Crkva zna ko je kakav Hrvat

Izuzetno je sporno i Puljićevo propitivanje etničke pripadnosti Željka Komšića i dovođenje u pitanje njegovog hrvatstva. Puljić tvrdi da je imao uvid u Komšićeve dokumente u kojima stoji nešto drugačije, te ga stoga smatra “nezakonitim” Hrvatom, tj. osobom koja se lažno predstavlja kao Hrvat, što je, kako tvrdi Puljić, izuzetno česta pojava.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Da je strah od ideje demokratske većine u suštini strah i gnušanje od bošnjačke većine te da su to više kulturološke predrasude nego dnevna politika, pokazuje i gostovanje vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića u emisiji Dobar, loš, zao na Našoj TV.

Kardinal bilo kakvu priču o građanskom uređenju vidi u suštini kao majorizaciju te joj suprotstavlja ideju konstitutivnih naroda. Puljić smatra i da Dejtonski mirovni sporazum nije osigurao jednakopravnost sva tri naroda, no ne navodi eksplicitno u čemu se ta neravnopravnost ogleda i da li je ta zamišljena i sanjana ravnopravnost neki ekskluzivni hrvatski prostor ili državno uređenje u kojem će glas jednog Hrvata imati istu političku težinu i istu vrijednost kao glas pet Bošnjaka.

Izuzetno je sporno i Puljićevo propitivanje etničke pripadnosti Željka Komšića i dovođenje u pitanje njegovog hrvatstva. Puljić tvrdi da je imao uvid u Komšićeve dokumente u kojima stoji nešto drugačije, te ga stoga smatra “nezakonitim” Hrvatom, tj. osobom koja se lažno predstavlja kao Hrvat, što je, kako tvrdi Puljić, izuzetno česta pojava.

Ovakvi stavovi i nisu ekskluzivno stvar crkvenih velikodostojnika jer, kako je nedavno pokazao skandal s Tvrtkom Milovićem, tačnije njegovim braniteljima, poput bračnog para Vlaisavljević, postoje i oni koji Hrvate dijele ne samo na zakonite i nezakonite nego i na “asimilirane” i “neasimilirane”.

Milović, kao megafon antibošnjačkog govora mržnje, baš je zbog toga neasimiliran, tj. pravi je Hrvat, dok je onaj Hrvat koji dijeli neke drugačije svjetonazore i političke stavove u vezi sa suživotom, te u vezi s organizacijom države i društva, poput Željka Komšića, ustvari asimiliran, tj. nije pravi Hrvat.

PROČITAJTE I...

Prvi korak ka gradnji Križnog puta na stolačkom Starom gradu lokalna općinska administracija već je napravila. Prodali su tamošnjem Župnom uredu nekoliko lokacija od po dva kvadratna metra. Riječ je o već postavljenim postoljima za križeve, koji su izliveni uz put koji iz središta Stoca vodi do vrha Starog grada, iako je tu striktno zabranjena bilo kakva gradnja. Da se radi o sinhroniziranoj akciji govori i činjenica da je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine već izdala instrukciju da se pripremi izmjena odluke o proglašenju spomenikom Starog grada u Stocu. Tim izmjenama ukinula bi se zaštitna zona i bila bi moguća nova gradnja

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!