fbpx

Doba velikih medijskih inkvizitora: Brkan dolazi po vaše profile na “Facebooku”

Konačno se i to desilo, Bosna i Hercegovina dobila je svog prvog postkomunističkog cenzora! Iako se nekome ova tvrdnja može učiniti pretjeranom, ona to nije, jer vijest da je Facebook, kod nas uvjerljivo najpopularnija društvena mreža i medijska platforma, u sklopu svog “programa provjere činjenica” odabrao vanjsku organizaciju koja će arbitrirati i moderirati njen sadržaj u Bosni i Hercegovini, doslovno znači uvođenje cenzure na ono što je danas glavni javni forum u našoj državi.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

Odluka Facebooka da izvrši outsourcing čitavog procesa “provjere činjenica” i inače je od početka kontroverzna i sporna jer se, recimo, u SAD-u vrlo brzo pokazalo da takve “neovisne” organizacije često nisu niti najmanje neutralne ili objektivne, već, štaviše, duboko politizirane te da o tome šta je istina, a šta je “fake news” odlučuju u skladu sa svojim partikularnim ideološkim agendama i političkim preferencijama. Upravo je to slučaj i s organizacijom koju je Facebook odabrao da bude njegov ovlašteni partner za Bosnu i Hercegovinu.

DARKO BRKAN, “FACEBOOKOV” TORQUEMADA

U pitanju je niko drugi nego “Raskrinkavanje.ba”, jedan od brojnih porodičnih projekata notornog Darka Brkana. Vispreni Brkan, koji je izgradio višedecenijsku karijeru tako što se nametao kao prva adresa za sve projekte stranih centara u Bosni i Hercegovini, još prije tri godine pokrenuo je ovaj portal s ambicijom “hvatanja u koštac sa lažnim vijestima, razotkrivanja lažnih vijesti i drugih medijskih manipulacija, ažuriranje liste medija koji objavljuju dezinformacije i analize medijske scene u BiH i regionu”. Još tada smo u Stavu pisali da je u pitanju besmislen projekt, jer bi se navodnim razotkrivanjem propagande trebali baviti “iz inostranstva finansirani i ideološki obojeni propagandisti poput Brkana i njegovog porodičnog udruženja”, te da sve nalikuje na “postavljanje lisice da čuva kokošinjac”. No, odlično umreženom Brkanu ipak je uspjelo da “dobije pečat”, te se nametne kao odgovorna, relevantna i legitimna adresa za ocjenjivanje kredibiliteta i valjanosti informacija i vijesti na Facebooku.

SUBVERZIJA I SABOTAŽA U KONTINUITETU

Šta to znači za medijske slobode, ali i samu slobodu govora u Bosni i Hercegovini, možemo razumjeti ako se prisjetimo nekoliko detalja Brkanove biografije.

Brkan je prvi put postao zapažen u ovdašnjoj javnosti prije petnaestak godina, i to kao koordinator “mreže za prigovor savjesti”, koja se bavila promoviranjem prava na civilno služenje vojnog roka, a što je u osnovi bio dio medijske kampanje kreiranja utiska kako “Mladi ne žele u vojsku” (naslov teksta RFE), usmjerene ka potpunom ukidanju vojnog roka u Bosni i Hercegovini. Tri godine nakon toga, nakon ubistva Denisa Mrnjavca, Brkan učestvuje u organiziranju protesta koji su se pokušali iskoristiti kako bi se s vlasti srušili tadašnja gradonačelnica Sarajeva Semiha Borovac, premijer Kantona Sarajevo Samir Silajdžić te premijer Federacije BiH Nedžad Branković i prilikom kojih je, prvi put, vandalizirana zgrada Kantona Sarajevo.

Interesantno je da Brkanovu ulogu u cijeloj toj ujdurmi razotkrio upravo njegov nekadašnji kolega plenumaš, također profesionalni protestant Zoran Ivančić, pa smo mogli saznati da su ti rani pokušaji rušenja legitimne i demokratski izabrane vlasti u Sarajevu bili tema kasnijih Brkanovih predavanja i hvalisanja po bijelom svijetu, ali i to da se radilo o dobro finansiranim poduhvatima.

Brkana se ubrzo raskrinkalo i da usmjerava donacije u maliciozne i stupidne propagandne performanse, poput nošenja zlatne kašike po Sarajevu, a bio je i više nego primjetan tokom kidnapiranja tzv. protesta za JMBG iz 2013. godine, koji su na kraju rezultirali usvajanjem zakona po željama zastupnika iz RS-a.

Nakon toga je Brkan, tokom popisa stanovništva iste te godine, sugerirao, uglavnom Bošnjacima, da se izjasne kao građani i Bosanci, čime je izazvao bijes ogromnog dijela javnosti. Tek nakon novih režiranih protesta, tačnije propasti pokušaja državnog udara iz 2014. godine, Brkan postaje samozatajniji i upadljivo manje prisutan u javnosti, vjerovatno uslijed potpunog kraha i diskreditacije tzv. plenuma, koji su bili zamišljeni kao alternativni centri vlasti neuspješnih i neostvarenih pučista. Osim solidariziranja s piromanima, vandalima i teroristima koji su pored zgrade Kantona zapalili i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, nešto što čak ni specijalcima bivše JNA tokom Agresije nije pošlo za rukom, te žalopojke što ih se tretira kao kriminalce – kakvi i jesu – umjesto kao “djecu koja su vratila nadu i spasila obraz društvu”, Brkan je uglavnom nestao iz fokusa javnosti. No, kako se pokazalo, ne trajno.

Nakon svega ovoga, Darko Brkan i njegova partnerica, inače Srbijanka, Tijana Cvjetićanin dobijaju priliku da oblikuju javno mnijenje u Bosni i Hercegovini. Kao da sve već nabrojano nije dovoljno, Cvjetićanin i Brkan pokazali su dosadašnjim vođenjem “Raskrinkavanja”, baš kao i “Istinomjera” – također još jednog projekta njihovog “nevladinog” udruženja “Zašto ne” – svoje ideološke preferencije jer su se u svom raskrinkavanju laži i mjerenju istine uglavnom bavili marginalijama umjesto ponajvećim emiterom laži i neistina u Bosni i Hercegovini Miloradom Dodikom i njegovim medijima. Ova njihova nezainteresiranost za raskrinkavanje posebno je uočljiva u kontekstu stalnih laži i dezinformacija koje u vezi s Genocidom nad Bošnjacima ili Agresijom na Bosnu i Hercegovinu plasiraju (veliko)srpski mediji u Bosni i Hercegovini.

Uprkos tome, Brkan i Cvjetićanin, sada i službeni partneri najpopularnije društvene mreže u Bosni i Hercegovini, od sada će da ocjenjuju koja je vijest ili informacija netačna. Nakon što oni daju svoj vrli sud i čekiraju problematične, Facebook će označene sadržaje prikazivati znatno niže u novostima svojih korisnika ili ih uopće neće prikazivati. To će, naravno, direktno utjecati na sve one koji postanu meta Brkana i kompanije jer ne samo da će se smanjiti doseg njihovih objava na Facebooku već će im time biti ukinuta i mogućnost oglašavanja i ostvarivanja zarade.

Ovaj “shadow banning” i “sandboxing” koji će provoditi Brkan i kompanija na Facebooku najlakše je opisati kao da u ogromnoj prostoriji prepunoj tijesno zbijenih ljudi koji se nadvikuju neko odluči da vas utiša i uzme vam glas – vi ste i dalje tu, možete vikati i gestikulirati koliko god želite, ali vas niko neće ćuti ako ne odluči pogledati baš prema vama.

NA ZAPADU NIŠTA NOVO

Naravno, Bosna i Hercegovina nije izuzetak u ovom smislu jer je ista vrsta programa i projekata pokrenuta ili se pokreće širom država koje se nekad činile Jugoslaviju, a sve kao dio šireg trenda koji je već uzeo maha na Zapadu. U suštini, ovdje je riječ o političkom obračunu koji je poprimio globalne razmjere još od pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u. Trumpa njegovi politički suparnici iz reda demokrata optužuju da je u svojoj kampanji imao podršku što “ruskih botova”, što “desničara” koji su na društvenim mrežama širili “fake news”, tj. dezinformacije u njegovu korist, te mu pomogli u pobjedi. Situaciju je dodatno usložila činjenica da je većina američke “silikonske doline”, vlasnika, direktora i uposlenika najvećih društvenih mreža izuzetno liberalnih i ljevičarskih svjetonazora, što je dovelo do toga da su se takve kompanije našle pod pritiskom i iznutra i izvana kako bi “učinile nešto” da se više nikada ne ponovi pobjeda konzervativnog i desničarskog kandidata.

Sve je posebno eskaliralo nakon početka političke i ideološke krize i kulturološke ljevičarske revolucije koja već nekoliko mjeseci potresa i same temelje američkog društva te proizvodi kolektivnu histeriju koja se manifestira trajnim “deplatformisanjem” disidentskih glasova, ideja i stavova s društvenih mreža. Čak su i saopćenja službenog profila američkog predsjednika već nekoliko puta bila cenzurirana i blokirana.

I HAVE NO MOUTH AND I MUST SCREAM

Činjenica da su “disidenti” koje se cenzurira ogromnom većinom osobe ili organizacije konzervativnih, tradicionalnih ili desničarskih svjetonazora objašnjava kako i zašto se osobe poput Brkana i Cvjetićanin postavljaju kao arbitri koji će imati mogućnost da manipuliraju informacijama te ostvaruju utjecaj na politička kretanja u Bosni i Hercegovini. Dovoljno je pročitati da je Brkanovo “Raskrinkavanje” član “Fact‑Check Neta”, mreže koju podržava NED (National Endowment for Democracy) ili Nacionalna fondacija za demokratiju, koju američki mediji često nazivaju “nacionalnom fondacijom za napad na demokratiju”, jer je ona notorna po miješanju u unutrašnju politiku suverenih država, pa da se razumije šta je na stvari.

Po tvrdnjama mnogih američkih medija, NED je od svog osnivanja, umjesto alata za promociju demokratije, prije imao funkciju instrumenta za otvoreno provođenje onih operacija koje inače CIA provodi tajno, te je njegova uloga bila i ostala oblikovanje unutrašnje politike drugih zemalja na način koji odgovora interesima SAD-a. U tom kontekstu, naročito ako se prisjetimo ko je stajao iza kolonijalnog eksperimenta s kantonalnom “frankenštajn-koalicijom” u Sarajevu, nije potrebno mnogo mašte da se zamisli šta će se na Facebooku dešavati ne samo sa sadržajima koji, recimo, kritički tretiraju LGBTIQ ideologiju ili promoviraju tradicionalne vrijednosti već i s predizbornim porukama pojedinih stranaka, onda kada Brkan i Cvjetićanin počnu da ureduju!

Ne treba se nadati da će Brkan i Cvjetićanin tretirati saopćenja ili promotivne sadržaje ideoloških i političkih protivnika jednako kao objave vlastitih političkih istomišljenika i favorita ovdašnjih ambasada, a što ima ozbiljne implikacije za predstojeće lokalne izbore. Takva neutralnost bila bi suprotna samoj svrsi njihovog postavljanja za ovlaštene cenzore zadužene za oblikovanje javnog mnijenja i utjecanja na političke procese. Uostalom, kakvu uopće političku neutralnost možemo i očekivati od osobe koja je nekoliko puta pokušala nasilno rušiti demokratski izabranu vlast i kakvoj se to borbi protiv dezinformacija možemo nadati od nekoga ko je vlastoručno širio izmišljotine i monstruozne klevete poput one o “zlatnim kašikama”?

PROČITAJTE I...

Ako se austrijski Zeleni, kako sami kažu, zalažu prvenstveno za ljudska prava, kako onda shvatiti pokušaj da se ljudima iz Bosne i Hercegovine, a naročito Bošnjacima, dovodi u pitanje pravo na nacionalnost i porijeklo te da se etiketiraju kao pripadnici tvorevine koje već nema već decenijama?

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!