fbpx

DIJASPORA PIŠE: U Holandiji je prosječan građanin spreman na solidarnost i pomoć

Ugostiteljstvo s još nekim uslužnim granama ekonomije trpi najveće posljedice iako je Vlada već intervenirala s oko 15 milijardi eura. Pored izuzetno teškog stanja u borbi s virusom, upozorava se na ekonomsku recesiju, za koju predviđaju da će biti slična onoj iz 2008, pa i teža. “Lockdown” nije na snazi u Holandiji.

PIŠE: Samir Mušija, predsjednik Islamske zajednice Bošnjaka Holandije

Prvi otkriveni slučaj zaraze virusom korona u Holandiji otkriven je 27. februara. U tom periodu susjedne zemlje Belgija i Njemačka već su imale potvrđene slučajeve. Mnogi su stava da Holandija nije, a mogla je mnogo brže reagirati na ovu pandemiju. Nakon pritiska javnosti i prilika u susjednim zemljama, donose određene mjere koje su u samom početku bile nejasne i neprecizne, što je rezultiralo vrlo brzo novim odredbama, prestanak rada u školama, zatvaranje velikog broja trgovina, restorana, javnog okupljanja i svih onih usluga koje podrazumijevaju više od 3 osobe u grupi s 1,5 metar odstojanja.

Kao i svi, stanovništvo Holandije bilo je u početku zbunjeno i iznenađeno, a moglo bi se kazati i neodgovorno. Međutim,u Holandiji živi 17,5 miliona stanovnika na površini koja je 10 posto manja od BiH. Koncentracija stanovništva jeste 80 posto u urbanim zonama, što znači veoma gusto naseljena i prenapučena u gradskim zonama.

Sama ta činjenica i konfuzija u prvom mahu dovela je do toga da se rapidno povećao broj zaraženih i umrlih osoba u vrlo kratkom periodu, 10.000 zaraženih i 771 umrlih s 29. martom 2020. Do 6. aprila važe stroge mjere zabrana, kao što su obustava školske nastave, zatvorene su sve vjerske obredne institucije, džamije, crkve i slično, ugostiteljski objekti, restorani…

Ugostiteljstvo s još nekim uslužnim granama ekonomije trpi najveće posljedice iako je Vlada već intervenirala s oko 15 milijardi eura. Pored izuzetno teškog stanja u borbi s virusom, upozorava se na ekonomsku recesiju, za koju predviđaju da će biti slična onoj iz 2008, pa i teža. “Lockdown” nije na snazi u Holandiji.

Promatrajući neke gore navedene podatke i parametre, članice EU ostale su pri nekom nepisanom ili samoinstinktivnom odbrambenom stavu, da svaka sebe spašava kako zna i umije. Ovoj krizi nije određen ni sami početak, pa je vrlo teško odrediti kraj, jedno je sigurno, prosječan građanin spreman je na solidarnost i pomoć. Tu se ističe i bosanskohercegovačka zajednica, najviše Islamska zajednica Bošnjaka u Holandiji, koja je među prvima uputila zahtjev institucijama da brže i jasnije odrede način mjera u zaštiti od širenja virusa.

Nažalost, sve vjerske aktivnosti obustavljene su od 16. marta, ipak, savremenom tehnologijom održavamo kakav-takav rad i komunikaciju među nama. Virus je dao odgovor na nekoliko stvari, da smo, ma koliko bili razvijeni i bogati, nespremni za ovaj ispit, da će, pored silne tehnologije i bogatstva zemalja EU, solidarnost, humanost i ljudski faktor odlučiti o pobjedi i da jedino bogobojazna osoba neće pasti na ispitu ljudskosti.

PROČITAJTE I...

O srednjovjekovnoj Bosni, suverenoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi, generalno malo znamo. Fragmenti slike srednjovjekovne bosanske države nalaze se u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine. Srednjovjekovna postavka u Zemaljskom muzeju postavljena je 80-ih godina prošlog stoljeća i na njoj su radili neki od najvažnijih naučnika koji su svoj naučni rad posvetili srednjovjekovlju – Pavo Anđelić i Nada Klajić. Izložba je koncipirana kao rani srednji vijek, razvijeni srednji vijek i kasni srednji vijek.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!