fbpx

Džaferović pozvao ambasadora Srbije na hitan sastanak, MVPBiH uputio notu Srbiji

U pismu čelnicima EU-a Turković je, između ostalog, navela kako se pribojava da bi činjenica da se bh. državljanima sudi u Beogradu za navodne ratne zločine počinjene u BiH mogla poremetiti odnose između BiH i Srbije.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović pozvao je danas na hitan sastanak ambasadora Republike Srbije u BiH Aleksandra Đorđevića.

Razlog za pozivanje ambasadora Srbije je iskazivanje protesta zbog presude kojom je državljanin BiH Husein Mujanović osuđen pred srbijanskim sudom zbog navodnih ratnih zločina počinjenih na teritotoriji naše zemlje, kao i protest zbog prakse sudskog progona državaljana BiH koje provode srbijanske vlasti.

Naime, viši sud u Beogradu u ponedjeljak je osudio Huseina Mujanovića, koji je optužen da je kao ratni komandant zatvora navodno zlostavljao Srbe u Hrasnici kod Sarajeva 1992. godine, na deset godina zatvora.

Mujanovića je srbijanska policija uhapsila u julu 2018. na graničnom prelazu između Bosne i Hercegovine i Srbije. Od tada je u pritvoru u Srbiji i to će vrijeme biti uračunato u njegovu kaznu.

To je prvostepena presuda na koju postoji mogućnost žalbe.

U isto vrijeme Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputilo je notu Srbiji, odnosno tamošnjem ministarstvu vanjskih poslova, nakon što je u toj zemlji jučer na 10 godina zatvora osuđen bivši pripadnik Armije RBiH Husein Mujanović. Također, šefica bh. diplomatije Bisera Turković ovim je povodom pisala i čelnicima EU-a, komesaru za vanjske poslove i sigurnost Josephu Borellu i komesaru za proširenje Oliveru Varhelyiju.

U pismu čelnicima EU-a Turković je, između ostalog, navela kako se pribojava da bi činjenica da se bh. državljanima sudi u Beogradu za navodne ratne zločine počinjene u BiH mogla poremetiti odnose između BiH i Srbije.

– Uvjerena sam da shvatate ozbiljnost situacije i njen potencijalni negativni utjecaj na stabilnost. Molim vas da iskoristite svoj autoritet i pozovete na osudu svih faktora koji mogu destabilizovati odnose država bivše SFRJ. Pozovite na poštovanje međunarodnog prava. Pozovite na obustavu svih jednostranih i politički motivisanih zakona, posebno onih koji čine štetu građanima drugih država. Pozovite na obeštećenje za sve osobe koje su oštećene, pozovite na njihovo oslobađanje i ponovno suđenje koje može da odredi njihovu krivicu zbog potencijalnih zločina – navodi između ostalog Turković u pismu zvaničnicima EU-a.

Notu koju je Ministarstvo vanjskih poslova BiH uputila Srbiji, odnosno srbijanskom ministarstvu vanjskih poslova, ovim povodom prenosimo u cjelosti:

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine izražava svoje poštovanje Ministarstvu vanjskih poslova Republike Srbije, te sa žaljenjem konstatuje da nadležni organi Srbije i dalje nastavljaju sa praksom procesuiranja ratnih zločina koristeći se odredbama Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine (ZORZ).

U vezi s tim, Ministarstvo vanjskih poslova BiH želi skrenuti pažnju na sljedeće činjenice:

Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine donesen je 2003. godine. Ovim Zakonom se tadašnja Srbija i Crna Gora, a današnja Republika Srbija, proglasila nadležnom za vođenje krivičnih postupaka zbog “teških kršenja međunarodnog humanitarnog prava izvršenih na području bivše Jugoslavije od 1.1.1991., a koja su navedena u Statutu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju”, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve ili mjesto gdje je zločin počinjen. Ovim Zakonom, Republika Srbija je, suprotno međunarodnom pravu, međunarodnoj praksi i dobrim običajima među suvremenim državama, proširila svoju krivičnu jurisdikciju, te je odlučila primjenjivati ovlasti u skladu s institutom univerzalne jurisdikcije in absentia.

Univerzalna jurisdikcija, kao institut međunarodnog prava, u svojoj je primjeni teritorijalno neograničena, te se aplicira na sve države svijeta i sva područja, bez obzira na državljanstvo počinitelja ili žrtve, isključivo na temelju težine počinjenog zločina (aposteriori). Suprotno tome, član 3. ZORZ-a primjenjuje se isključivo na unaprijed određeni krug država nastalih raspadom bivše SFRJ, čime se značajno mijenja prostorno (neograničeno ka ograničenom) i vremensko (aposteriori ka apriori) djelovanje instituta univerzalne jurisdikcije. Takvim apriornim prostorno-vremenskim ograničenjem univerzalna jurisdikcija prestaje biti politički neutralna i postaje pravno-politički instrument zasnovan na pretpostavci o nesposobnosti ili nespremnosti država nastalih raspadom bivše SFRJ za procesuiranje najtežih povreda međunarodnog prava.

ZORZ i način na koji se on primjenjuje u Srbiji suprotni su načelima na kojima se temelje odnosi među suverenim državama utvrđeni Poveljom Ujedinjenih nacija (UN), osnovnim načelima međunarodnog javnog prava, osnovnim načelima međunarodnog krivičnog prava, kao i temeljnim načelima na kojima je zasnovano i djeluje EU zakonodavstvo. Uprkos pisanim protestima i zahtjevima za ustupanjem krivičnih predmeta vođenih protiv državljana BiH pred pravosudnim organima R. Srbije pravosuđu Bosne i Hercegovine, nadležni organi R. Srbije još uvijek nisu iskazali namjeru da poduzmu konkretne korake u tom pravcu, niti da suspenduju dalju primjenu Zakona ili preinače njegove sporne odredbe.

Imajući u vidu sve navedeno, Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine ponovo poziva nadležne organe u Srbiji da razmotre dalju primjenu ZORZ-a, te traži od nadležnih organa Srbije da postupaju u skladu sa Ugovorom između Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima i njegovim izmjenama i dopunama, Ugovorom između Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore o međusobnom izvršavanju sudskih odluka u krivičnim stvarima od 14.02.2005. i njegovim izmjenama i dopunama, Ugovorom o izručenju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije od 05.09.2013., te Protokolom o suradnji između Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine i Ministarstva pravde Republike Srbije, od 28.04.2006. godine. Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine poziva nadležne organe Republike Srbije da postupaju u skladu sa dobrosusjedskim odnosima, da razmotre i ulože sve napore u zaustavljanje dosadašnje prakse u vođenju krivičnih postupaka za ratne zločine protiv građana BiH pred svojim sudovima, te da iskoriste sve raspoložive resurse kako bi se ova problematika riješila u skladu sa važećim međunarodnim sporazumima potpisanim između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, dajući prioritet postizanju pravde kao temeljnog cilja krivičnog postupka.

Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine koristi i ovu priliku Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije uputi izraze svog posebnog poštovanja. /FAKTOR/

PROČITAJTE I...

“On se još uvijek nije prilagodio na mir. Zaboravio je da je, hvala Bogu, prošlo 25 godina od rata. Za njegovu ratnu ulogu mu svi skidamo kapu, o tome nema ni govora ni dileme, ali prošlo je četvrt stoljeća od rata, danas se ne može komandovati ljudima. S ljudima treba raditi, ljude treba tretirati na način koji odgovara i vremenu i prostoru. Ahmed Sejdić hoće da bude osoba koja će određivati ko u Višegradu valja, a ko ne valja. On na to nema pravo. Njegovu ratnu ulogu niko od nas ne osporava, ali isto tako, niko nema pravo osporavati ono što sam napravio ovdje u proteklih 15 godina”

Možda sam i jedini čovjek u Zavidovićima koji dovoljno dobro razumije problem “Krivaje” i njene potencijale i koji može naći rješenje za nju i njene radnike. Neophodno je dovesti “Krivaju” u pravne okvire koji neće ugroziti buduće vlasnike i nosioce njenog razvoja. Nakon rješavanja pravnih prepreka, zaista bih se radovao rješavanju tog privrednog izazova koji je isključivo u domenu moje struke i za koji imam mnoštvo prijedloga rješenja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!