fbpx

Druga strana statistike: HDZ najviše izgubio, a najbolje prošao

Dio glasača odlučio se za manje stranke ili nezavisne kandidate, a i izlaznost je bila znatno manja – na izborima ove godine u Federaciji BiH glasalo je 180.000 manje osoba nego 2018. godine.

 

 

Prema trenutnim projekcijama, na lokalnim izborima 15. novembra glasače su izgubile sve velike političke stranke u Federaciji Bosne i Hercegovine.

U odnosu na Opće izbore 2018. godine, najviše glasača izgubio je HDZ BiH. Na osnovu nepotpunih podataka i projekcija, za ovu stranku glasalo je 67.000 manje glasača nego prije dvije godine, što će se vjerovatno promijeniti za njih nabolje nakon što stignu glasovi poštom.

Međutim, ogromni pad podrške glasača uopće neće utjecati na ukupan broj osvojenih vijećničkih i načelničkih pozicija ove stranke. Skoro isti gubitak ima i Demokratska fronta (DF) dok je SDP u minusu od 51.000 glasača. Za SBB glasalo je 35.000 manje glasača, a za SDA 30.000.

Naša stranka (NS) ima pad od 24.000, Nezavisni blok (NB) približno isto toliko, a za Pokret demokratske akcije (PDA) Mirsada Kukića glasalo je 18.000 glasača manje. U procentima gledano, najveći pad imaju NB (72 %), DF (71 %), SBB (50 %), PDA (49 %), NS (48 %), BPS (46 %), HDZ (46 %), SDP (35 %) i SDA (13%). Najveći dobitnik je NiP, koji je u odnosu na prije dvije godine narastao za 162 %, sa 23.000, koliko je osvojio na izborima za Federalni parlament 2018. godine, na približno 62.000 glasova.

NBL, također, imao je vidljiv rast od 37 %, sa 15.000 na nešto ispod 21.000. Od novih stranaka u odnosu na prije dvije godine uspjeh su postigli PZP, s osvojenih približno 20.000 glasova, i Socijaldemokrate BiH (SDBiH), za koje je glasalo približno 22.000 birača.

Dio glasača odlučio se za manje stranke ili nezavisne kandidate, a i izlaznost je bila znatno manja – na izborima ove godine u Federaciji BiH glasalo je 180.000 manje osoba nego 2018. godine. /M. Sokolija/

PROČITAJTE I...

Imajući u vidu sve historijske činjenice, 247 vijećnika ZAVNOBIH-a sastalo se 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu s ciljem određivanja budućeg položaja Bosne i Hercegovine. Iako je i tada bilo onih Srba i Hrvata koji su mislili da Bosna ne treba biti posebna cjelina kao ostale republike, ipak je prevladalo mišljenje da Bosna i Hercegovina treba biti posebna republika, što je logičan slijed okolnosti uzmemo li u obzir historijat njene državnosti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!