Dobri s najboljima, loši sa susjedima

Od četiri evropske ekonomije koje su među deset najvećih na svijetu, Bosna i Hercegovina s dvije ima trgovinski suficit, a s druge dvije ne tako strašan deficit ako se uzme u obzir ukupan iznos trgovine. Naime, s 4. ekonomijom svijeta, s Njemačkom, Bosna i Hercegovina 2018. godine imala je deficit od 100 miliona maraka. U tom periodu izvoz u Njemačku iznosio je 1,7 milijardi maraka, a uvoz iz Njemačke 1,8 milijardi. Podsjetimo, u jednom trenutku tokom prošle godine Bosna i Hercegovina imala je suficit i s Njemačkom, ali i deficit od 100 miliona s takvom velesilom ogroman je uspjeh naše ekonomije

Piše: Jakub SALKIĆ

 

Njemačka vlada predviđa da će proizvodnja u ovoj najvećoj evropskoj ekonomiji biti blago smanjena u periodu između jula i septembra, kao što je to bilo i u drugom kvartalu, piše Der Spiegel. U periodu između aprila i juna njemačka proizvodnja pala je za 0,1 posto. To praktično znači da Njemačka polahko klizi ka recesiji. Recesija se obično definira kao pad privrednog rasta u dva kvartala zaredom.

“Njemačka vlada i dalje ne predviđa ozbiljnu ekonomsku krizu ako ne dođe do eskalacije globalnih trgovinskih sporova, a Velika Britanija ne napusti EU bez dogovora”, piše ovaj magazin.

Nažalost, ove ne baš optimistične vijesti iz Njemačke nisu dobre ni za nas u Bosni i Hercegovini. Ekonomsko usporavanje, koje pogađa Njemačku, odražava se na smanjenje bosanskohercegovačkog izvoza još od februara ove godine.

Podaci Agencije za statistiku BiH govore da je bosanskohercegovački izvoz u Njemačku od januara do jula 2019. godine iznosio 1,0 milijardu KM i manji je za jedan i po posto u odnosu na isti period prošle godine. Istovremeno, uvoz iz Njemačke porastao je za 6,2 posto na 1,4 milijarde KM.

Najveći bosanskohercegovački izvozni proizvod u Njemačku, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, jeste namještaj, kojeg je od januara do jula 2019. godine izvezeno u vrijednosti od 188,8 miliona KM, slijedi kategorija “nuklearni reaktori, kotlovi, mašine” sa 121,5 miliona KM, potom proizvodi od gvožđa i čelika 85 miliona KM, odjeća i pribor za odjeću 84,8 miliona KM itd. U uvozu iz Njemačke dominiraju vozila s ukupnom vrijednošću od 202,2 miliona KM.

Ako ostane na ovom blagom usporavanju u Njemačkoj, ni mi nećemo imati većih problema. No, nisu isključene i nove nestabilnosti najesen, što bi moglo ozbiljnije uzdrmati najveće evropske privrede jer postoji velika vjerovatnoća da će Velika Britanija napustiti Evropsku uniju u oktobru bez dogovora, a ni trgovinski ratovi između SAD-a i Kine, napetosti između SAD-a i EU u pogledu trgovinskog sporazuma nama nikako ne idu naruku.

Privreda Bosne i Hercegovine čvrsto je vezana za najveće ekonomije Evrope, prije svih za Njemačku, i sve što se tamo dešava kod nas se osjeti možda čak i snažnije nego u Njemačkoj. S druge strane, Bosna i Hercegovina toliko je mala ekonomija da nema nikakav utjecaj na zbivanja u Evropi i svijetu, pa može samo čekati da tmurni oblaci prođu i da “oluja” ode sa što manje štete.

KOME PRODAJEMO NAŠE PROIZVODE

Dakle, privredna aktivnost u Bosni i Hercegovini zavisi od privredne aktivnosti i potražnje na našim izvoznim tržištima, ali i trgovinski partneri s kojima ostvarujemo značajnu saradnju govore ponešto o nama, o konkurentnosti naših proizvoda, kupovnoj moći itd.

Ako se već treba porediti, onda je najbolje porediti se s najboljima. Prema zvaničnim podacima, deset najvećih ekonomija svijeta jesu SAD, Kina, Japan, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, Indija, Italija, Brazil i Kanada. Bosna i Hercegovina trgovinski deficit ima sa svim zemljama koje su među deset najvećih a da su izvan evropskog kontinenta. Logičan zaključak jeste da troškovi transporta poskupljuju proizvod, koji onda više nije konkurentan na tim tržištima, a, opet, mala smo mi ekonomija da možemo osigurati količine toliko velike da bi ih bilo isplativo transportirati na druge kontinente.

S evropskim ekonomijama slika je drugačija. Od četiri evropske ekonomije koje su među deset najvećih na svijetu, Bosna i Hercegovina s dvije ima trgovinski suficit, a s druge dvije ne tako strašan deficit ako se uzme u obzir ukupan iznos trgovine. Naime, s 4. ekonomijom svijeta, s Njemačkom, Bosna i Hercegovina 2018. godine imala je deficit od 100 miliona maraka. U tom periodu izvoz u Njemačku iznosio je 1,7 milijardi maraka, a uvoz iz Njemačke 1,8 milijardi. Podsjetimo, u jednom trenutku tokom prošle godine Bosna i Hercegovina imala je suficit i s Njemačkom, ali i deficit od 100 miliona s takvom velesilom ogroman je uspjeh naše ekonomije.

Bosna i Hercegovina ostvarila je prošle godine izvoz u Veliku Britaniju u vrijednosti od 93 miliona maraka, a uvoz je iznosio 84 miliona, što znači da smo u suficitu u toj trgovinskoj razmjeni. Za razliku od Velike Britanije, obim trgovine s Francuskom nešto je veći, a i tu Bosna i Hercegovina ostvaruje suficit. Izvoz u Francusku prošle godine iznosio je 234 miliona maraka, dok je uvoz bio 167 miliona.

Što se tiče Italije, koja je uz Njemačku jedan od naših najznačajnijih trgovinskih partnera, imali smo deficit od približno 400 miliona maraka. Izvoz je iznosio 1,3 milijarde maraka, a uvoz 1,7 milijardi.

Iz ovih podataka možemo razumjeti da je bosanskohercegovačka privreda sposobna po konkurentnim cijenama raditi visokokvalitetne proizvode tražene na tržištima razvijenih zemalja. Istovremeno, naša privreda tradicionalno se nadopunjuje s Njemačkom u smislu proizvodnje dijelova za proizvode koji se kasnije sklapaju u Njemačkoj, Italiji, Francuskoj… Opći je zaključak da bosanskohercegovačka privreda odlično sarađuje s najvećim privredama Evrope, međutim, problem nastaje kada je riječ o privredama koje su u Evropi rangirane od 4. do 20. mjesta. S izuzetkom Švedske i Austrije, Bosna i Hercegovina s četrnaest zemalja ima negativan skor u trgovinskoj razmjeni. Što se tiče Austrije, u ovu zemlju izvezli smo proizvode u vrijednosti od 1,03 milijarde maraka, a uvoz je bio 998 miliona, dok je vrijednost izvezene robe u Švedsku iznosila 100 miliona, a uvezene 81 milion maraka.

U većini slučajeva prepreka za znatniju izvoznu ekspanziju ista je kao i s vanevropskim zemljama, što je udaljenost veća, naš je izvoz manji. Bez obzira na veličinu tržišta i kupovnu moć, tu je, opet, Švedska izuzetak. Primjera radi, Rusija je 5. ekonomija Evrope, veliko tržište, ali izvoz je prošle godine iznosio 132 miliona maraka, dok je Češka Republika 18. ekonomija Evrope, mnogo manje tržište, a izvoz je iznosio 216 miliona maraka. Dakle, daljina je pogubna za bosanskohercegovački izvoz, ali za uvoz to nije nikakva prepreka i zbog toga se nismo u stanju izboriti s deficitom.

ISKRIVLJENA PERCEPCIJA DOMAĆEG PROIZVODA

Najteži zadatak za Bosnu i Hercegovinu jeste uspostavljanje ravnoteže u trgovini s prvim susjedima, sa Srbijom i Hrvatskom. S ove dvije zemlje zbirno imamo trgovinski deficit od približno tri milijarde maraka. Deficit u trgovini s Hrvatskom jeste 1,6 milijardi maraka, a sa Srbijom 1,3 milijarde. Istina, ove su dvije zemlje i za nas najznačajniji trgovinski partneri. U Hrvatsku smo prošle godine izvezli robu u vrijednosti od 1,5 milijardi maraka, a u Srbiju 1,3 milijarde. Istovremeno, iz Hrvatske smo uvezli robu vrijednu 3,1 milijardu maraka, a iz Srbije 2,6 milijardi. U krugu “susjednih” zemalja svakako treba spomenuti i Sloveniju, s kojom također imamo deficit od 700 miliona maraka. U ovu zemlju izvezli smo robu vrijednu milijardu maraka, a uvezli je za 1,7 milijardi.

Prirodno je da ove države budu jedne drugima najznačajniji trgovinski partneri zbog blizine. Međutim, kada je o Bosni i Hercegovini riječ, u toj trgovini dominiraju prehrambeni proizvodi, nedovoljno konkurentni za zapadnija tržišta, a cjenovno prihvatljivi za bosanskohercegovačko. Osim toga, značajnu ulogu igra i psihološki faktor. Naime, logično je da će potrošač radije birati domaći proizvod nego onaj uvozni ako bira između dvaju podjednako kvalitetnih proizvoda po približno istoj cijeni. To se zove ekonomski patriotizam. No, kod nas je percepcija domaćeg proizvoda iskrivljena. Veliki dio potrošača određene brendove iz bivše Jugoslavije, koji se danas proizvode u Srbiji, Hrvatskoj ili Sloveniji, smatraju domaćim proizvodima. Dodatno, u dijelovima države u kojima su Hrvati većina proizvodi koji se uvoze iz Hrvatske ne doživljavaju se kao uvozni nego kao domaći. Isti je slučaj i s dijelovima Bosne i Hercegovine u kojima su Srbi većina, a kada je riječ o proizvodima iz Srbije. Patriotizam u kojem god obliku čini se da je ovdje svojstven samo Bošnjacima.

Koliko je god opasno biti ovisan o kretanjima u najvećim ekonomijama svijeta i koliko god osjećali svaku nestabilnost u ekonomijama koje su naši najznačajniji partneri, toliko nas može i radovati to što smo s najboljima uspješni. Ovo mnogo govori o tome koliko se cijeni bosanskohercegovački proizvod. Malo je zemalja koje mogu stati rame uz rame s Njemačkom, ali vrijeme je i da se više pažnje posveti tržištima ostalih evropskih zemalja

PROČITAJTE I...

“S obzirom na to da su ostale pretpostavke riješene ili su pred rješavanjem, ostvarena su polazišta da se krene u realizaciju druge faze, a to je uvezivanje ekonomskog prostora bivših fabrika, ‘BIRA-e’, ‘Energoinvesta’, ‘Polietilenke’, ‘Krajinametala’, u jedinstvenu poslovnu zonu gdje će se projektom saobraćajnog uvezivanja, kao i rješavanjem drugih pitanja unutar ekonomskog dvorišta ‘Kombiteks’, stvoriti snažan, potentan, a istovremeno polivalentan poslovni organizam koji će svojim poslovnim aktivnostima pomaknuti sadašnju dostignutu ljestvicu privrednog života u Bihaću, ali i šire”

Halal-ekonomija posljednjih se godina nameće kao faktor umrežavanja Bošnjaka, Albanaca i drugih muslimana na Balkanu. To se najbolje vidi kroz halal-sajmove u Sarajevu, Tirani i Podgorici. U toku priprema za održavanje “Sarajevo halal sajma”, BBI banka, koja je organizator sajma zajedno s Agencijom za certificiranje halal kvalitete i Balkanskim udruženjem muslimana potrošača, realizirala je brojne prezentacije sajma u glavnim gradovima država regije. To je jedinstvena prilika za obnovu ranijih veza i uspostavljanje novih u cilju razvoja ekonomije

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!