fbpx

DIJASPORA PIŠE: 100.000 radnika već je ostalo bez posla

Prije dan-dva, nadležno državno ministarstvo obznanilo je potrebu za angažmanom radnika na radovima proljetne sjetve. Sađenje povrća i drugih poljoprivrednih kultura vrlo je bitan segment i od krucijalne važnosti za poljoprivredni sektor širom Austrije.

 

 

PIŠE: Ibrahim Čikarić, predsjedavajući Islamske vjerske zajednice u Austriji, općina muslimana pokrajine Štajerske

S obzirom na proglašenu pandemiju virusa korona u cijelom svijetu, Savezna vlada Republike Austrije je do danas (22. marta 2020. godine) uvela niz mjera koje služe preveniranju i usporavanju daljnjeg širenja virusa na području cijele države. Vlada Republike Austrije svakodnevno putem medija obznanjuje daljnje mjda će oere kojih se trebaju pridržavati svi građani.

Pod mjerama se podrazumijevaju prije svega potpuno i djelimično zatvaranje graničnih prelaza sa susjednim EU državama, naglašeni angažman državne vojske u ove svrhe, suspenzija svih vrsta okupljanja koja prelaze brojku od pet osoba, zatvaranje vrtića, škola i univerziteta, otkazivanje brojnih javnih skupova i konferencija, suspenzija brojnih avioletova državnih, ali i privatnih aviokompanija, izdavanje brošura na više jezika koje tretiraju kako se općenito ponašati i održavati kulturu higijene u vremenu pandemije itd.

Kako trenutno područje pokrajine Tirol, kao geografski najduža pogranična regija s državom Italijom, broji najviše registriranih inficiranih virusom korona, u ovoj su pokrajini na snazi najintenzivnije mjere kojima se ograničava potpuno kretanje stanovnika ovog područja. Samo su tri razloga koja opravdavaju izlazak iz stanova ili kuća: zaposlenim u firmama i institucijama, nabavka neophodnih namirnica i lijekova, pomoć ljudima starije životne dobi koji nisu zbog bolesti ili starosti u mogućnosti obaviti neophodno za njihove živote.

Putem svojih aktivista brojne nevladine organizacije, humanitarna udruženja i vjerske zajednice opet angažmanom svojih lokalnih crkvi ili džamija daju svakodnevni doprinos u pružanju pomoći ljudima u stanju prijeke potrebe. Ovdje se najčešće radi o pripadnicima najstarije populacije stanovništva. Džemati Islamske zajednice Bošnjaka u Austriji, kao i druge članice vrhovne Islamske vjerske zajednice u Austriji općenito, u humanoj su misiji i stalnoj dispoziciji svim ljudima: svojim članovima, komšijama, ali i općenito svim sugrađanima.

Ono što je bitno za istaći jeste i da Vlada svojim mjerama nije suspendirala rad javnog saobraćaja, rad vrtića i škola u smislu da se organiziralo čuvanje i rad s djecom čija oba roditelja rade (npr. uposlenici u policiji, vojsci, supermarketima, javnom saobraćaju, firmama od prijekog značaja za privredu i redovno funkcioniranje države, zaposlenici u gradskim, pokrajinskim i državnim institucijama itd.). Vlada je nedvosmisleno svojim mjerama ukazala i zatražila da se djeca ne povjeravaju na čuvanje djedovima i bakama koji spadaju u posebno rizične grupe stanovništva, za koje bi infekcija virusom korona donijela po život vrlo izvjesno teške zdravstvene komplikacije.

Austrijsko društvo u velikoj većini izražava disciplinu spram obznanjenih mjera amortiziranja posljedica pandemije virusom korona. Naravno, postoji i manji broj slučajeva narušavanja predmetnih mjera. No, u cjelini gledano, trenutno ovako uspostavljen sistem preventivnih mjera zaštite funkcionira. Koje će rezultate same mjere polučiti, činjenice koje se redovno prate i analiziraju na državnom nivou, jeste strategija koja treba donijeti pozitivan učinak i odgovor na prisutnu pandemiju.

Vremenski odmak i analiza primjene istih, nakon protoka jedne ili dvije sedmice dana, fakti su spram kojih se određuje daljnja društvena strategija. Svi se nadaju pozitivnom učinku mjera zaštite svih žitelja Republike Austrije. Kako država Austrija spada u države gdje se bilježi stalni i značajan porast inficiranih, primarni cilj jeste čim prije postići pad broja oboljelih od pandemije virusom korona.

Prije desetak dana, kada je postalo jasno da Austriju ne može zaobići ono što je već zahvatilo brojne države svijeta, svjedočilo se svojevrsnoj panici među ovdašnjim stanovništvom. Ljudi su hrlili u prodavnice, u brojnim gužvama kupovalo se naveliko. U apotekama je već bilo ponestalo dezinfekcionih sredstava. U tom tada paničnom štimungu, Vlada je pozivala na mir i trezvenost. Jasno je naglašeno da segment snabdijevanja potrebnim namirnicama neće biti doveden u pitanje.

I, hvala Bogu dragom, i danas je još moguće kupiti neophodno za daljnje normalno životno funkcioniranje. Solidarnost s drugima prisutna je i nenarušena. Svojevrsnog straha ima, što je razumljivo, ali neke prenaglašene panike još nema.

Sebi nekad pak postavljam pitanje kako bi reagiralo i ponašalo se ovdašnje društvo, recimo, na mjeru uvođenja policijskog sata, kao što je to netom uvedeno kao mjera u Bosni i Hercegovini. Država Austrija uređena je država na visoko demokratskim principima, koja već odavno nije imala vanredne situacije i stanje policijskog časa koje podrazumijeva potpunu suspenziju kretanja građana na određeni period.

Mišljenja sam da će ova kriza, kada jednom, ako Bog da, prođe, svakako ostaviti velike posljedice. U Austriji je ekonomska situacija takva da bilježi svoj osjetan pad. Iako je Savezna vlada, kao vid stabilizacije svoje privrede, donijela zakon kojim se ekonomiji stavlja na raspolaganje preko 40 milijardi eura u svrhu osiguranja opstanka radnih mjesta te mjeru odgode plaćanja bankovnih pozajmica, do danas je već evidentiran broj od 100.000 radnika koji su ostali bez posla i prebačeni su na Zavod za zapošljavanje.

Bez obzira na to što je Savezna vlada kroz spomenuto uvođenje finansijske pomoći privredi apelirala i apelira na poduzetnike da ne dolazi do otpuštanja uposlenih, broj nezaposlenih povećava se i vjerovatno će imati daljnju tendenciju tog rasta. U kojoj i kolikoj mjeri, može se samo nagađati. I pored činjenice da Republika Austrija slovi kao jedna od ekonomski vrlo stabilnih država, već je sada primjetno, nakon jedne sedmice od uvođenja vanrednog stanja, koliki udar trpi njena privreda u cjelini. Kao i svi ostali, ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, sa ili bez austrijskog državljanstva, osjećaju posljedice pandemije korona-virusa u manjoj ili većoj mjeri.

Ljudi koji posjeduju državljanstvo Republike Austrije i radili su u kontinuitetu bit će putem svojih strukovnih sindikata i intervencijom mjera same države u izvjesnoj mjeri zbrinuti. Pitanje je šta će se desiti s radnicima koji su tu odskora, kroz sezonske angažmane ili oni koji su putem skoro stečene radne dozvole našli radno mjesto na prostorima Republike Austrije. Nadam se da će biti izraženog senzibiliteta nadležnih institucija prema ovoj populaciji i njihovom radnom statusu.

Prije dan-dva, nadležno državno ministarstvo obznanilo je potrebu za angažmanom radnika na radovima proljetne sjetve. Sađenje povrća i drugih poljoprivrednih kultura vrlo je bitan segment i od krucijalne važnosti za poljoprivredni sektor širom Austrije. Uglavnom su za ove poslove do sada bili angažirani radnici iz susjednih država. Predmetna situacija to trenutno ne predviđa. Da li je to eventualno neka šansa da se neki nezaposleni bar privremeno ovdje angažira, stvar je eksperata koji su na potezu da dadnu odgovor.

Trenutnog iskazivanja empatije i solidarnosti u austrijskom društvu ima. Neka nas ovakvih svakim danom bude više. I na ovom i na drugim kontinentima. U misiji solidarnosti i humanosti vjerske zajednice i crkve daju veliki doprinos.

Od hrabrenja i motiviranja do konkretnog vida pomoći. Simbioza zajedničkog djelovanja humanitarnih nevladinih organizacija i vjerskih zajednica, uz podršku zvanične politike, razbija stereotipe u javnosti koji se podvode pod segment sebičnosti i nemarnosti. I uloga samog pojedinca u ovom smislu svakako je dobrodošla i već osvjedočena. Pitanje je koliko nas je i činimo li već afirmativnu većinu u ovoj misiji dobročinstva.

PROČITAJTE I...

Sazivanje Prvog bošnjačkog sabora, demokratska i slobodna atmosfera u kojoj se odvijao, odluke i zaključci koji su doneseni, nacionalno jedinstvo koje je pritom iskazano te dalekosežne posljedice koje je polučio predstavljaju historijsku vododijelnicu, trenutak kada su poslije jednog teškog i dugog stoljeća Bošnjaci konačno postali moderan politički narod koji se čvrsto opredijelio ne samo da opstane već i da stupi na svjetsku pozornicu kao politički suveren, kulturološki poseban te prije svega državotvoran narod

Na popisu stanovništva 2013. godine 91,36 posto građana Kantona Sarajeva izjasnilo se da govori i piše bosanskim jezikom. U istom tom kantonu, iste te godine, na istom tom popisu, 83,79 posto stanovništva izjasnilo se da pripada bošnjačkom narodu. Iste godine, na istom popisu, 1.193 građanina u glavu, ili 0,28 posto stanovnika gotovo polumilionskog Kantona Sarajevo, izjasnilo se da govori jezikom koji nazivaju “BHS”, dok svi drugi govore ili bosanskim, ili hrvatskim, ili srpskim. Stoga bi bosanski jezik trebalo školarcima u dokumentima pisati po principu automatizma, osim ako roditelji žele pisati hrvatski ili srpski jezik

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!