Danas odluka o reviziji presude

Jedna dilema razriješena je prije tog skupa, to da li Sakib Softić i dalje ima legitimitet agenta BiH. “Odlukom Predsjedništva BiH imenovan je agent BiH u Međunarodnom sudu pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije Sakib Softić. I njegov mandat zvanično traje i danas”, izjavio je za Fenu bivši agent BiH u ovom sudu, ustavnopravni ekspert Kasim Trnka. Po njegovim riječima, ono što ovdje stvara sumnju jeste polemika u vezi s tim je li revizija presude novi postupak ili nastavak ranijeg postupka.

Za danas je u Sarajevu najavljeno savjetovanje o opravdanosti eventualnog postupka revizije presude Međunarodnog suda pravde, čiji je pokrovitelj član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović. Pozivnice su poslane velikom broju ljudi iz kulturnog, javnog i političkog života.

Jedna dilema razriješena je prije tog skupa, to da li Sakib Softić i dalje ima legitimitet agenta BiH. “Odlukom Predsjedništva BiH imenovan je agent BiH u Međunarodnom sudu pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SR Jugoslavije Sakib Softić. I njegov mandat zvanično traje i danas”, izjavio je za Fenu bivši agent BiH u ovom sudu, ustavnopravni ekspert Kasim Trnka. Po njegovim riječima, ono što ovdje stvara sumnju jeste polemika u vezi s tim je li revizija presude novi postupak ili nastavak ranijeg postupka.

“U Statutu i Pravilima Međunarodnog suda pravde nema odredbe po kojoj se podnošenje prijedloga za reviziju presude toga suda smatra novim postupkom. Ukoliko je Sud u nekom slučaju, inače rijetkih prijedloga za reviziju, zasnovao novi predmet, za to nije imao uporišta u navedenim dokumentima i mogao je to pravdati samo praktičnim razlozima evidentiranja predmeta. Iz navedenog se može vjerodostojno zaključiti da je prijedlog za reviziju nastavak postupka u kojem se ne otvara rasprava ni o jednom drugom pitanju o kojem je odlučeno, osim o onom koje je označeno u prijedlogu za reviziju”, kaže Trnka. Ukoliko ovlašteni predstavnik tužene strane ospori aktivnu legitimaciju agenta BiH, o tome, kao o prethodnom pravnom pitanju, nakon rasprave treba odlučiti Sud.

“Nema mjesta političkom diskursu o kvalitetu mandata agenta”, zaključio je Trnka. BiH je 1993. godine podnijela tužbu protiv SR Jugoslavije (Srbija i Crna Gora) Međunarodnom sudu pravde (ICJ) u Hagu. Presuda je donesena 26. februara 2007. godine, a najviši UN-ov sud definirao je pokolj u Srebrenici genocidom, za koji ne smatra odgovornom Srbiju i odbacuje zahtjev za isplatu finansijske odštete, ali Srbiju smatra odgovornom da je zločin propustila spriječiti te kazniti počinioce.

U međuvremenu, predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić kazao je kako neće biti održana sjednica Predsjedništva BiH na kojoj bi se razgovaralo o reviziji presude. Ivanić je dodao da je protiv održavanja sjednice na tu temu bio i član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Dragan Čović.

U isto vrijeme oglasila se i SDA koja s “indignacijom odbacuje svakodnevne nasrtaje glasila Fahrudina Radončića kojima se nastoji obezvrijediti proces podnošenja zahtjeva za reviziju presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu”. Tvrdnje da u tom procesu nije sve učinjeno što se moglo učiniti SDA smatra zlonamjernim i neutemeljenim. Također dodaju da je učinjeno sve da zahtjev bude kredibilan, zahvaljujući bošnjačkim članovima Predsjedništva BiH, ekspertskom timu, udruženjima žrtava agresije na BiH, probosanskim političkim strankama i brojnim bh. patriotima. “Umjesto da se udruži sa svim drugim probosanskim strankama i svojim odnosom pomogne što kvalitetnijoj pripremi zahtjeva za reviziju, glasilo Fahrudina Radončića i ovu temu od prvorazrednog državnog interesa i značaja koristi u svrhu jeftinog politikantstva.”

 

PROČITAJTE I...

Do džamije se od visoke trave, guste šikare, neprohodnih žbunova i korova, te ostalog rastinja kojem se ni imena ne zna, skoro i ne može doći. Usred mesdžida nikla je povisoka smokva, a miris nane, ćubre i drugog ljekovitog bilja budi čudna osjećanja i nostalgiju za nekim neproživljenim životima i vremenima. Za to je vjerovatno kriv i kameni mihrab koji se ne može ne primijetiti čim se uđe u prostor za klanjanje. Grandiozan i gord, odolijevao je stoljećima, pa poručuje da su u njemu ratove i borbe vodile stotine imama (mihrab – ar. mjesto gdje se vodi borba, rat), te da je, uprkos današnjem izgledu, iz svake izašao ipak kao pobjednik. Ali, ono što nisu uspjeli vrijeme i ljudi možda će učiniti puzavica koja je preplavila zidove ove hercegovačke krasotice, pa džamija više ne ostavlja dojam molitvenog prostora već neke evropske srednjovjekovne skrivene citadele

S pravom se može ustvrditi da je Hasan Duraković pripadao onom tipu ljudi koje krasi nevjerovatna energija i entuzijazam, iz čega je proisticao veliki aktivizam na vojnom, političkom, ali i općenito društvenom planu. On je bio čovjek kojem ništa nije bilo teško uraditi, od organizacijskih i tehničkih poslova do rizičnih i smionih poteza koji su imali sudbonosan značaj za početno vojno organiziranje odbrane bužimskog i bosanskokrupskog kraja. Za nepune četiri decenije svog dunjalučkog života, a posebno kratkog ratnog puta, Hasan je u pozitivnom smislu odradio puno posla i ostavio neizbrisiv trag

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!