fbpx

Crkva zna ko je kakav Hrvat

Izuzetno je sporno i Puljićevo propitivanje etničke pripadnosti Željka Komšića i dovođenje u pitanje njegovog hrvatstva. Puljić tvrdi da je imao uvid u Komšićeve dokumente u kojima stoji nešto drugačije, te ga stoga smatra “nezakonitim” Hrvatom, tj. osobom koja se lažno predstavlja kao Hrvat, što je, kako tvrdi Puljić, izuzetno česta pojava.

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ

 

Da je strah od ideje demokratske većine u suštini strah i gnušanje od bošnjačke većine te da su to više kulturološke predrasude nego dnevna politika, pokazuje i gostovanje vrhbosanskog nadbiskupa kardinala Vinka Puljića u emisiji Dobar, loš, zao na Našoj TV.

Kardinal bilo kakvu priču o građanskom uređenju vidi u suštini kao majorizaciju te joj suprotstavlja ideju konstitutivnih naroda. Puljić smatra i da Dejtonski mirovni sporazum nije osigurao jednakopravnost sva tri naroda, no ne navodi eksplicitno u čemu se ta neravnopravnost ogleda i da li je ta zamišljena i sanjana ravnopravnost neki ekskluzivni hrvatski prostor ili državno uređenje u kojem će glas jednog Hrvata imati istu političku težinu i istu vrijednost kao glas pet Bošnjaka.

Izuzetno je sporno i Puljićevo propitivanje etničke pripadnosti Željka Komšića i dovođenje u pitanje njegovog hrvatstva. Puljić tvrdi da je imao uvid u Komšićeve dokumente u kojima stoji nešto drugačije, te ga stoga smatra “nezakonitim” Hrvatom, tj. osobom koja se lažno predstavlja kao Hrvat, što je, kako tvrdi Puljić, izuzetno česta pojava.

Ovakvi stavovi i nisu ekskluzivno stvar crkvenih velikodostojnika jer, kako je nedavno pokazao skandal s Tvrtkom Milovićem, tačnije njegovim braniteljima, poput bračnog para Vlaisavljević, postoje i oni koji Hrvate dijele ne samo na zakonite i nezakonite nego i na “asimilirane” i “neasimilirane”.

Milović, kao megafon antibošnjačkog govora mržnje, baš je zbog toga neasimiliran, tj. pravi je Hrvat, dok je onaj Hrvat koji dijeli neke drugačije svjetonazore i političke stavove u vezi sa suživotom, te u vezi s organizacijom države i društva, poput Željka Komšića, ustvari asimiliran, tj. nije pravi Hrvat.

PROČITAJTE I...

Čak i humanitarnu pomoć kada šalje u BiH, Rusija adresira samo u korist bosanskih Srba, za razliku od Turske, koja svoje humanitarne i investicijske poduhvate usmjerava u korist svih ljudi u regiji Zapadnog Balkana, što je krupna podrška regionalnoj saradnji kao prioritetu integracijskih ciljeva EU. Dakle, Hrvatska, Srbija i Rusija ometaju napredak regionalne saradnje te umanjuju efekte koje u tom pogledu postižu EU, SAD i Turska. Slabosti prisustva SAD i EU u zemljama Zapadnog Balkana prostor su za destruktivne utjecaje Rusije, Srbije i Hrvatske. Turski doprinos zbližavanju naroda i država na Balkanu prepreka je destruktivnim utjecajima na štetu stabilnosti, sigurnosti i mira u toj regiji

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!