Čečenija, hit destinacija

Prošle ju je godine posjetilo 146.670 turista. Djambulat Umarov, čečenski ministar unutarnje politike i informiranja, kaže da regija ima “puno potencijala”. U restoranu novog hotela u zimskom odmaralištu Veduchi Umarov, između ostalog, govori o razvoju skijaškog centra koji je Kadirov otvorio prošle godine. Mjesto u koje će biti uloženo, ako sve bude išlo po planu, 110 miliona eura državnih sredstava imat će 17 staza i hotele kapaciteta oko 5.000 gostiju.

Kao da je rok-zvijezda, Jeda i Fatima Bagaeva imaju na desetine fotografija Ramzana Kadirova na svojim mobitelima. U uniformi, u trenerci, sa šeširom… Ekscentrični čečenski vođa, čvrsti saveznik Vladimira Putina, smiješi se i sa zaslona telefona dviju sestara. “On je rodoljub, ponos Čečenije”, kaže Jeda. Bilo kakav trag rata uklonjen je iz glavnog grada Čečenije, u kojem je 1,3 miliona stanovnika. Čečenija je pretežno muslimanska regija na burnom ruskom Sjevernom Kavkazu. Kadirov je potrošio milione eura, uglavnom iz ruskih državnih programa finansiranja, za obnovu razrušenog grada. Danas je tu mnoštvo kafića, butika, a nedavno je okončana izgradnja pješačke zone.

Unatoč čestim izvještajima i međunarodnom nadzoru zbog stalnih kršenja ljudskih prava, napada na političke protivnike i brutalne represije homoseksualaca, Kadirov sanja da Čečeniju pretvori u turističku destinaciju. Uz nekoliko skijališta, sportskih turnira i luksuznih odmarališta koja mogu ekonomski potaknuti regiju poznatu po bogatstvu šuma, planira otvaranje turističkih ureda u Parizu, Berlinu ili Istanbulu.

Ramzan Kadirov, nekada buntovnik, a danas Putinov saveznik, na vlasti je od ubistva njegovog oca Ajmáta Kadirova 2004. godine. Danas regijom upravlja čeličnom pesnicom. Ovaj je 42‑godišnji čečenski čelnik na crnoj američkoj listi zbog kršenja ljudskih prava. U međuvremenu Kremlj nagrađuje njegovu odanost i stabilnost u regiji i navodi o kršenju ljudskih prava ih previše ne zanimaju. Čečenija je regija u koju se ulaže vjerovatno najviše državnih subvencija, 80 posto čečenskog budžeta puni se na taj način, odnosno, oko milijardu eura godišnje.

Prošle ju je godine posjetilo 146.670 turista. Djambulat Umarov, čečenski ministar unutarnje politike i informiranja, kaže da regija ima “puno potencijala”. U restoranu novog hotela u zimskom odmaralištu Veduchi Umarov, između ostalog, govori o razvoju skijaškog centra koji je Kadirov otvorio prošle godine. Mjesto u koje će biti uloženo, ako sve bude išlo po planu, 110 miliona eura državnih sredstava imat će 17 staza i hotele kapaciteta oko 5.000 gostiju.

Na obali jezera Kezenoyam, oko 100 kilometara od Groznog, Tamara Umaeva kaže da se nada da će gostoljubiva tradicija Čečenije privući posjetioce. Kaže da ekonomska situacija u regiji nije idealna. “Kao u cijeloj Rusiji”, kaže sliježući ramenima. “Ali u Čečeniji se situacija dosta poboljšala. Nadam se da više nikada neće biti rata.” Sjeverni Kavkaz trpi ozbiljne ekonomske probleme zbog međunarodnih sankcija i pada cijena nafte. Realni prihod Čečena smanjio se za 13% otkad je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim.

K tome, Čečenija ima značajne probleme s korupcijom koja isušuje njenu blagajnu. No, fraza “sve je bolje” nalik je mantri koju ponavlja svako ko pristane govoriti u ovom dijelu Sjevernog Kavkaza. Neki Čečeni, posebno oni koji su putovali vani, priznaju da slobode trpe, ali niko o tome ne želi javno. Vijesti na televiziji u Groznom emitiraju propagandna izvješća čečenskog vođe, poput priloga o tome kako je Kadirov u svoj ured primio petogodišnjeg dječaka koji sanja da postane tjelohranitelj.

Na pozornici pokraj jezera Kezenoyam grupa izvođača tradicionalne muzike i plesova učestvuje na proglašenju pobjednika “Ajmát Regate”. Nekoliko metara dalje, još je jedan od onih plakata s fotografijom čečenskog vođe koji sve promatra neživim očima. Ismaíl Méguisev, mladi 21-godišnji učitelj i skupina njegovih prijatelja, došli su na regatu. “Sve što se u Evropi govori o nama čisti su stereotipi”, kaže on. I dok gleda ustranu ka ogromnom plakatu, dodaje: “Ovo je najsigurnija regija u Rusiji. I sve zahvaljujući Ramzanu Kadirovu.”

Prethodni članak

NOVI STAV: Narod i parada

Sljedeći članak

Sarajevska banana-republika

PROČITAJTE I...

Vrlo je potrebno uočiti da dirigirane migracije preko Bosne i Hercegovine predstavljaju ogroman sigurnosni izazov i prijetnju u prvom redu za Bošnjake. Macron je izrekao nesuvislost o tzv. džihadistima povratnicima koja se oslanja na narativ Christophera Delisa, a koji opet uporište ima u velikosrpskoj propagandi s početka devedesetih godina 20. stoljeća.

Sve ovo možda i ne bi bilo toliko alarmantno da nije činjenice da se baš u ovom kontekstu dešava gotovo sinhronizirano etiketiranje BiH kao “tempirane bombe” ili “legla džihadista” od mnogo važnijih političkih faktora iz Evrope i svijeta.

PRIDRUŽITE SE DISKUSIJI

Podržite nas na Facebooku!