fbpx

Četiri godine procesa traženja izručenja lidera FETO-a Fetullaha Gulena

Bliži se četvrta godišnjica pokušaja puča iz jula 2016. godine, zahtjevi Turske za izručenje Gulena te nepostojanje volje kod SAD-a da odgovori na te zhtjeve, i dalje su tema koji je ključna u odnosima između dvije zemlje. Iako je do danas održan niz sastanaka između turskih i američkih zvaničnika na temu FETO-a i izručenja Gulena, SAD-u proslijeđene značajne količine dokaznog materijala, još uvijek nisu zabilježeni konkretni koraci ka izurčenju vođe terorističke organizacije FETO Fetullaha Gulena

 

Iako su prošle četiri godine od izdajničkog pokušaja puča 15. jula 2016. godine, iza kojeg stoji teroristička organizacija FETO, Sjedinjene Američke Države (SAD) još uvijek nisu odgovorile na zahtjeve Republike Turske o izručenju vođe FETO-a Fetullaha Gulena i njemu bliskih imena, javlja Andaolu Agency (AA).

Bliži se četvrta godišnjica pokušaja puča iz jula 2016. godine, a zahtjevi Turske za izručenje Gulena, te nepostojanje volje kod SAD-a da odgovori na te zhtjeve, i dalje su tema koji je ključna u odnosima između dvije zemlje.

Iako je do sada održan niz sastanaka između turskih i američkih zvaničnika na temu FETO-a i izručenja Gulena, još uvijek nisu zabilježeni konkretni koraci na tom planu.

Ministarstvo pravde Turske je 19. jula 2016, četiri dana nakon pokušaja puča, uputilo zahtjev za izručenje lidera FETO-a, poslavši četiri odvojena dosijea. I pored pregovora na najvišim nivoima koji su vođeni u posljednje četiri godine, Turska od SAD-a još uvijek nije dobila konkretan odgovor kada je riječ o Gulenovom izručenju.

Zahtjev SAD-u za Gulenovo izručenje potom je poslao i Generalni ured turskog Ministarstva pravde za međunarodno pravo i vanjske odnose.

Ministarstvo pravde SAD-a u uzvratnom pismu, poslanom 7. augusta 2016., predložilo je da u vezi pregovora o izručenju Gulena u SAD dođe turska delegacija ili delegacija iz SAD-a da dođe u Tursku, nakon čega je usaglašeno da američka delegacija posjeti Ankaru.

Delegacija od četiri člana, tri iz američkog Ministarstva pravde i jednog iz Ministarstva vanjskih poslova SAD-a, doputovala je u Ankaru, te 22. i 23. augusta učestvovala na pregovorima sa zvaničnicima iz Direkcije za međunarodno pravo i vanjske odnose pri turskom Ministarstvu pravde. Bio je to prvi susret zvaničnika dvije zemlje na temu izručenja Gulena.

Tokom dvodnevnih pregovora zvaničnici turskog ministarstva su delegaciji iz SAD-a dali informacije o četiri zasebno poslana dosijea za izručenje Gulena. Pored toga, oni su sa američkim zvaničnicima podijelili značajne dokaze o tome da je pokušaj državnog udara u Turskoj izveden pod naredbom Gulena.

Pregovori turskih i američkih zvaničnika oko Gulenovog izručenja prvog dana su trajali devet, a drugog osam sati.

Nako što su se pojavili i drugi dokazi o tome da iza pokušaja puča stoji FETO, Ministarstvo pravde Turske je 10. septembra 2016. godine uputilo službeni zahtjev američkom ministarstvu pravde za privremeno hapšenje Gulena, za kojeg je naglašeno da je glavni nalogodavac za pokušaj puča u ovoj zemlji.

Tadašnji ministar pravde Republike Turske Bekir Bozdag je u dva navrata boravio u Washingtonu, a tokom sastanka s Lorettom Lynch, američkom ministricom pravde, podijelio je informacije o FETO koji stoji iza pokušaja puča te ponovo zatražio hapšenje i izručenje Gulena, uz naglasak osjetljivosti Turske po tom pitanju.

Bozdag je u februaru 2017. godine uputio pismo ministru pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Jeffu Sessionsu, koji je imenovan za ministra pravde u administraciji američkoj predsjednika Donalda Trumpa, a sredinom marta 2017. godine obavio i telefonski razgovor, gdje je naglasio važnost izručenja Gulena Turskoj.

Bozdag se ponovo 8. maja u Washingtonu sastaje s kolegom Sessionsom, uoči posjete predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana SAD-u 16. i 17. maja. Ponovo informiše Sessionsa o tome da je pokušaj puča izveden po naredbi i komandovanju Gulena.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan boravio je u Washingtonu od 15. do 17. maja 2017. godine, a tokom susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom također je bilo govora o temi izručenja Gulena.

Novoimenovani ministar pravde Turske Abdulhamit Gul je nastavio sa upućivanjem zahtjeva SAD-u za Gulenovo izručenje, u okviru kojih su američkim institucijama slani i novi dokazi o FETO-u.

Zahtjev za izručenje Gulena upućen je 3. novembra 2017. godine, a u sedmom dosijeu koji je upućen SAD-u, uvršteni su i dokazi oko pokušaja atentata na predsjednika Turske Erdogana, u periodu kada je izveden i pokušaj puča.

Ministar pravde Turske Gul je četiri dana nakon toga obavio i telefonski razgovor s američkim kolegom Sessionsom, te razgovarao o izručenju Gulena. Izručenje lidera FETO-a Gul je zatražio i u pismu koje je Sessionsu poslao 15. decembra 2017. godine.

Američka delegacija je 13. jula 2018. godine boravila u Ankari povodom sastanka radne grupe dvaju zemalja, a tom prilikom je također bilo govora o izručenju Gulena.

U Ankari je od 3. do 4. januara 2019. godine održano više sastanka s američkom delegacijom, među kojima i zvaničnici FBI-a, što je ukupno šesti susret delegacija dvije zemlje na temu izručenja Gulena.

Ministar pravde Abdullah Gul uputio je čestitku novoimenovanom ministru pravde SAD-a Williamu Barru, a tom prilikom ukazao na značaj izručenja Gulena njegovoj zemlji, kao i očekivanja Turske po tom pitanju.

Ministar Gul je posljednji put boravio u Washingtonu, 11. juna 2019. godine, gdje je održao niz sastanaka, a nakon toga je za AA rekao:

“Opširno smo razgovarali o procesu izručenja Gulena, temi koja je od velike važnosti za Tursku. Podijelili smo dokaze i dokumente koji jasno potvrđuju direktnu vezu FETO-a s pokušajem puča 15. jula. Ove nove i vrlo važne dokaze dali smo direktno ministru pravde.”

Ministarstvo pravde Republike Turske je, pored vođe terorista Fetullaha Gulena, zatražilo i izručenje drugih čelnih imena terorističke organizacije FETO-a koji borave u SAD-u.

Među njima je Cevdet Turkyolu, blizaj saradnik lidera FETO-a koji je oženjen s rođakinjom Fetullaha Gulena, je inače osoba od visokog povjerenja Fetullaha Gulena. Zatim, Kudret Unal, Ekrem Dumanli, Emrullah Uslu, Hakan Sukur, Ihsan Kalkavan.

I pored svih iznesenih dokaza, kako tokom mandata američkog predsjednika Baracka Obame tako i mandata Donalda Trumpa, američka strana nije poduzela konkretne korake u procesu izručenja Gulena.

U noći 15. jula, dok je proces pokušaja puča trajao, iako su turski zvaničnici već saopćili da se radi o pokušaju puča, podrška SAD-a izabranoj vladi u Turskoj stigla je tek nakon tri sata.

Prva izjava kakvu je Ankara očekivala od administracije SAD-a stigla je nakon što je potvrđeno da je predsjednik Erdogan živ, da nije u rukama pučista, odnosno kada je postalo jasno da državni udar neće uspjeti.

Potpredsjednik SAD-a Joe Biden je tek nakon mjesec i pol od pokušaja puča posjetio Ankaru.

Biden je primio turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, a potom se sastao i s tadašnjim premijerom Binalijem Yilidirimom. Tema razgovora je bila izrućčenje Gulena.

Na konferenciji z novinare održanoj zajedno s predsjednikom Erdoganom, Biden je uputio izvinjenje što nije doputovao u Tursku odmah iza pokušaja puča.

“Volio bih da sam mogao prije doći”, rekao je Biden.

Potom je održan sastanak Baracka Obame i predsjednika Erdogana u septembru 2016, na marginama samita G-20 u Kini. Navodeći da je u tom trenutku jasno osudio pokušaj puča i razgovarao s predsjednikom Erdoganom, Obama je izjavio da je SAD “posvećen istrazi i dovođenju počinitelja tih nezakonitih radnji pred sud”.

Dok Obamina administracija, koja je u tom periodu živjela posljednje dane svog mandata, nije poduzela konkretne korake za izručenje Gulena, fokus se vratio na Donalda Trumpa koji je pobijedio na izborima u novembru iste godine i preuzeo Bijelu kuću u januaru 2017. godine.

Iako se od Trumpa očekivalo da će poduzeti korake po tom pitanju, novi američki predsjednik je na samom početku mandata suočen s “ruskom istragom”, a potom i sa procesom njegovog opoziva. Tako da ni Trump nije napravio konkretan korak za izručenje Gulena, koji je turska strana očekivala. U više navrata Trump je izjavio kako su dokazi i dokumenti koje je Turska proslijedila SAD-u još uvijek u fazi “istaživanja”.

Teroristička organizacija Fetullahci/Paralelna državna struktura (FETO/PDY) je 70-ih godina prošlog stoljeća počela svoje podanike infiltrirati u sigurnosne institucije Turske, da bi 80-ih godina znatno ojačala svoje paralelne piramide unutar tih institucija i, na koncu, 15. jula 2016. godine pokušala izvesti vojni udar s ciljem rušenja ustavnog poretka i svrgavanja demokratski izabrane vlasti u Turskoj.

Tokom pokušaja vojnog udara, u Turskoj je ubijena 251, a ranjeno blizu 2.200 osoba. Turske nadležne institucije pokrenule su opsežnu borbu protiv te terorističke organizacije na čelu koje je Fetullah Gulen

PROČITAJTE I...

Nema apsolutno niti jednog argumenta da se opravda odluka kojom bi se usred epidemije smrtonosnog virusa – kada se bilježe rezultati o broju zaraženih i umrlih neuporedivo gori od onih iz proljeća, a zbog kojih je bila prekinuta redovna nastava – poslala djecu u školske kupe.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!