fbpx

Edicija “Bošnjaci”(1): Kratka politička historija Bošnjaka

Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić). Drugo kolo je u pripremi, a izići će krajem 2018, odnosno tokom 2019. godine.

 

U Narodnom pozorištu u Sarajevu 23. septembra predstavljeno je prvo kolo Edicije “Bošnjaci”, naučno-istraživačkog projekta pokrenutog povodom 25 godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 27. i 28. septembra 1993. godine u Sarajevu. Izdavači Edicije su “Simurg Media” / Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu, a partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije.

Edicija “Bošnjaci” realizirana je pod visokim pokroviteljstvom predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića, a nastala je kao rezultat naučno-istraživačkog projekta Internacionalnog univerziteta u Sarajevu koji je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo. Sponzor projekta je BH Telecom.

Danas predstavljamo prvu od pet knjiga prvog kola edicije. Riječ je o knjizi Kratka politička historija Bošnjaka, autora Admira Mulaosmanovića.

Prvo poglavlje knjige obrađuje četrdesetogodišnji period, koji simbolično omeđuju otmica djevojčice Fate Omanović u Mostaru i Sporazum Cvetković-Maček i predstavlja period borbe koja je djelovala kao unaprijed izgubljena. I narod, i vjera, i država bili su pod velikim upitnikom uslijed zastrašujućih potresa na svjetskoj, evropskoj i domaćoj, jugoslavenskoj i bosanskohercegovačkoj razini.

Drugim poglavljem (1939–1971) nastojala se dati skica političke borbe i tokova koji su karakteristični za zajednicu čija su politička prava negirana, dapače, oduzeta. Kako u prvom periodu svjedočimo jakom političkom faktoru (JMO), u ovome drugom došlo je do ideološkog raslojavanja, a potom i dominacije komunističke misli i ideje kroz KPJ / SKJ nakon Drugog svjetskog rata. U ovome periodu, pod okriljem vjerskog i kulturnog gibanja bošnjačkog bića, počela se rađati i konzervativna, tradicionalna politička misao, posebno artikulirana u udruženju “Mladi muslimani”.

Treće poglavlje bavi se preporodom Bošnjaka tokom sedamdesetih i osamdesetih godina. Opće uzdizanje bilo je vođeno i dirigirano od socijalističkog režima. Unatoč tome, željeni ideološki obrazac nije bio nametnut niti se uspjelo “odroditi” Bošnjake od temeljnih vrijednosti njihovog nacionalnog identiteta. Modernizacija, koja je svoje najznačajnije efekte imala u područjima ekonomije, obrazovanja i kulture, doprinijela je prevladavanju tadašnje zaostalosti bošnjačkog naroda. Zapravo je u ovom periodu u području kulture došlo do male kreativne eksplozije, što je svoje reperkusije imalo i na političke tokove.

Posljednje poglavlje, simboličkim rječnikom kazano, vrijeme je sazrijevanja. Borba za opstojnost države na temeljima multinacionalnosti i multikulturalnosti, kao i bošnjačkog naroda u svom kolektivnom identitetu, imala je karakter borbe za goli opstanak, u kojoj je Bosanski genocid njeno osnovno obilježje. U svojoj završnici ova epizoda bila je uspješna jer je državnost sačuvana, a bošnjački narod uspio je očuvati svoju biološku supstancu. Ipak, kao posljedica agresivnih pohoda iz Srbije i Hrvatske dogodila se neprirodna i nepravedna unutrašnja podjela zemlje. Dvoentitetsko uređenje, u kojem je jedan od entiteta (RS) podignut na masovnim grobnicama i počinjenim zločinima, učinilo je Bosnu i Hercegovinu iznimno ranjivom, a Bošnjake vrlo osjetljivim.

Iako je politički razvoj Južnih Slavena na početku 20. stoljeća odvijan u kontekstu širih političkih gibanja, Bošnjaci su bili dominantno fokusirani na unutrašnju dinamiku i odnose, a svjetske sile nisu obraćale posebnu pažnju na njih i njihova pitanja. Kraj stoljeća znatno je drugačiji. Disolucija Jugoslavije i zahtjevi bivših jugoslavenskih republika za nezavisnošću, a potom i agresivni ratovi, internacionalizirali su i bošnjačku politiku, koja je postala predmetom analize a, s druge strane, i igračem u širem, evropskom i svjetskom kontekstu.

Pet knjiga iz prvog kola edicije Bošnjaci možete naručiti na broj telefona 033 944 930 ili putem mail adresa: [email protected], [email protected] 

PROČITAJTE I...

Na službenim stranicama vlade gotovo je nemoguće pronaći izraz 'koronavirus'. Ta se riječ pojavila tek u obavijesti od petog marta u kojoj Ministarstvo vanjskih poslova izvještava da nije zabilježen nijedan slučaj koronavirusa. U nedostatku maski, ljekari počinju primjećivati ​​manjak ili nagli porast cijene „yuzarlika“, bilja tipičnog za taj kraj kojeg vlasti promoviraju kao savršen prirodni recept protiv ovih „sezonskih akutnih virusnih respiratornih infekcija“.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!