fbpx

Četiri stotine savjesti na optuženičkim klupama

Na 118 optužnica presude iščekuju 223 bivša pripadnika VRS-a, MUP-a RS-a, članova civilnih struktura RS-a i bivši pukovnik JNA

Piše: Izet PERVIZ

Nedavno smo objavili podatak da je za ratne zločine u Bosni i Hercegovini u 631 predmetu pravosnažnim ili pak prvostepenim presudama osuđeno 752 optuženika, te im izrečeno 6.828 godina zatvora. Pri tome ih je 319 oslobođeno. Iz dana u dan ovi se podaci mijenjaju te već sada broju predmeta koji su dovedeni do presude treba dodati novi, broju osuđenih dvojicu, a ukupnom broju izrečenih godina zatvora još 22.

U petak 15. novembra 2019. godine donesene su dvije presude. Prvostepenom presudom Višeg suda u Beogradu Joja Plavanjac, oficir VRS-a, osuđen je na 15 godina zatvora zbog ubistva 11 mladića zatočenih u Osnovnoj školi “Petar Kočić” početkom augusta 1992. godine u Bosanskoj Krupi, a Zdravko Narančić dobio je sedam godina jer je, kao stražar, dozvolio Plavanjcu da uđe među zatočene. Istog dana Žalbeno vijeće Suda BiH potvrdilo je prvostepenu presudu kojom je Slavko Milovanović, nekadašnji rezervni policajac MUP-a RS-a, oslobođen optužbe da je 8. maja 1992. godine učestvovao u napadu na selo Rešagiće u srebreničkoj općini, te naređivao pljačku i paljevinu bošnjačkih kuća koje su porodice morale napustiti.

Poslije ovih operacije od ukupnih godina zatvora treba oduzeti dvije godine, jer je Sud BiH 21. novembra 2019. godine objavio kako je Apelaciono vijeće trećestepenom presudom smanjilo kaznu Kahri Vejzoviću, nekadašnjem pripadniku MUP-a RBiH, osudivši ga na četiri umjesto šest godina, na koliko je bio osuđen drugostepenom presudom. Osuđen je za zlostavljanje civila srpske nacionalnosti zatočenih u prostorijama osnovne škole u Stuparima pored Kladnja.

Nakon ovih podataka, nameće se pitanje: Koliko je onda optuženih za ratne zločine a da predmeti protiv njih nisu dovedeni do presude? Odgovor bi glasio ovako: trenutno je na 19 sudova u Bosni, Srbiji i Hrvatskoj potvrđeno ukupno 209 optužnica za ratne zločine koje nisu dovedene do faze izricanja prvostepenih presuda ili su takve presude u pojedinim slučajevima i izrečene, ali su ih žalbena vijeća poništila i vratila postupke na ponovno suđenje. Na njima se nalazi 401 optuženik. Pravosudnim bosanskim organima nedostupno ih je 78, a 13 ih je bolesnih i sudska vijeća stavila su postupke protiv njih u fazu mirovanja.

KARADŽIĆEVA VOJSKA

Naravno, najviše je optužnica i najviše postupaka vodi se protiv nekadašnjih pripadnika oružanih snaga RS-a, koje su vršile široko rasprostranjene i sistematske napade na civile nesrpske narodnosti u sklopu udruženog zločinačkog poduhvata koji je ne samo kulminirao genocidom u Srebrenici, kako je to potvrđeno na Međunarodnom sudu pravde, Haškom tribunalu i Sudu BiH, već se i u samom svom korijenu tokom 1992. godine granao genocidnim namjerama u Doboju, ili u Foči, kako su to u svojim presudama potvrdili njemački nacionalni sudovi. Trenutno je protiv 223 pripadnika VRS-a, MUP-a RS-a ili pak članova civilnih struktura RS-a i jednog pukovnika JNA podignuta optužnica za ratne zločine a da se postupak protiv njih nije dovršio prvostepenom presudom, ili su te presude poništene i suđenja vraćena na početak ili pred žalbena vijeća. Ta 223 optužena nalaze se na 118 optužnica. Od ovog broja, 41 optuženi nalazi se u bijegu i trenutno je nedostupan pravosudnim bosanskim organima, a osmerica se nalaze u fazama uznapredovanih bolesti te nisu sposobni pratiti suđenja, tako da su postupci protiv njih stavljeni u fazu mirovanja.

Svakako, najviše ovih predmeta nalazi se pred Sudom BiH. Ondje je na 70 optužnica zapisan 161 bivši pripadnik VRS-a, od čega ih je 34 nedostupno, a optužnice protiv pet optuženih nalaze se u fazi mirovanja jer optuženi uslijed zdravstvenih razloga nisu sposobni pratiti suđenje.

Po broju pripadnika VRS-a koji sjede na optuženičkim klupama iščekujući presudu, na drugom je mjestu Viši sud u Beogradu. Tamo se u 11 predmeta trenutno sudi dvadeset dvojici. Među njima nema nedostupnih. Vjerovatno iz razloga što je većina optužnica koje je potvrdio Viši sud u Beogradu podignuta na bosanskim tužilaštvima, pa ih Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije preuzelo jer se osobe s tih optužnica nalaze u Srbiji i imaju srbijanska državljanstva.

Na trećem je mjestu Okružni sud u Lukavici pored Sarajeva. Ondje se u osam predmeta sudi osmerici nekadašnjih pripadnika VRS-a. Od tih osam predmeta, jedan je u fazi mirovanja jer optuženi uslijed bolesti nije sposoban pratiti suđenje. Bivšim pripadnicima VRS-a sudi se i na Okružnom sudu u Banjoj Luci. Njih osmerica zaokruženi su u šest predmeta, od čega šesterica sjede na optuženičkim klupama, a za dvojicom je raspisana potjernica. Na Okružnom sudu u Trebinju u tri predmeta sudi se trojici, kao što je i na Okružnom sudu u Doboju, pa i na Okružnom sudu u Bijeljini, ali ovdje je jedan predmet u fazi mirovanja zbog bolesti optuženog, a u drugom predmetu optuženi je u bijegu.

Na Kantonalnom sudu u Bihaću u toku je sedam predmeta, protiv isto toliko nekadašnjih pripadnika VRS-a, s tim da su dvojica nedostupna, a jedan je predmet u fazi mirovanja zbog bolesti. Treba napomenuti da je veliki broj optužnica Kantonalnog tužilaštva u Bihaću potvrdio Viši sud u Beogradu i na osnovu njih donio mnoge osuđujuće presude. Osim u Kantonalnom sudu u Bihaću, bivšim pripadnicima VRS-a sudi se još i u četiri predmeta na kantonalnim sudovima u Sarajevu, Goraždu i Livnu.

U jednom predmetu sudi se i bivšem pripadniku JNA. Na Županijskom sudu u Zagrebu traje sudski proces protiv Ratka Andrića, državljana Srbije, pukovnika u penziji. Optužnica ga tereti da je kao komandant logora “Manjača” od 12. septembra pa do kraja 1991. godine naređivao za sada nepoznatim čuvarima da zlostavljaju 343 zarobljena pripadnika Zbora narodne garde i MUP-a RH, uslijed čega je jedan zatočenik preminuo. Ratko Andrić živi u Pančevu, a sudi mu se u odsustvu. Praksa je to koju su hrvatski sudovi ranije obilato koristili, posebno u godinama neposredno nakon rata.

OPTUŽNICE ZA HVO

Protiv pripadnika HVO-a trenutno je potvrđeno 46 optužnica a da nisu dovedene do prvostepene presude ili je pak takva presuda i donesena, ali je ukinuta u žalbenom postupku i sudski se proces ponavlja. Na njima se nalazi 59 optuženih. Više od pola ih je nedostupno pravosudnim bosanskim organima, odnosno 32 optužena. Za njima su raspisane međunarodne potjernice. Jedan predmet s jednim optuženim nalazi se u fazi mirovanja jer je optuženi uslijed bolesti nesposoban pratiti suđenje.

Naravno, najviše je predmeta na Sudu BiH. Ondje se trenutno sudi trideset dvojici pripadnika HVO-a protiv kojih su potvrđene optužnice, ali procesi nisu dovedeni do faze izricanja prvostepene presude ili su, pak, takve presude izrečene, ali su ukinute u žalbenim postupcima. Raspoređeni su na 20 optužnica. Više od polovine ih je nedostupno – 17, a predmet protiv jednog miruje jer je proglašen nesposobnim pratiti suđenje zbog bolesti.

Zanimljiv je slučaj na Okružnom sudu u Doboju. Ondje je potvrđeno 10 optužnica na kojima se nalazi 10 pripadnika HVO-a optuženih za ratne zločine u Bosanskom Brodu, ali svi su nedostupni. Iz Okružnog tužilaštva u Doboju izašli su u javnost s izjavom da gotovo svi oni žive s one strane Save, da imaju njihove adrese, ali Republika Hrvatska ignorira svaki zahtjev za njihovo izručenje. Treba napomenuti da su neke od optužnica potvrđene i prije deset godina.

Slična je situacija i s nekadašnjim pripadnicima HVO-a koji su zločine počinili u hercegovačkim općinama Stolac, Čapljina i Mostar. Većina ih je nedostupna, a za nekima se traga već više od decenije. Na Kantonalnom sudu u Mostaru u pet predmeta sudi se peterici bivših pripadnika HVO‑a, a trojica su nedostupna. Bivšim pripadnicima HVO-a u nekoliko predmeta sudi se još i na kantonalnim sudovima u Novom Travniku, Zenici i Odžaku.

Marinku Mariću i Željku Rodinu sudi se na Županijskom sudu u Splitu. Marić je u bijegu proveo 13, a Rodin devet godina. Ovo je rijedak slučaj da je hrvatsko pravosuđe odlučilo procesuirati bivše pripadnike HVO-a optužene pred sudovima u Bosni. Optužnice Tužilaštva BiH Sud BiH potvrdio je 26. decembra 2006. godine, odnosno 29. marta 2012. Optužnice ih terete da su, kao pripadnici brigade HVO “Knez Domagoj”, u svojstvu isljednika Sigurnosno-informativne službe ove brigade, u logorima “Dretelj”, “Gabela” i “Silos” učestvovali u ispitivanju, fizičkom zlostavljanju, ubistvu, povredi tjelesnog integriteta, ličnog dostojanstva, uvredljivim i ponižavajućim postupcima, nečovječnom postupanju prema civilima i pljačkanju imovine. U optužnici, između ostalog, stoji da je Marinko Marić 10. augusta 1993. godine u logoru “Gabela”, nakon ispitivanja dvojice zatvorenika, naredio da jednog od njih, bez obzira na to što je u besvjesnom stanju, napukle lobanje, ležao u lokvi krvi, iznesu ispred zgrade i iz plastičnih boca sipaju mu vodu usta, uslijed čega je preminuo.

ARMIJA REPUBLIKE BiH

Protiv bivših pripadnika ARBiH trenutno su potvrđene 44 optužnice, koje još nisu dovedene do faze izricanja pravosnažnih presuda, ili su izrečene, ali su poništene u žalbenim postupcima i suđenja se ponavljaju. Na njima se nalazi 118 optuženih. Peterica su u bijegu, a četverica su bolesna i predmeti protiv njih su u fazi mirovanja.

Na Sudu BiH nalaze se 22 takve optužnice protiv bivših pripadnika ARBiH. Na njima je ispisano 89 imena. Trojica su nedostupna, a jedan je bolestan i nije sposoban pratiti suđenje te je postupak protiv njega trenutno u fazi mirovanja.

Dvadesetosmerici bivših pripadnika ARBiH u 21 predmetu sudi se i na kantonalnim sudovima u Zenici, Sarajevu, Bihaću, Mostaru, Novom Travniku, Tuzli i Goraždu, te na Osnovnom sudu u Brčkom. Jedan proces vodi se i na Višem sudu u Beogradu. Ondje se sudi Huseinu Mujanoviću, kojeg je srbijanska policija uhapsila 30. jula 2018. godine na graničnom prelazu Uvac. Optužen je da je učestvovao u ratnim zločinima protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti u Sarajevu, odnosno na području Hrasnice i Sokolović Kolonije. Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podiglo je optužnicu 24. decembra 2018. godine.

Protiv bivših pripadnika Teritorijalne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne na Kantonalnom sudu u Bihaću vodi se jedan postupak. Njime je obuhvaćen jedan optuženi. Riječ je o Kasimu Ičanoviću, protiv kojeg je 14. maja 2019. godine potvrđena optužnica koja ga tereti da je u Nepekama pored Velike Kladuše u junu 1995. silovao civilnu osobu.

I na kraju treba napomenuti da su podaci dobiveni pregledom službenih internetskih stranica sudova i tužilaštava ili pak nevladinih organizacija i portala koji se bave praćenjem suđenja za ratne zločine. Zbog neažurnosti i zapuštenih internetskih stranica pojedinih sudova, postoji mogućnost da se neka optužnica sakrila u mraku netransparentnosti, ali to ne bi u znatnijoj mjeri utjecalo na opću sliku.

 

PROČITAJTE I...

Nakon saobraćajnih nesreća popraćenih velikim brojem poginulih i povrijeđenih, obično se preko medija konstatira da je glavni uzročnik bahata i brza vožnja ili alkohol, a mještani na takve vijesti s medija vrte sumnjičavo glavom, čuvajući tajnu i uvjerenje o pravom uzročniku ovih tragičnih događanja. Ljudi iz okolnih sela čuli su od starih da su se tu nekad nalazila “turska groblja”, pa sad uzimaju danak Srbima što su im poremetili vječni spokoj

Samo na haškoj listi nalazi se 71 osumnjičeni za zločine počinjene u Foči. Od aktuelnih optužnica, jedno suđenje završeno je i izrečena je prvostepena presuda, dva su u toku i jedno u pripremi, jedan optuženi izležava dugogodišnju kaznu zatvora u Njemačkoj, a trojica su nedostupni bosanskohercegovačkom pravosuđu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!