fbpx

Četrdeset godina od pokretanja časopisa “Islamska misao”: Projekt koji je bio ispred vremena

“Prvog decembra 1979. godine izašao je iz štampe prvi broj revije Islamska misao, čime je realizirana četiri godine stara ideja odgovornih ljudi Starješinstva Islamske zajednice, a profesora doktora Ahmeda Smajlovića ponajprije i ponajviše, koji je tu ideju smjelo dao, uspješno realizirao, uređivački program revije koncipirao i prve brojeve kao glavni i odgovorni urednik potpisao, unatoč neskrivenim rezervama koje su spram tog projekta otvoreno izražavali određeni krugovi u Islamskoj zajednici i prikrivenom strahu vlasti”

 

Piše: Sanadin VOLODER

Periodika, književna i naučna, jedan je od pokazatelja historijskog razvoja nekog naroda i države. Časopise među Bošnjacima najčešće su pokretali pojedinci, grupe ili udruženja. Dio proteklog stoljeća, onaj u komunističkoj Jugoslaviji, u kojem su vladale različite zabrane, pokazao je svu žilavost bošnjačke inteligencije.

Pokretanjem Preporoda, islamskih informativnih novina, 15. septembra 1970. godine Husein Đozo sa saradnicima uspio je okupiti raspoložive snage i ponuditi muslimanima Jugoslavije jedinstven medijski projekt. Međutim, fokus Preporoda bio je na informiranju. U to su vrijeme još izlazili Glasnik i Takvim, čime ipak nije u potpunosti bila zadovoljena potreba za unapređenjem razumijevanja islama kod širih masa.

Razvoj islamske misli u Bosni i Hercegovini nije zaustavljen odlaskom Osmanskog carstva, niti nestankom Austro-Ugarske u vihoru Prvog svjetskog rata, niti njenim ulaskom u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno u Kraljevinu Jugoslaviju. Padom halifata, centar iz kojeg su duhovnost crpili Bošnjaci, umjesto Istanbula, postaje Kairo.

Nagli i tragični prekid razvoja islamske misli desio se uspostavljanjem komunističke vlasti, kada su brojni intelektualci i alimi ubijeni ili utamničeni, a pojedini su uspjeli pobjeći na Zapad, gdje su nastavili svoje djelovanje u dijaspori.

Komunističke vlasti, također, dovele su u pitanje opstanak Islamske zajednice kroz oduzimanje vakufa, odnosno onoga što je preživjelo ranije režime. Čak je Gazi Husrev-begova medresa prekinula rad na nekoliko godina, a prekinut je i kontinuitet odlaska naših studenata na al‑Azhar.

“Na pragu petnaestog stoljeća po Hidžri, prvog muharrema 1399. / 1. decembra 1979. godine, izašao je iz štampe prvi broj revije Islamska misao, čime je realizirana četiri godine stara ideja odgovornih ljudi Starješinstva Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, a profesora doktora Ahmeda Smajlovića ponajprije i ponajviše, koji je tu ideju smjelo dao, uspješno realizirao, uređivački program revije koncipirao i prve brojeve kao glavni i odgovorni urednik potpisao, unatoč neskrivenim rezervama koje su spram tog projekta otvoreno izražavali određeni krugovi u Islamskoj zajednici i prikrivenom strahu vlasti, koje su se na sve strane raspitivale: ko ili šta iza toga stoji i kuda to vodi”, piše jedan od nekadašnjih glavnih urednika Islamske misli dr. Ismet Bušatlić u svom tekstu Profesor dr. Ahmed-efendija Smajlović: pokretač, urednik i saradnik revije “Islamska misao”.

Period u kojem je živio i djelovao Smajlović zahtijevao je od njega da bude i “kišobran” za projekt koji je pokrenuo i za autore koji su u njemu pisali. Upravo je taj pritisak iznutra i izvana utjecao na njegovu tragičnu smrt.

“Kao urednik publikacije otvorene svima koji su o islamu, islamskoj misli, kulturi i praksi imali šta da kažu i to znali u pisanoj formi saopćiti čitateljstvu, kakva je Islamska misao i bila, prof. dr. Ahmed-efendija Smajlović nerijetko je morao da brani objavljene tekstove i njihove autore i da na sebe preuzima odgovornost i ‘krivicu’ pred vlastima, prvo državnim, a ponekad i vjerskim”, dodaje dr. Bušatlić.

Da je Smajlović svoje srce vezao za ovaj projekt, dokazuje Bušatlićeva tvrdnja kako se Smajlovićev odnos prema ovom projektu nije promijenio ni nakon što više nije bio urednik.

“Kada je uređivanje Islamske misli prepustio mlađima, prof. dr. Ahmed-efendija Smajlović nije prestao da brine o daljnjoj sudbini Islamske misli. Uspijevao je da u skromnom budžetu Starješinstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji svake godine obezbijedi neophodna sredstva za pokrivanje razlike u troškovima izdavanja i štampanja, jer mali tiraž i pristupačna cijena revije nisu omogućavali samofinansiranje. Važnije je od toga bilo što je prof. dr. Ahmed-efendija Smajlović ostao redovnim i najproduktivnijim saradnikom Islamske misli, u kojoj je objavio preko četrdeset originalnih tekstova, u kojima su predstavljani autori, djela, ideje, učenja, teme, propisi, knjige, institucije, prigode, problemi i izazovi”, zaključuje Bušatlić.

Osman Lavić u knjizi Bibliografija časopisa “El-Hidaje” i “Islamska misao”, objavljenoj 2001. godine, piše da je cilj pokretanja časopisa bio da pravilno i objektivno informira vjernike, “osnovnog nosioca svih vjerskih manifestacija”.

Prvi urednik Islamske misli bio je Ahmed Smajlović (1979–1980), koji je uredio 17 brojeva. Nakon njega, urednik je bio Mesud Hafizović (13 brojeva), a zatim Ismet Bušatlić s najdužim uredničkim stažom (85 brojeva). Poslije Bušatlića urednici su bili Enes Karić, Enes Durmišević te Šefik Kurdić, za čijeg je uredničkog staža zbog agresije ugašen ovaj projekt. Pokušaj reaktiviranja u maju 1993. godine nije uspio i došlo je do trajnog gašenja.

“Bez sumnje, Islamska misao je na polju informisanja vjernika odigrala veoma značajnu ulogu i bila ogledalo vremena u kome je izlazila. To će, vjerovatno, biti tema istraživača historije i uloge pisane riječi na našim prostorima, a ova bibliografija ima za cilj učiniti preglednim bogatu građu Islamske misli i biti poticajem za takva istraživanja”, zaključuje Lavić.

Dr. Zuhdija Adilović u svojoj knjizi Modernisti i islam – utjecaj modernista na islamsku misao u svijetu i kod nas navodi primjere tekstova iz Islamske misli koji potvrđuju činjenicu o postojanju obnoviteljskih ideja tokom cijele komunističke vladavine, iako je bilo kakva značajnija promjena u primjeni islama bosanskohercegovačkih muslimana tada bila samo iluzija.

Ahmed Smajlović nesumnjivo je jedan od najvećih vizionara koje je imala Islamska zajednica i koje su Bošnjaci imali u cjelini. Islamska misao, kao njegova inicijativa i projekt, sa svim kasnijim urednicima koji su doprinijeli afirmaciji islamske ideje i očuvanju islamske vjere na ovim prostorima, ugasila se agresijom na Bosnu i Hercegovinu, iako je bila odlično koncipirana i jako plodonosna, kaže dr. Nezir Halilović.

Početkom marta 1936. godine osnovana je Organizacija ilmije Kraljevine Jugoslavije pod nazivom “El-Hidaje” sa zadatkom vjerskog, moralnog, prosvjetnog i socijalnog podizanja muslimana.

U želji da na najbolji način odgovori postavljenim zadacima, Organizacija ilmije pokreće svoj list pod istim nazivom El-Hidaje. Prvi broj ovog lista izašao je u decembru/januaru 1936/1937. godine. Od tada, s kraćim prekidom (novembar 1938. – april 1939), list će izlaziti sve do februara 1945. godine. U osam godišta izašla su 92 broja.

Urednici El-Hidaje bili su hfz. Muhamed Pandža, Mehmed Handžić, Šaban Hodžić, Kasim Dobrača.

U osam godišta objavljeno je 629 radova iz područja raznih islamskih tema: tefsira, hadisa, fikha, ahlaka, vaza, te iz opće kulturne historije.

Osman Lavić uradio je dragocjenu bibliografiju časopisa El-Hidaje i Islamske misli, što nam omogućava njihovu međusobnu komparaciju i sagledavanje kroz aktualne kontekste i narative članaka u ova dva vrlo bitna medijska projekta Bošnjaka u 20. stoljeću.

Pokretanje časopisa Novi horizonti 1999. godine u Zenici bio je svojevrsni nastavak kursa Islamske misli. Nažalost, i ovaj projekt dijeli sudbinu Islamske misli, a to je trinaest godina trajanja. Već nekoliko godina djeluje vrlo problematična web-stranica pod istim imenom, ali s poprilično suprotnim sadržajem od časopisa Novi horizonti.

Prednost i nedostatak velikih institucija ili organizacija nerijetko je upravo u njihovoj veličini. Institucionalni rad i projekti koji iz njega proističu najbolje mogu odgovoriti na izazove jednog vremena. Za ovogodišnji Dan državnosti Media centar Islamske zajednice u BiH pokrenuo je novi portal Preporod.info.

Uoči 50. godišnjice pokretanja Preporoda Islamska zajednica pokrenula je integrativni i sinergijski portal koji će u svom radu nastojati objediniti sve njene resurse i kapacitete.

Preporod.info je ime koje svjedoči opredijeljenost za kontinuitet preporođivanja zajednice i društva. Preporod se, uostalom, može shvatiti kao dvoznačan pojam. S jedne strane, on podrazumijeva tradiranje, a s druge, neprestani razvoj i pogled u budućnost”, stoji, između ostalog, u tekstu “Preporod.info” – put ka novoj-staroj tradiciji autora Adnana Muminovića, glavnog urednika MINA-e i web-portala Preporod.info.

Iz prethodnih primjera možemo zaključiti da su trajni samo oni projekti iza kojih čvrsto i trajno stoje temeljne institucije Bošnjaka. Obaveza Bošnjaka, odnosno članova Islamske zajednice jeste da podrže ovaj projekt u okviru vlastitih mogućnosti jer je upravo medijski rad džihad vremena u kojem živimo. A obaveza istraživača, naučnika i novinara jeste da istražuju bošnjačku i bosanskohercegovačku periodiku jer se mnogi odgovori za izazove u sadašnjosti i budućnosti kriju u našoj prošlosti.

PROČITAJTE I...

Imajući u vidu sve historijske činjenice, 247 vijećnika ZAVNOBIH-a sastalo se 25. novembra 1943. godine u Mrkonjić-Gradu s ciljem određivanja budućeg položaja Bosne i Hercegovine. Iako je i tada bilo onih Srba i Hrvata koji su mislili da Bosna ne treba biti posebna cjelina kao ostale republike, ipak je prevladalo mišljenje da Bosna i Hercegovina treba biti posebna republika, što je logičan slijed okolnosti uzmemo li u obzir historijat njene državnosti.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!