fbpx

Dan kad je rođen najbolji bh. pjesnik

Velika anketa Stava, u kojoj je učestvovalo 36 pisaca i doktora književnosti, nesumnjivo je pokazala da su Mehmedalija Mak Dizdar, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić najpriznatija imena bošnjačkog pjesništva.

 

Objavljeno u magazinu Stav, oktobra 2016. godine

Na današnji dan, 17. oktobra 1917. godine, u Stocu je rođen Mehmedalija Mak Dizdar. Smatra se najboljim bh. pjesnikom svih vremena, što je potvrdila i anketa našeg časopisa. Velika anketa Stava, u kojoj je učestvovalo 36 pisaca i doktora književnosti, nesumnjivo je pokazala da su Mehmedalija Mak Dizdar, Skender Kulenović i Musa Ćazim Ćatić najpriznatija imena bošnjačkog pjesništva.

Gotovo nijedan učesnik u anketi nije odabrao niti tri knjige niti pet pjesama, a da među njima nije bila neka knjiga ili pjesma jednog od ovih triju pjesnika. Za najbolju knjigu pjesama izabran je Kameni spavač Mehmedalije Maka Dizdara. Ova knjiga osvojila je dvostruko više bodova od drugoplasirane, a od 36 učesnika, njih 23 je glasalo za Kameni spavač kao najbolju knjigu pjesama bošnjačke književnosti.

“Kameni spavač zbirka je pune pjesničke zrelosti Maka Dizdara i kamen međaš našeg razumijevanja moderne slike svijeta. Kameni spavač naš je poetski razgovor s našom identitarnom formom i starobosanskom tradicijom, razgovor o smislu života i smrti. U ovoj zbirci do nas dopire glas neuništivog duha čovjekovog, kao i jedan cijeli zaboravljeni svijet koji iz svoje tame i utajenosti nanovo razgovara s nama”, objasnio je svoj izbor prof. dr. Alija Pirić.

Od deset najboljih pjesama bošnjačke književnosti, prema izboru 36 pjesnika i naučnika, čak šest mjesta pripalo je pjesmama Maka Dizdara i Skendera Kulenovića iz zbirki Kameni spavač i Soneti.

“Mak Dizdar i Skender Kulenović klasici su bošnjačke i evropske književnosti. Bošnjačka književnost trebala je i čekala je pjesnike koji će biti njen objektivni korelativ. To je ono što onome ko hoće da napravi antologijski izbor i zbirki i pjesama čini i radost, i zadovoljstvo, i slatku muku opredjeljenja. Kameni spavač i Soneti prijelomne su zbirke, svaka za sebe, ali estetski i poetički nesumnjivo djela univerzalne vrijednosti”, rekao je o svom izboru prof. dr. Fahrudin Rizvanbegović.

Najbolje je pozicionirana pjesma Dizdareva poema Modra rijeka, a odmah nakon nje slijedi Kulenovićev sonet Stećak.

“Pjesma Modra rijeka Maka Dizdara zasigurno najcjelovitije predočava svu posebnost države Bosne u ukupnoj bošnjačkoj književnosti. Složenim je pjesničkim slikama Dizdar oslikao polisemičnu emociju unutar koje se prepliću ljubav, strah, nada i čežnja s jedne, te osjećaj odgovornosti, bezizlaza i gordnosti s druge strane. Osjećajući prostor Bosne, ne kao sukob niti kao amalgam nekih dvaju polariteta, nego kao Izvorište i tok Emocije, Dizdar je donio poetsku definiciju šta to sve Bosna jeste”, objasnio je jedan od sudionika ankete doc. dr. Sead Šemsović.

 

Mòdrā rijèka

Nìkto nè znā gdjè je òna

Màlo známo àl je znâno

Iza gòre iza dòla

Iza sèdam iza òsam

I jòš hùđē i jòš lùđē

Prèko môrnīh prèko gôrkīh

Prèko glòga prèko dràče

Prèko žège prèko stège

Prèko slútnjē prèko súmnjē

Iza dèvet iza dèset

Tàmo dòlje ispod zèmlje

I ònamo ispod nèba

I jòš dùbljē i jòš jàčē

Iza šútnjē iza tmàče

Gdje pijètlovi nè pjevajū

Gdje se nè znā za glâs ròga

I jòš hùđe i jòš lùđe

Iza ûma iza bòga

Ìma jèdna mòdrā rijèka

Širòka je dubòka je

Stô godīnā širòka je

Tìsuć ljêta dubòka jèst

O duljìni i nè sānjāj

Tmà i tmùša nèprebōlnā

Ìma jèdna mòdrā rijèka

Ìma jèdna mòdrā rijèka

Vàlja nàma prèko rijèke

 

PROČITAJTE I...

Govor o bosanskohercegovačkoj, a samim tim i bošnjačkoj književnoj produkciji, u stvari, govor je o njenom nepostojanju. To nepostojanje je suštinsko iako nije apsolutno. Knjige i dalje postoje, i dalje se pišu i publiciraju, sve je veći broj “autora”, a svijet društvenih mreža, digitalne štampe i kopirnica na drukčiji način određuje kako se taj status stiče. O savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj produkciji promišljam sa stanovišta pomalo ciničnog i manje-više ogorčenog pogleda s čitateljske margine svog kontinuiranog ali, ipak, nepotpunog uvida u sve objavljene knjige. Rukovodimo se mišlju da je pojedine autore bolje izostaviti nego o njihovim djelima pisati “napamet”. Predstavit ću knjige koje su privukle moju pažnju, a koje su objavljene 2019. i 2020. godine, a pregled koji nudim je u dobroj mjeri reduciran, i trebao bi biti tek kopča za temeljitije preglede kojima bi se, po prirodi stvari, trebali baviti časopisi za književnost i kulturu.

U saradnji s “Hayat” televizijom, sedmični magazin “Stav” je, u sklopu svečanog obilježavanja 25. novembra, na ovoj televiziji bio gost specijalne emisije u Zemaljskom muzeju, u kojoj su sudjelovali članovi žirija i laureati nagrade “25. novembar”, a emisiju je vodio glavni urednik “Stava” Filip Mursel Begović. U emisiji, koja se emitirala 25. novembra u 20 sati na “Hayat” televiziji, građanima se obratio i Visoki pokrovitelj nagrade “25. novembar” Nj. E. Šefik Džaferović, ujedno čestitavši ovogodišnjim laureatima primitak prestižne nagrade. S obzirom na epidemiološku situaciju, ovo je bio način da se u uvjetima “nove normalnosti” svečana dodjela nagrade “25. novembar” ipak održi. “Hayat” televizija je za 25. novembar pripremila cjelodnevni program koji je vrvio bogatim sadržajima. Cjelodnevno izvještavanje s terena širom Bosne i Hercegovine, gostovanja uglednih imena iz kulture i društva, reportaže iz temeljnih institucija kulture i muzeja činio je obilježavanje 25. novembra na “Hayat” televiziji najboljim sadržajem koji građani Bosne i Hercegovine mogu pratiti na Dan državnosti Bosne i Hercegovine. Predstavljamo snimak emisije:

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!