fbpx

Edicija “Bošnjaci” promovirana u Mostaru

O ovom kapitalnom izdavačkom projektu, koji svjedoči o identitetu Bošnjaka, govorili su : Salem ef.Dedović, Fahrudin Rizvanbegović, Filip Mursel Begović, Adnan Žiško, Jasmin Hodžić, Fuad Ohranović, Senad Suljić i Asim Krhan.

Tekst i fotografije: mostarski.ba

U organizaciji Centra za kulturu Mostar i Muzeja Hercegovine večeras je u Mostaru upriličena promocija prvog kola edicije “Bošnjaci”, čiji su izdavači “Simurg Media” / Stav i Internacionalni univerzitet u Sarajevu.

Prvo kolo ove Edicije čini pet knjiga: Bosanski jezik (Jasmin Hodžić), Kratka historija kulture Bošnjaka (Nirha Efendić, Ibrahim Krzović, Almedina Čengić, Merima Čaušević i Lejla Kodrić Zaimović), Kratka politička historija Bošnjaka (Admir Mulaosmanović), Alija Izetbegović (Faris Nanić) i Bošnjaci o Bosni i sebi – Izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike (Sead Šemsović, Dijana Hadžizukić i Nehrudin Rebihić).

O ovom kapitalnom izdavačkom projektu, koji svjedoči o identitetu Bošnjaka, govorili su : Salem ef. Dedović, Fahrudin Rizvanbegović, Filip Mursel Begović, Adnan Žiško, Jasmin Hodžić, Fuad Ohranović, Senad Suljić i Asim Krhan.

„Edicija Bošnjaci je napravljena povodom 25 godina od vraćanja historijskog imena Bošnjak. Inicijativa je u biti krenula prije nekoliko godina. Listajući Hrvatsku enciklopediju BiH, izvršni urednik Stava Mahir Sokolija i ja uvidjeli smo da su u nju uvršteni bošnjački preporoditelji poput Muse Ćazima Ćatića, Safveta bega Bašagića, pa zatim neki od naših najvažnijih savremenih pisaca poput Mehmedalije Maka Dizdara i slično. Na koncu nismo krenuli u polemiku jer shvatili smo da su i Bošnjaci donekle suodgovorni za takvu situaciju. Naime, ako ne izrađujete vlastite enciklopedije, a Bošnjaci još uvijek nemaju vlastitu enciklopediju, tada nije čudo da neko drugi poseže za vašim prvacima, kulturom i temeljima vašeg identiteta, a Safvet beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić i Mehmedalija Mak Dizdar su temelji bošnjačkog identiteta. Izrada ove Edicije je, dakle, bio način da odgovorimo na ovakvu vrstu podmetanja. Naravno, Hrvati imaju pravo da rade svoje enciklopedije, da se bave svojom kulturom, da je afirmiraju, to nije sporno. Ali sporno je kad posežu u tuđe.

Dobili smo visoko pokroviteljstvo od tadašnjeg predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, ali da se razumijemo ovo nije stranački već nacionalni projekat, ovo je naučnoistraživački projekat koji je urađen popularno-naučnim stilom da bi bio pristupačan ljudima. U prvom kolu bavimo se statusnim pitanjem bosanskog jezika, donosimo kratku političku historiju Bošnjaka, objašnjavajući proces kroz koji su Bošnjaci prolazili zadnjih 100 godina, napravili smo i kratki presjek historije kulture Bošnjaka, donosimo biografiju Alije Izetbegovića, nadalje, tu je izbor iz bošnjačke književnosti i esejistike,  dakle sve ono što su Bošnjaci pisali o Bosni i sebi, od usmene književnosti do danas“, rekao glavni urednik edicije Filip Mursel Begović.

Partner projekta je Muzej “Alija Izetbegović” uz ostale partnere: Bošnjačko nacionalno vijeće (Republika Srbija), Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, Bošnjačka nacionalna zajednica Hrvatske i Bošnjački kulturni savez Slovenije.

Ovaj projekat je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, a sponzor je BH telecom.

Edicija „Bošnjaci je naučno-istraživački projekt koji je pripremljen povodom 25. godina od organiziranja Bošnjačkog sabora, održanog 28. septembra 1993.

PROČITAJTE I...

Povodom 30. godišnjice osnivanja Stranke demokratske akcije JU Muzej „Alija Izetbegović“ ekskluzivno predstavlja online izložbu na 33 vizuala o osnivanju „stranke građana i naroda muslimanskog kulturno-povijesnog kruga“ s demokratijom kao jednom od najvažnijih odrednica. Dvadeset i šestog maja 1990. godine u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana je Osnivačka skupština SDA, prve demokratske stranke građanske inicijative u Bosni i Hercegovini, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji. Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović.

Željko Mejakić, koji je kao rukovodilac obezbjeđenja koncentracijskog logora Omarska osuđen na 21 godinu zatvora za zločin protiv čovječnosti na području Prijedora, bit će uvjetno otpušten iz zatvora 25. januara 2019. godine, nakon što je rješenje o uvjetnom otpustu donijelo Ministarstvo pravde BiH. Radi se o “prvom čovjeku” najbrutalnijeg logora u bivšoj Jugoslaviji. Čovjeku koji je učestvovao u zločinima, a nije sankcionirao druge zločince iz ovog logora. Povodom Mejakićevog otpusta, Stav objavljuje skraćenu verziju naučnog rada historičara Jasmina Medića o postojanju ovog logora i zločinima u njemu. Naslov rada inspiriran je riječima Mehmeda Alića, svjedoka Tribunala u Hagu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!