, inicirala i izgradnju otvorenog dječijeg igrališta. Naime, 2016. godine firma “Alma Ras” u saradnji je s Opštinom Srebrenica i UNDP-om u Srebrenici izgradila igralište za najmlađe stanovnike grada.

KONTEJNERI U EVROPU, VOĆE U SKANDINAVIJU, RAHATLOKUM U CIJELI SVIJET

Svakako da treba spomenuti i druge firme koje posluju u Srebrenici. “Ekonomik Group” je firma koja se bavi proizvodnjom građevinskih kontejnera. Osnovana je u martu 2018. godine od investitora iz Beograda. U ovoj firmi danas radi oko 40 radnika. Zajedno rade Bošnjaci i Srbi, a firma je orijentirana uglavnom na izvoz.

Firma “Bos-Agro Food” d. o. o. Sarajevo osnovana je 2004. godine i u svom vlasništvu ima dvije hladnjače u Bugojnu i Srebrenici (Potočarima). Ova firma broji ukupno oko 70 radnika. Hladnjača u Srebrenici ima kapacitet od 80 tona dnevnog zamrzavanja i 2.000 tona skladištenja, a prerađuje se i izvozi smrznuto jagodičasto i bobičasto voće pretežno na područje Skandinavije (Švedska, Danska, Norveška i Finska).

U pogonu tjestenina prehrambene industrije “Klas” iz Sarajeva u srebreničkom naselju Klisa prošle godine počela je proizvodnja tradicionalnih bosanskohercegovačkih proizvoda rahatlokuma. U procesu proizvodnje rahatlokuma u Srebrenici zaposleno je deset osoba, a dnevno se u prosjeku proizvede više od 400 kilograma rahatlokuma. Pored pogona firme “Klas”, u Srebrenici postoji i pogon firme “Gusto E Sapore”, koji se bavi proizvodnjom kolača i gdje radi 20-ak radnika.

PRIVATNA INICIJATIVA I PROBLEMI

Na području općine Srebrenica postoji niz onih koji se bave privatnim poslovima, bilo da se radi o uslugama prijevoza, stočarstvu, malinarstvu, poljoprivredi ili uzgoju pilića.

Malinarstvo je u proteklim godinama doživjelo ekspanziju, ali je u posljednje vrijeme proces razvoja usporen zbog slabije cijene maline. Ipak, na području Srebrenice nalazi se vjerovatno najveća plantaža malina u Podrinju. Naime, u mjestu Sućeska egzistira preduzeće “Srebrena malina” u vlasništvu Fikreta Hodžića. Zasađeno je više od 40 dunuma maline, kupine i aronije. Ovo preduzeće posjeduje i vlastitu hladnjaču, a pored toga, na tržište plasira i gotove proizvode. Tokom 2019. godine pokrenuli su i proizvodnju vlastitog soka “Silver”.

Na području općine Srebrenica postoje farme pilića u Jadru, Grujičićima, Lipovcu, a nedavno je s radom počela i farma u Sućesci. Pored toga, u izgradnji je farma pilića čiji će kapacitet biti 100 hiljada pilića po turnusu. Federalno ministarstvo za raseljena lica i izbjeglice u velikoj mjeri je pružilo i pruža podršku privatnim inicijativama, kao i infrastrukturnim projektima.

Svakako da bi bilo više radnih mjesta, a samim tim i stanovnika u Srebrenici, da neke velike firme slijede primjer “Preventa”, “Alma Rasa” ili “Klasa” i otvaraju svoje pogone u ovom gradu.

U prethodnim rečenicama nisu obuhvaćene sve firme ili proizvodni pogoni, nego samo neke koje egzistiraju u Srebrenici, a nismo se bavili ni nekim propalim projektima u prošlosti. Najveći problem Srebrenice za veći razvoj privrede jeste nedostatak stanovništva, što se može vidjeti iz podataka po popisu stanovništva iz 1991. i 2013. godine. Srebrenica je s površinom od 531 km2 jedna od teritorijalno najvećih općina u Bosni i Hercegovini. U Srebrenici je (kako u privatnim firmama, tako i u javnim preduzećima i upravi) zaposlenje pronašao veliki broj osoba iz Bratunca. Taj je broj blizu hiljadu. Problem je i nedovoljna infrastrukturna razvijenost.

Poznato je da Srebrenica ima velika prirodna bogatstva, ali neki od najznačajnijih resursa nisu iskorišteni. Prije svega, to se odnosi na banju “Guber” i izvorišta ljekovite vode koja odlaze u kanalizaciju. Sigurno da bi pokretanje banje “Guber”, koja bi, prema pretpostavkama, u startu zaposlila 350 radnika, mnogo značilo za Srebrenicu. Banja “Guber” ubrzala bi razvoj turizma i ugostiteljstva. Relaksiranija bi politička situacija, sigurno, doprinijela i većem interesiranju investitora, a samim tim i razvoju privrede, koja je ključna za opstanak i razvoj Srebrenice.

PROČITAJTE I...

Svjesni situacije u kojoj se nalazi Italija, predstavnici Islamske zajednice Bošnjaka u Italiji uz kulturna društva i pojedince odlučili su se za pokretanje humanitarnih akcija u cilju pomaganja stanovnicima pogođenim virusom. Raman Kadrić, sekretar Islamske zajednice Bošnjaka, ističe da su se Bošnjaci stavili na raspolaganje vlastima i kriznim štabovima, a uz to su i pokrenuli akcije prikupljanja sredstava koje će preusmjeriti bolnicama i institucijama koje se bave preveniranjem daljeg širenja virusa korona

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!