fbpx

Čega se boji i koga kontrolira dekanesa Hadžović-Džuvo

Almira Hadžović-Džuvo, dekanesa Medicinskog fakulteta u Sarajevu, smijenjena je prošle sedmice s te dužnosti. Mnoštvo je razloga koji su nagnali veliku većinu članova NNV-a da glasaju za njenu smjenu. Od njenog pokušaja da, natječući se s privatnim fakultetom Ejupa Ganića, stvori ustanovu za elitu, do loših uvjeta rada i studija. Ipak, novac i status u društvu ključni su razlozi zbog kojih se tako žestoko bori za ovu poziciju

Dosadašnja dekanesa sarajevskog Medicinskog fakulteta Almira Hadžović-Džuvo još se uvijek ne miri sa smjenom s te dužnosti. Proteklih dana, kako saznajemo, navodno se sklanja službena dokumentacija ovog fakulteta, a još uvijek nije poznato koji su dokumenti u pitanju i zbog čega se to čini. Budžet je fakulteta osam miliona i 700 hiljada maraka, studij po studentu košta 6.000 maraka i jasno je da su novac i moć kojom raspolaže dekan ove obrazovne institucije ključni razlozi zbog kojih dekanesa ne želi otići mirno s te pozicije. Zbog toga je protekle sedmice instalirala čak 21 kameru u prostorijama fakulteta, koje kontrolira aplikacijom s mobitela, a pred fakultetom su dežurali zaštitari koje je ona također angažirala. Čega se boji i koga kontrolira, to zna zasad samo Hadžović-Džuvo, a instaliranje kamera izazvalo je ogromno nezadovoljstvo među uposlenicima i studentima fakulteta.

SMJENA PO POSLOVNIKU

Iako već danima tvrdi kako je sjednica na kojoj je smijenjena organizirana suprotno propisima, odluka o sazivanju sjednice donesena je na osnovu Poslovnika o radu koji je propisala upravo dekanesa Hadžović-Džuvo 2015. godine. Iako je to bila dužna učiniti, dosadašnja dekanesa nije prisustvovala sjednici NNV-a, koje je razmatralo i, u konačnici, izglasalo prijedlog za njezinu smjenu. Po Poslovniku, odlučeno je da sjednicom predsjedava najstariji član NNV-a, odnosno profesor Jusuf Žiga. Nakon što je ovaj prijedlog prihvaćen, Žiga je konstatirao kako sjednici prisustvuje 59 članova NNV-a s pravom glasa. Sjednici nisu prisustvovali sekretar fakulteta, te drugi uposlenici stručnih službi fakulteta.

Tokom rasprave, predsjedavajući NNV-a kazao je kako sekretar i stručne službe, iako su pisanim putem obaviješteni o tome, nisu došli na sjednicu, što je, po Poslovniku o radu, povreda radne dužnosti. Također, dekanesa je odbila predati službeni pečat Fakulteta na korištenje za sjednicu NNV-a. Nakon tajnog glasanja, ustanovljeno je kako je, od ukupno 87 glasačkih listića, jedan bio nevažeći, 28 neiskorišteno, a 58 članova NNV-a glasalo je za razrješenje profesorice Almire Hadžović-Džuvo s dužnosti dekanese Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Nakon toga, s 49 glasova, za vršiteljicu dužnosti dekanese izabrana je Amela Kulenović. Profesor Izet Mašić dobio je deset glasova. Odlučeno je i da se raspiše konkurs za izbor novog dekana Medicinskog fakulteta.

SUMNJIVO POSLOVANJE

Mnoštvo je razloga koji su nagnali veliku većinu članova NNV-a da glasaju za smjenu dekanese Hadžović-Džuvo. Od njenog pokušaja da, natječući se s privatnim fakultetom Ejupa Ganića, stvori ustanovu za elitu, do loših uvjeta rada i studija. Ipak, novac i status u društvu ključni su razlozi zbog kojih se tako žestoko bori za ovu poziciju. Zbog novca, odnosno povećanja upisnih kvota, srozan je kriterij prilikom prijemnog ispita za upis u ovu ustanovu. Medicinski fakultet nekada je upisivalo 80 redovnih i 30 samofinansirajućih studenata. Nakon što je za njih povišena cijena školarine s tri na šest hiljada maraka, dekanesa je lobirala da se broj studenata koji na takav način žele do diplome poveća.

Dekanesa je zahtijevala da svi zadaci na prijemnom ispitu budu iz knjižice-informatora, a nastavnici koji nisu željeli olakšati kriterij izgubili su mjesto u komisiji. Nakon toga, prijemni ispit postao je skoro pa smijurija. Na Medicinskom fakultetu, također, postoji i studij na engleskom jeziku. Za godinu dana 28 studenata plati 12 hiljada maraka školarine. Prolaznost na predmetu anatomija im je, recimo, 88 procenata, dvostruko više nego među studentima koji studiraju na bosanskom. Riječ je o studiju uglavnom za dobrostojeće, dijasporu, djecu ljekara koji rade u inostranstvu. U tih 12 hiljada maraka koje plate studenti, primjerice, trebale su biti osigurane i knjige iz kojih uče. No, neki ih dobiju, nekima budu poslate elektronskom poštom, u PDF formatu, što je kršenje zakona o autorskim pravima.

Ipak, uprkos visokim cijenama, uvjeti za studij već su godinama iznimno loši. Ne vodi se evidencija prisustva tokom predavanja, nedostaje materijala za vježbe, literatura je zastarjela, biblioteka više nego loša… Umjesto da rješava te probleme, dosadašnja dekanesa i dugogodišnji sekretar fakulteta Benjamin Vojniković više su se bavili rentanjem prostora u poznatom sarajevskom klubu “KUK”, koji se nalazi u prostorijama fakulteta. Vojniković, kojem su u Sarajevu prije nekoliko godina zapaljeni automobil i gliser u njegovom vlasništvu, gotovo sve svoje radno vrijeme, poput kakvog menadžera, provodi u klubu koji donosi izniman prihod, kako fakultetu, tako i njegovom unajmitelju, koji u svom vlasništvu ima nekoliko lokala u Sarajevu.

PROČITAJTE I...

Presuđeni ratni zločinac Dario Kordić diplomirao je u Zagrebu na Katoličkom bogoslovnom fakultetu. „Čestitamo našem Dariju koji je danas obranio svoj diplomski rad i postao magistar teologije!“, napisali su na Facebook stranici „Hrvatska zvona“. Prije nego je postao magistar teologije Dario Kordić je, među ostalim, po zanimanju bio ratni zločinac. Naime, zbog političke odgovornosti koju je imao u vrijeme pokolja u Ahmićima i bošnjačko-hrvatskog sukoba u dolini Lašve, Kordić je osuđen na 25 godina zatvora za sljedeća kaznena djela: 1) Protupravni napad na civile; protupravni napad na civilne objekte; bezobzirno razaranje koje nije opravdano vojnom nuždom; pljačkanje javne ili privatne imovine; uništavanje ili hotimično oštećivanje vjerskih ili obrazovnih ustanova (kršenja zakona ili običaja ratovanja), 2) Hotimično lišavanje života; nečovječno postupanje; protupravno zatvaranje civila (teška kršenja Ženevskih konvencija) 3) Progoni na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi; ubojstvo; nehumana djela; zatvaranje (zločin protiv čovječnosti). Nakon što je odslužio dvije trećine svoje kazne, Dario Kordić je pušten iz zatvora 2014. godine.

Sigurnosne strane inicijative za mali Schengen naročito su važne, posebno za one zemlje koje Srbija obuhvata svojim velikodržavnim imperijalnim ambicijama. Ima osnova za sumnju da će Srbija zloupotrijebiti poboljšanje saradnje po sadržajima malog Schengena za jačanje svojih subverzivnih oslonaca u funkciji udovoljavanja velikodržavnim ambicijama, jer su im takvi oslonci u posljednjim decenijama oslabljeni, iako su još uvijek vrlo aktivni na štetu mira, posebno na Kosovu, Crnoj Gori i BiH, zbog čega su upravo te zemlje osnovano, a ne paranoično, oprezne prema malom Schengenu. U svakom slučaju, i s malim Schengenom i bez njega sigurnosni sistemi srbijanskih susjeda imaju razloga za pojačano angažiranje na otkrivanju i suzbijanju subverzivnih planova, akcija i njihovih nosilaca

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!