Deklaracija SDA i proaktivna bošnjačka politika: Još jedno “bitno pojašnjenje”

Ako ni zbog čega drugog, onda je zbog ovog novog “bitnog pojašnjenja” Deklaracija SDA bitna. Ona je vid proaktivne bošnjačke politike i u njoj se nalaze vrlo “bitna pojašnjenja” za naše komšije. Ona koja iznenada Vučića, Dodika i Brnabićku stavljaju u poziciju branioca Dejtonskog sporazuma. A zar to nije pravo čudo?

 

Piše: Almir MEHONIĆ

 

Izetbegović ponovo provocira; Bakir brani zločince; Bakir vređa žrtve; Bakir ukida Srpsku; Programska deklaracija SDA je ratnohuškačka; SDA nezvanično objavila rat Srbima u BiH; Deklaracija SDA je nova priča o islamskoj državi; Deklaracija SDA još jedan napad na Srbe; SDA još jednom potvrdila da nikada nije prihvatila mir… Navedeni naslovi samo su djelić sadržaja ispucanog iz srpskog medijskog arsenala nakon Kongresa SDA i usvajanja Programske deklaracije ove stranke.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da ne želi da daje izjave naprečac u vezi s Deklaracijom Stranke demokratske akcije, koja želi vratiti “Republiku BiH”, s administrativnim centrom u Sarajevu. Plaši se, kaže, da je ovaj dokument SDA mnogo važniji nego što neko želi da ga predstavi. Poručuje da će se Srbija, kao zemlja garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, na ozbiljan način odnositi prema tom dokumentu. Vučić će odjednom licemjerno probuditi i mirotvorca koji čuči u njemu i javlja se prema potrebi. “Mi smo zemlja garant Dejtonskog mirovnog sporazuma, nama su mir i stabilnost najvažniji. Želim prvo da pročitam dokument većinskog političkog predstavnika naroda BiH. Srbija poštuje Dejtonski mirovni sporazum i dogovor tri naroda, bošnjačkog, srpskog i hrvatskog”, rekao je pomirljivo Vučić dok su mediji pod njegovom kontrolom rigali vatru.

“To je izuzetno opasno, javno pozivanje na nepoštovanje Dejtonskog sporazuma i još jedno otvaranje Pandorine kutije na Balkanu i nešto što svakako ne treba shvatiti olako”, nadovezala se na svog vožda srbijanska premijerka Ana Brnabić. Gotovo identične poruke slao je i Milorad Dodik. Umiveno, probuđeno, bez prijetnji separacijama i prisajedinjenjima, Mile se odjednom pojavio kao zaštitnik slova Daytona.

Pravo je čudo kako jedan dokument koji poziva na uspostavljanje Republike BiH može dignuti toliko bure u našem susjedstvu. Kao da su se neki našli u čudu što si Bošnjaci uzimaju pravo da promišljaju o vlastitoj državi i njenom uređenju. Zar neko zaista misli da bi svoje dugoročne ciljeve trebali usklađivati s Dodikom i Vučićem, koji su bez imalo zadrške najavili ujedinjenje Srbije i manjeg entiteta kao svoj dugoročni cilj? Kao da se Bošnjake želi istrenirati i navići na sve priče o secesiji, na sve velikodržavne memorandume, na sva negiranja, izljeve mržnje i šovinizme. I kao da mnogo smeta kada se srpske igranke osujete od Stranke demokratske akcije i njenog lidera Bakira Izetbegovića.

Ako ni zbog čega drugog, onda je zbog ovog novog “bitnog pojašnjenja” Deklaracija SDA bitna. Ona je vid proaktivne bošnjačke politike i u njoj se nalaze vrlo “bitna pojašnjenja” za naše komšije. Ona koja iznenada Vučića, Dodika i Brnabićku stavljaju u poziciju branioca Dejtonskog sporazuma. A zar to nije pravo čudo?

S druge strane, one navodno naše, pravo je čudo kako dio bošnjačke i probosanske politike ova deklaracija natjera da javnosti pokažu da nisu za Republiku BiH. Jer, po njihovom mišljenju, “sve je ovo dogovor Bakira i Dodika”. Već izlizana teza koja se koristi kada ponestane argumenata i skoro uvijek kada SDA povlači državničke poteze. Kada reagira u odbrani suvereniteta države i kada ukazuje na crvene linije. Istina, ne radi to SDA na dnevnom nivou. Ali radi onda kada se u javnosti stvara klima normalizacije separatističke retorike. Bez reakcije, bez crvene linije, separatizam ima priliku da postane dio normaliziranog javnog govora, što je nedopustivo. A kada prema nečijem mišljenju izostaje reakcija SDA, onda ju se napada da ima mlakog lidera, da provodi izdajničku politiku, da stvara “findžan-državu”. Kada reagira, onda je to dogovor s Dodikom, i tako ukrug. U svakom slučaju, ako je od SDA, ne valja. Upravo se zato patriote ne smiju na to osvrtati, a kamoli iscrpljivati ovakvim politikantstvom.

U paketu s pričom o Deklaraciji mogli smo čuti vijest da je na Kongresu SDA jednoglasno, kao jedini kandidat za predsjednika stranke, izabran Bakir Izetbegović. Prije svega treba reći da jedan kandidat nije “nedemokratski čin” već je on predviđen unutar demokratskih izbornih procedura. I Angela Merkel je bila jedini kandidat za predsjednika Kršćansko-demokratske unije (CDU) na Kongresu ove vladajuće njemačke stranke 2016. godine. U susjednoj Hrvatskoj devedesetih godina 20. stoljeća vrli književnik i političar, proljećarac Vlado Gotovac bio je jedini kandidat za predsjednika Liberalne stranke.

Navodno su liberali strahovali kako će opravdati svoje ime ako imaju samo jednog kandidata, ali su zaključili da ni izbliza nemaju boljeg od Gotovca i da bi bilo krajnje licemjerno fingirati protukandidata. SDA je mogla imati dva ili tri kandidata za predsjednika. Mogla je fingirati. Ali, očito, željela je poručiti nešto drugo bošnjačkom narodu i bosanskim patriotima. Vrijeme je okupljanja i sabiranja. Vrijeme je pune podrške politici crvenih linija. I u tome u najjačoj bošnjačkoj partiji nema suprotstavljenih mišljenja i politika. I zato jedan kandidat nije bila nedemokratska poruka, kako su ustvrdili nemušti zlonamjernici, već poruka o konsenzusu, poruka jedinstva i snage.

 

PROČITAJTE I...

Uzalud je resornoj ministrici RS-a Srebrenki Golić slati urgencije u Zagreb, kao što je uzalud načelniku Bosanskog Novog Miroslavu Drljači prijetiti tužbom protiv Hrvatske, koja će izgradnjom nuklearne deponije ugroziti zdravlje i živote na stotina hiljada stanovnika Bosanske krajine, sve dok “njihov čovjek” u državnom predsjedništvu ne shvati da se interesi Srba, Bošnjaka, Hrvata i svih drugih građana mogu zaštititi samo kroz institucije Bosne i Hercegovine, koja jedina ima međunarodnopravni subjektivitet

Trumpova odluka da pozove islamiste da posjete Camp David bila je veoma neobična, i to samo tri dana prije osamnaeste godišnjice napada 11. septembra, ali Trump je u tome vidio dobru priliku za neke glasove na narednim izborima, unatoč činjenici da sukob s Afganistanom nikada nije bio na njegovom dnevnom redu niti je ikad posjetio svoje trupe u toj zemlji.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!