fbpx

Cerić pobrkao teologiju i politiku

Nastranu neostvarivost Cerićevih molbi i činjenica da o sukobu među mladomuslimanskim porodicama najveću brigu brine Oslobođenje, koje je i prenijelo Cerićev status na Facebooku, zanimljivo bi bilo pročitati jedan Cerićev mrežni status u kojem bi pojasnio kako vidi slobodu medija.

 

“Nazvo me neku noć iza ponoći…” Pomislio bi čovjek da čita Dežulovićevu kolumnu, ali riječ je o otvorenom pismu Mustafe Cerića Bakiru Izetbegoviću. I njega, Cerića, nazvalo neku noć iza ponoći, samo ne Kožo, već jedan bošnjački dobrica. I u tome je sva razlika. I ovaj je Ceriću pričao vic. “Jučer me nazvao jedan od naših zajedničkih prijatelja, jedan naš bošnjački dobrica, koji je zabrinut za duhovno, moralno i političko stanje nacije i države.”

Neko zabrinut za duhovno i moralno stanje bošnjačke nacije o tome se jada čovjeku koji je dva desetljeća bio na čelu institucije koja je trebala brinuti o baš toj naciji i o baš tom njenom istom moralnom i duhovnom stanju. Ako ćemo mak na konac, baš taj kome se naš Kožo žali vjerovatno je najodgovorniji za duhovno i moralno stanje iste te nacije. Ako je Cerić pisao otvoreno pismo Izetbegoviću zbog političkog, onda je zbog moralnog i duhovnog stanja nacije sebi trebao napisati dva otvorena pisma. Kad već nije, onda da bar Izetbegoviću prenese šta mu je Kožo poručio:

“Pošto ga znam kao iskrenog i tvog i mog prijatelja, koji nema dlake na jeziku, pitao sam ga: A koja je to mahana o kojoj traži od mene da se oglasim? Veli, riječ je o prof. dr. Ismetu Gavrankapetanoviću! Pa nastavi, molim te, ako ga vidiš, prenesi moj iskreni selam Bakiru Izetbegoviću s porukom da se priča o prof. dr. Ismetu Gavrankapetanoviću mora zaustaviti. Ovo što se priča u medijima je nepodnošljivo, gore je od korona virusa, zaraznije je od tuberkuloze, depresivnije je od samoće, anksioznije je od dušmana protiv naše zajednice, protiv naše nacije i naše države”, pojašnjava Cerić u kijametskom diskursu.

Čitalac bi nakon ove rečenice mogao pomisliti da je Bosna i Hercegovina politički relikt srednjovjekovlja, da je to država u kojoj je sva izvršna i zakonodavna vlast koncentrirana u rukama jednog čovjeka. Izetbegović može učiniti da se priča o bilo kome i bilo čemu “mora zaustaviti”. Možda to tako i funkcionira u despotskom režimu Saudijske Arabije, tako dragom našem bivšem reisul-ulemi. Međutim, Bosna i Hercegovina je demokratija, pa na žalost Cerićevu, ovdje niko ne može tek tako narediti da se pisanje o bilo kome “mora zaustaviti”. Možda Cerić time imputira da je moć u rukama Bakira Izetbegovića neograničena, ali da je to tako, onda se ne bi moglo na dnevnoj bazi pronaći toliko tekstova koji u negativnom svjetlu predstavljaju samog Izetbegovića.

Nastranu neostvarivost Cerićevih molbi i činjenica da o sukobu među mladomuslimanskim porodicama najveću brigu brine Oslobođenje, koje je i prenijelo Cerićev status na Facebooku, zanimljivo bi bilo pročitati jedan Cerićev mrežni status u kojem bi pojasnio kako vidi slobodu medija.

Kako to Cerić zamišlja medijske slobode? Iz njegovog otvorenog pisma naslućuje se da Cerić priželjkuje uspostavu diktature u BiH koja bi omogućila Koži da nazove svog jarana Cerića, a ovaj to opriča na adresi koja je kadra mrdnuti prstom i narediti da se to “mora zaustaviti”. Je li u tome spas? Smatra li Cerić da se neko s ovlastima koje trenutno ima Bakir Izetbegović treba uplitati u sve to? I ne samo to, već i u rad KCUS-a, da “progovori na način da se ova priča završi”, kako reče Cerić? “Budi”, dovoljno je da kaže Izetbegović, i ono će biti. Ceriću je ovo bezbeli poznat koncept, ali on dolazi iz sfere teologije, ne politike. /D. H./

PROČITAJTE I...

Najznačajniji modul ili metoda u postizanju cilja ipak je obezglavljivanje bošnjačkog političkog subjekta. Oduzimanjem kapaciteta SDA kao kičmi bošnjačke političke scene oduzima se snaga ostalim akterima koji stoje na probosanskoj političkoj platformi. Razvidno je kako bi eliminacijom Bošnjaka (dakle, i političkim minimiziranjem SDA) kao političkog subjekta nestalo i Bosne i Hercegovine. Otud brine kada politički analitičar iz Sarajeva ne vidi ovu poveznicu jer, kako kaže, atak na Bošnjake nije isto kao i atak na državu

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!