fbpx

Često ne mogu racionalno objasniti ponašanje HDZ-a

Ako pogledamo rezultate izbora za Kantonalnu skupštinu 2018. godine, imali smo oko 2.500 glasova više, dakle, kada saberemo glasove koje su dobile te dvije koalicije. Naravno, rezultat će puno zavisiti i od izlaznosti birača, puno će zavisti i od broja registriranih u inostranstvu. Na izborima 2018. svi smo išli samostalno, ovaj put kroz ove dvije koalicije ćemo, nadam se, dobiti većinu u Gradskom vijeću. S druge strane, imamo značajna četiri politička subjekta s hrvatskim predznakom prijavljena za izbore, ovaj put ne izlaze u okviru HNS-a, te očekujemo zanimljivu političku borbu za glasove građana Mostara, u kojoj će, uvjeren sam, pobijediti Koalicija za Mostar 2020.

 

Razgovarao: Nedim HASIĆ

Šerif Špago predsjedavajući je Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona i predsjednik Glavnog odbora Stranke demokratske akcije. Rođen 1968. godine, u Skupštini HNK obavljao je sve dužnosti, od zastupnika, preko predsjednika Kluba SDA i Kluba Bošnjaka do predsjedavajućeg i zamjenika predsjedavajućeg Skupštine. Špago za Stav govori o predstojećim lokalnim izborima u Mostaru, blokadama HDZ-a u procesu formiranja Vlade HNK, iskustvima povratnika u Stolac i Čapljinu te komentira aktuelna dešavanja u SDA.

STAV: Nedavno je u Mostaru  boravio Matthew Palmer, specijalni predstavnik SAD-a za Balkan. Zašto je dolazio u grad, o čemu se razgovaralo?

ŠPAGO: Predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, koje su naš dokazani prijatelj, česti su gosti u Mostaru i izuzetno nam je drago zbog toga. Gospodin Palmer želio je izraziti zadovoljstvo što smo konačno dogovorili izbore koje ćemo imati za tri mjeseca i potvrditi podršku SAD-a održavanju i kontroli izbora bez bilo kakvih nepravilnosti. Na inicijativu Gradskog odbora SDA, 2018. godine se krenulo u ozbiljnije rješavanje pitanja izbora u Mostaru, razgovorima rukovodstava gradskih odbora devet političkih partija. Početkom ove godine, uz punu podršku predstavnika međunarodne zajednice, prije svih Ambasade SAD-a, nastavili smo razgovore kako bismo postigli dogovor o izmjenama Izbornog zakona BiH u vezi s izborima u Mostaru, kao i izmjenama i dopunama Statuta Grada Mostara, na čemu je posebno insistirala SDA. Postignutim sporazumom SDA je poslala poruku da nema govora o bilo čijoj dominaciji u Mostaru, da sve u ovom gradu treba dogovarati, ali i da se odlučno protivi zagovaranju HDZ-a da Mostar bude “stolni grad”.

STAV: OHR je 2012. godine donio odluku da na vlasti ostane gradonačelnik, ali ste ostali bez Gradskog vijeća. Šta je to praktično značilo za život u gradu?

ŠPAGO: Nama je bio posebno čudan stav OHR-a i CIK-a 2012. o tome jer je gradonačelnik izabran iz Vijeća i ostao je na dužnosti do danas, a utvrdili su prestanak mandata Vijeću. Osam godina nemamo Gradsko vijeće, što je posebno usporilo privredni razvoj Mostara. Zbog nedonošenja potrebnih odluka Gradskog vijeća, ostali smo bez brojnih investicija. Dozvole, regulacioni planovi, prodaja zemljišta…, sve to i mnoge druge odluke nisu mogle biti donesene. Osam godina nije bilo tih odluka i skoro da su prestale investicije u Mostar. Zaustavljen je razvoj Mostara kao regionalnog centra ne samo Hercegovačko-neretvanskog kantona nego i cijele Hercegovine.

STAV: Ljubo Bešlić je, čini se, bio “vječno na mjestu gradonačelnika Mostara. Ko će ga zamijeniti u decembru?

ŠPAGO: Gospodin Bešlić izabran je za gradonačelnika u Gradskom vijeću nakon izbora 2004. i 2008. godine. Njegova legalna funkcija važila je do 2012. i sve nakon toga su akrobacije i preporuke OHR-a koje nemaju nikakvo uporište u bh. zakonodavstvu i mislim da su pogriješili kada su donijeli takve odluke. Sigurno je da će Mostar nakon izbora dobiti novog gradonačelnika. Rokovi za predaju lista za izbore u Mostaru još traju. Koalicija za Mostar 2020, koju čine SDA, SBB, DF, SBiH i BPS, sigurno će predložiti kvalitetnu i prepoznatljivu osobu koja će biti nosilac liste za gradsku izbornu jedinicu, a za koju mogu glasati svi građani Mostara. Ako imamo u vidu rezultat ovih pet stranaka Koalicije za Mostar 2020. na izborima 2018. godine, glasove ostalih probosanskih stranaka koji su u drugoj koaliciji, te aktivnosti koje provodimo na registraciji za izbore građana Mostara koji su u inostranstvu, siguran sam da ćemo dobiti priliku da naš kandidat nakon izbora bude gradonačelnik, te ćemo na osnovu potpisane platforme i podrške drugih političkih subjekata koji budu imali vijećnike moći razvijati Mostar kao privredni, sportski i kulturni centar regije u kojem će svi građani biti tretirani na jednak način.

STAV: Imena su uvijek u kampanji najzanimljivija, ko su ljudi koji će ući u trku za najviše pozicije u Gradu?

ŠPAGO: Imena ćemo znati za nekoliko dana, kada ćemo sa svojim partnerima u koaliciji održati završni sastanak. SDA će predložiti osobu koja će biti nosilac liste za gradsku izbornu jedinicu. Imamo nekoliko imena prepoznatljivih u Gradu, još pričamo, dogovaramo se, razgovaramo s građanima, kako bi osoba koju predložimo imala podršku u cijelom gradu i od svih građana.

STAV: Zašto SDP i Naša stranka nisu s vama u koaliciji?

ŠPAGO: Mi smo sve stranke koje se kolokvijalno nazivaju probosanskim pozivali da zajednički nastupamo na izborima. Oni su navodno imali svoje razloge zašto nisu prihvatili poziv u ovoj fazi. Očekujemo da ćemo u narednom periodu ipak postići određene dogovore koji će omogućiti izbor gradonačelnika nakon izbora. Smatram da nastupom kroz dvije koalicije ipak nisu značajno umanjene šanse da ovaj put probosanski blok izabere gradonačelnika.

STAV: Ipak, može li HDZ izvući najviše na izborima upravo zbog postojanja dviju probosanskih koalicija u Mostaru?

ŠPAGO: Ako pogledamo rezultate izbora za Kantonalnu skupštinu 2018. godine, imali smo oko 2.500 glasova više, dakle, kada saberemo glasove koje su dobile te dvije koalicije. Naravno, rezultat će puno zavisiti i od izlaznosti birača, puno će zavisti i od broja registriranih u inostranstvu. Na izborima 2018. svi smo išli samostalno, ovaj put ćemo kroz ove dvije koalicije, nadam se, dobiti većinu u Gradskom vijeću. S druge strane, imamo značajna četiri politička subjekta s hrvatskim predznakom prijavljena za izbore. Ovaj put ne izlaze u okviru HNS-a te očekujemo zanimljivu političku borbu za glasove građana Mostara u kojoj će, uvjeren sam, pobijediti Koalicija za Mostar 2020.

STAV: Imamo i treću listu, onu koju predvodi Velibor Milivojević i koja će predstavljati građane srpske nacionalnosti u Mostaru?

ŠPAGO: Jedna korekcija, ta će lista predstavljati članove SDS-a i SNSD-a. Imamo naše sugrađane Srbe koji su i tokom i nakon Agresije ostali živjeti u Mostaru i nalaze se na listama drugih stranaka. Sigurno je da će mnogi od njih izboriti mjesto u budućem Gradskom vijeću. Koalicija koju su formirali SDS i SNSD na posljednjim izborima nije uspjela preći izborni prag u HNK i, po rezultatima koje su tada imali, vrlo je teško očekivati da mogu nešto značajnije napraviti u Mostaru, ako ne bude značajnije registracije glasača u inostranstvu. Statut Grada Mostara zaštitio je sve konstitutivne narode i Ostale kroz kvote minimalne zastupljenosti u Gradskom vijeću. Naša koalicija će na svojim listama imati kandidate iz svih naroda.

STAV: U Statutu Grada Srbi su konstitutivni, u Ustavu HNK ih nema. Kada ćete ga mijenjati?

ŠPAGO: I to je pitanje čije se rješavanje nepotrebno odugovlači već duže vrijeme. Klub Bošnjaka, u kojem je većinu imala SDA, u proteklom je sazivu Skupštine, zajedno s Klubom Srba, napravio amandmane kojim smo htjeli naš Ustav uskladiti s Ustavom Federacije BiH, a kojim bi se osigurala konstitutivnost Srba i definirala ravnopravna upotreba srpskog jezika i ćirilice. Amandmani, zbog stava kolega iz HDZ-a, nisu uspjeli doći na dnevni red sjednice Skupštine. Bilo je zbog toga i napuštanja sjednica…

STAV: Zašto?

ŠPAGO: To je pitanje na koje nemam razuman odgovor. Kada vidim dobar odnos stranaka HDZ i SNSD na svim nivoima, stalne susrete, dogovore, razgovore, izjave predsjednika stranaka, onda ne mogu naći racionalan razlog zbog kojeg se to sve odugovlači. Kako nismo kroz redovnu skupštinsku proceduru mogli izmijeniti Ustav, mi smo podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Federacije BiH 2018. godine, zahtijevajući da Ustavni sud utvrdi kako su pojedini članovi Ustava HNK neusklađeni s Ustavom FBiH i da obaveže Skupštinu Kantona da to izmijeni. Ta je presuda objavljena u augustu 2018. godine u Službenom listu s rokom izvršenja od šest mjeseci, ali još uvijek nema političke volje kolega iz HDZ-a da se to i napravi. Klub Bošnjaka radi na izradi novih amandmana na Ustav kojima će se osigurati provođenje presude Ustavnog suda FBiH. Prije upućivanja u skupštinsku proceduru ponudit ćemo iste svim zastupnicima, te imajući u vidu Zaključke Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH iz jula 2020. godine, da se riješi navedeno pitanje u HNK, a koji su skoro jednoglasno podržani, očekujemo da zastupnici HDZ-a neće biti protiv zaključka koji je podržan od vrha njihove stranke.

STAV: Da li je zaista planirana trasa autoputa koji vodi oko Mostara, osmišljena tako da uništi imanja građana srpske nacionalnosti?

ŠPAGO: Bilo je više varijanti rute u tom južnom dijelu grada. Na kraju je Federalni parlament utvrdio trasu koja, između ostalih, u naselju Ortiješ prolazi preko zemljišta i građana srpske nacionalnosti. Kud god da je trasa prolazila, nečije bi imanje bilo oštećeno, tako je svuda na svijetu kad država realizira svoje strateške projekte. Pretpostavljam da je na trasi autoputa kroz BiH na Koridoru VC na dužini od preko 300 km najviše privatnog zemljišta. Nažalost, ovaj se mostarski dio najviše tretira i medijski i politički. Najveći broj građana u tom dijelu Mostara prihvatio je eksproprijaciju, pojedinci to nisu prihvatili, ne može se reći da autoput ide samo preko srpskih imanja. Po izlasku iz tunela Prenj, autoput će prolaziti bjelopoljskom kotlinom i ka jugu, a ta trasa ne prelazi samo preko srpskih imanja. Jasno, svakome je njegovo najvrednije i ljudima je teško prihvatiti takve projekte, ali ovdje se radi o općem interesu i generacijskom projektu.

STAV: Kako komentirate skoro stalne tenzije u Stocu koje ponekad postaju otvoreno izazivanje sukoba, na što podsjeća označavanje “križnog puta?

ŠPAGO: Stolac je posebna tema zbog svega što su građani Stoca preživjeli tokom Agresije i svega onog drugog što doživljavaju nakon masovnog povratka. Lokalna politika HDZ-a na vlasti u Stocu nikako da shvati da Stolac treba biti otvoren za sve njegove građane, bez bilo kakve diskriminacije. Zbog toga se od te politike, posebno u izbornim godinama, planiraju “nacionalni i vjerski” projekti. Naravno, Bošnjaci povratnici pokušavaju kroz političko organiziranje doći do pozicije da rješavaju, prije svega, ekonomska pitanja od interesa svih građana. Očekujemo kako ćemo u Stocu na izborima postići značajniji rezultat i tako biti u mogućnosti učestvovati u donošenju odluka. Zato je neophodno povećati broj vijećnika kroz podršku nezavisnim kandidatima za vijećnike i nezavisnom kandidatu za načelnika, a koje su predložile probosanske stranke. U Stocu se često prave spinovi i pokušava legalna politička borba usmjeriti u neželjenom pravcu, nije to borba SDA i stranaka probosanskog bloka protiv građana hrvatske nacionalnosti u Stocu, nego pokušaj da se u Stocu osigura ravnopravnost svih građana imajući u vidu sve ono s čime se susreću povratnici u Stolac. U Stocu nikad nismo uspjeli u nakani da predsjednik Vijeća, Bošnjak, profesionalizira svoju poziciju i ima kancelariju u kojoj će raditi i pomagati građanima, za razliku od općina gdje su načelnici iz SDA. U Jablanici, naprimjer, imamo jednog vijećnika HDZ-a koji je predsjednik Vijeća i profesionalizirao je to mjesto. U Stocu to ne može. To ne može ni u Čapljini. Da ne govorimo o broju zaposlenih povratnika u javnim poduzećima i administraciji stolačke i čapljinske općine, o problemima koje imaju kada je u pitanju infrastruktura…

STAV: U sjeni lokalnih izbora prolazi činjenica da vlast u HNK još uvijek nije formirana. Zašto?

ŠPAGO: I to je pitanje na koje s pozicije predsjedavajućeg Skupštine nemam adekvatan odgovor, nisu mi jasni stavovi HDZ-a. U ovom Kantonu dosadašnja vlast, odnosno SDA i HDZ, nakon izbora 2018. imaju 21, od 30, zastupnika i, evo, nakon dvije godine nije formirana nova Vlada. Čekali smo i godinu dana da izaberemo rukovodstvo Skupštine, iako ovdje odranije postoji princip da najjača stranka daje premijera, a da predsjedavajući Skupštine po Ustavu treba biti iz drugog naroda. Isti dan nakon mog imenovanja dao sam mandat za sastavljanje Vlade dosadašnjem premijeru Hercegu, ali evo skoro godinu dana ništa se ne dešava. Ono što zabrinjava jeste da nema ni ozbiljnih razgovora kojim bi se to pokušalo riješiti. Čini mi se da je to pitanje povezano s formiranjem Vlade Federacije, naš je Kanton uvijek usklađen, bolje reći, talac dešavanja na federalnom nivou. HDZ je, zbog zahtjeva za izmjenama Izbornog zakona, problem neformiranja Vlade u FBiH spustio i blokirao formiranje vlasti u dva kantona, u HNK i Kantonu 10.

STAV: Je li Izborni zakon zaista razlog da HDZ blokira sve u državi?

ŠPAGO: Nema nikakvog razloga da formiranje Kantonalne vlade i Vlade FBiH dovodite u vezu s izmjenama Izbornog zakona na državnom nivou. To su stvari koje se rješavaju u Parlamentu BiH. To jeste stvar razgovora i dogovora političkih subjekata, ali zabrinjava da zbog toga ne formiramo Kantonalnu vladu, koja mora rješavati najvažnija pitanja građana u obrazovanju, zdravstvu, oblasti sigurnosti, privredi… Treba da što prije formiramo Vladu, imenujemo jedan broj novih ministara, unesemo novu energiju, posebno imajući u vidu obaveze na evropskom putu BiH i prilagođavanju kantonalnih zakona evropskoj pravnoj stečevini, a pogotovo zbog ukupnog stanja uzrokovanog pandemijom virusa korona i utjecaja iste na sve sfere društva. Vlada koju imamo radi, nema nekih posebnih problema u oblastima iz nadležnosti Kantona, ali je jasno da nema potrebne energije i novih ideja koje bi ubrzali rješavanje određenih pitanja. Bilo je nakon izbora određenih razgovora, pokušaja dogovora, ali HDZ hoće da ima većinu u Vladi, iako se u ovom Kantonu od 2006. godine Vlada formira na paritetnoj osnovi, te je bilo koji drugi način formiranja Vlade neprihvatljiv za SDA i njene partnere.

STAV: Kako objašnjavate da se Aluminij ugasio u tišini, da o tome nema medijskih napisa, da nema protesta radnika, da se o tome šuti za razliku od nekih drugih kompanija o čijoj su propasti snimani filmovi?

ŠPAGO: Aluminij je posebna zagonetka. Kanton tu nije imao utjecaja jer je to preduzeće od federalnog značaja, ali je nama bitno da je zapošljavao više od hiljadu ljudi, kantonalni fondovi punjeni su dok je Aluminij radio kako treba. Oni koji bi trebali utvrditi razloge propasti Aluminija to veoma sporo rade, pravosuđe je sporo, neefikasno. Jasno je da je tu bilo raznih netransparentnih aktivnosti u poslovanju, plaćanju, trošenju, niza vjerovatno nezakonitih radnji i nadam se da će Tužilaštvo HNK konačno okončati istragu, donijeti potrebne odluke i obavijestiti javnost o tome, s akcentom na zloupotrebe koje su dovele do gašenja Aluminija. Sigurno je da moraju biti procesuirane odgovorne osobe za gašenje Aluminija.

STAV: U oktobru će godina otkako ste predsjednik Glavnog odbora SDA. Jeste li zadovoljni napravljenim?

ŠPAGO: U septembru 2019. održan je Kongres SDA, izabran predsjednik SDA, potpredsjednici i Glavni odbor. Tokom oktobra 2019. godine konstituiran je Glavni odbor, izabrano Predsjedništvo SDA. Održane su dvije sjednice Glavnog odbora SDA na kojima su donesena sva dokumenta neophodna za održavanje izbora na nivou mjesnih, općinskih, gradskih, regionalnih odbora SDA, organizaciji žena i u Asocijaciji mladih SDA. Zbog pandemije i donesenih mjera, nismo mogli održavati sjednice Glavnog odbora. Od marta 2020. Kolegij SDA redovno je zasjedao, na sedmičnom nivou, i donosio smjernice za rad naših kadrova u organima vlasti i zauzimao stavove o aktuelnim političkim pitanjima, a o najaktuelnijim temama odluke je donosilo i Predsjedništvo SDA. Bez obzira na nemogućnost redovnog zasjedanja svih organa SDA, smatram da su predsjednik SDA, Kolegij SDA, Predsjedništvo, klubovi zastupnika SDA u parlamentima na različitim nivoima osigurali potrebnu koordinaciju u donošenju neophodnih odluka od interesa za građane BiH.

Određeni problemi u SDA pojavili su se tokom provođenja izbora u općinskim, gradskim i kantonalnim i regionalnim odborima. Novi Statut SDA donio je određene novine, smanjio broj članova u tim organima, ukinuo pojedine organe, ograničio broj mandata… Zato smo imali veći broj ljudi s aspiracijama za manji broj pozicija u tim organima, pojavio se i određeni broj mlađih ambicioznih kadrova. Sve je to dovelo i do raznih nesporazuma, pretjeranog lobiranja i na kraju prigovora i žalbi na izbore. Kroz propisane procedure, nadležni organi SDA to su rješavali, ali su nezadovoljstva u pojedinim sredinama ostala. Moguće je da će takve stvari pomalo utjecati na rezultat SDA na lokalnim izborima u nekim općinama, ali to sigurno neće utjecati da SDA ostane i dalje najjača stranka u BiH, s najboljom organizacijom i najvećim brojem članova. U svim strankama, pogotovo u toku izbornog procesa, bude nezadovoljnih koji prelaze i pokušavaju svoje planove ostvariti u drugim političkim opcijama. Moja poruka takvim u SDA jeste: brzo će 2023, stranački izbori, radite na terenu i na izborima osigurajte podršku ljudi s terena, ne napuštajte SDA.

STAV: Vaš je odgovor nekako suviše diplomatski, uvijen, bez imena?

ŠPAGO: Moje iskustvo u radu s ljudima me je naučilo da se većina nesporazuma rješava razgovorom face to face. Prozivanja i provlačenja kroz medije ne doprinose rješavanju bilo kojeg problema u bilo kojoj organizaciji, a pogotovo ne u političkoj stranci. Nažalost, u današnje vrijeme se vrlo lahko, bez valjanih argumenata, ljudi etiketiraju da su nesposobni, izdajnici, lopovi, kriminalci, to se posebno dešava u politici. Treba nam više međusobnog uvažavanja i poštivanja…

STAV: U toku ovog razgovora Aljoša Čampara podnio je neopozivu ostavku na poziciju člana Predsjedništva SDA. Kako gledate na taj potez?

ŠPAGO: Žao mi je što se gospodin Čampara odlučio na taj korak, ali vjerovatno ima svoje razloge za takvu odluku. Ja nisam pričao s njim o tome, njegovo je pravo da o svojoj političkoj karijeri sam odlučuje. S obzirom na to da se radi o neopozivoj ostavci, na narednoj sjednici Glavni odbor će donijeti potrebne odluke.

 

 

 

PROČITAJTE I...

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!